Međimurske Novine
0°C / 0°C
Čakovec
21.02.2017.
Utorak
 
 
 
 
SVIJET - AKTUALNO

02.02.2017

Čakovec

Video

02. veljače obilježava se kao Međunarodni dan vlažnih staništa. Ovogodišnji slogan obilježavanja ukazuje na Važnost vlažnih područja u borbi protiv katastrofa. Međimurska priroda pripremila je priču i video o vlažnim staništima. Kada govorimo o vlažnim staništima, bitno je istaknuti kako i lokalne, manje močvare i bereki imaju vitalnu ulogu u prirodnim ciklusima kruženja vode i održavanja biološke raznolikosti. U tom smislu, podsjećanja na važnost vlažnih staništa nikad dosta.Gusto n

 
Najbolja američka ideja i u Sloveniji

Najbolja američka ideja i u Sloveniji

Putopisno kazivanje o američkim nacionalnim parkovima publici u Mursku Sobotu donio je Siniša Golub iz Međimurja. "Najbolja američka ideja" izložba je fotografija autora Siniše Goluba posvećena američkim nacionalnim parkovima i njihovom stoljetnom

Svetomartiščan Zlatko Kraljić  na Svjetskoj izložbi akvarela

Svetomartiščan Zlatko Kraljić na Svjetskoj izložbi akvarela

Zlatko Kraljić među izabranima je kao učesnik na reminentnoj izložbi akvarela koja se održava ove godine u travnu u Italiji. U talijanskom gradu Fabriano poznatom po 700- godišnjoj tradiciji proizvodnje papira već se godinama organizira skup  akvar

NAJNOVIJE

Donna Vekić oživljava karijeru pod trenerstvom Čakovčana Horvata

Donna Vekić oživljava karijeru pod trenerstvom Čakovčana Horvata

Hrvatska tenisačica Donna Vekić plasirala se u drugo kolo prvog Grand Slam turnira sezone Australian Opena.Ovo je odlično za našu tenisačicu, ali i njezinog trenera, Čakovčana, Nikolu Horvat. Donna Vekić oživljava karijeru nakon što je je njezino

Volt Festival - Familijarni štimung manjeg, ali simpatičnog festivala

Volt Festival - Familijarni štimung manjeg, ali simpatičnog festivala

S ulaskom u 2017. godinu sve više europskih festivala počelo je objavljivati glavne zvijezde koje će i ovo ljeto prašiti na ogromnim binama rock festivala diljem Europe.Ni manje aktivan nije Volt Festival koji je objavljivanjem prve velike zvijezde "Li

FOTO: Blagoslov klijeti u goricama Julijanske gore u Mađarskoj

FOTO: Blagoslov klijeti u goricama Julijanske gore u Mađarskoj

Poznato je da ljudi iz Međimurja imaju vinograde i klijeti u Mađarskoj, većinom u gorju iznad Letenya prema Lendavi.U subotu, 7. siječnja, tradicionalan blagoslov klijeti bio je u Julijanskoj gori, kod vinogradara Ivana Gudlina i supruge Željke iz Pre

Na sam Božić umro poznati pjevač George Michael

Na sam Božić umro poznati pjevač George Michael

Poznati pjevač George Michael umro je u svom domu u dobi od 53 godine.Kako piše BBC ova zvijezda preminula je mirno u svom domu u Goringu, u Oxfordshireu, na sam Božić. Policija pak kaže da tretiraju smrt kao neobjašnjivu, ali nema sumnjivih okolnost

Nakon kratke, ali teške bolesti preminula Esma Redžepova

Nakon kratke, ali teške bolesti preminula Esma Redžepova

Makedonska pjevačica romske glazbe Esma Redžepova preminula je jutros u Skoplju u 73. godini.Preminula je nakon kratke, ali teške bolesti, javlja N1. Esma Redžepova Teodosijevska u teškom zdravstvenom stanju hospitalizirana je prije dva tjedna u jednu

Međimurski preventivci sudjelovali na konferenciji o sigurnosti

Međimurski preventivci sudjelovali na konferenciji o sigurnosti

U organizaciji Fakulteta za varnostne vede Univerze v Mariboru, Mestne občine Murska Sobota i Policijske uprave Murska Sobota, 29. studenoga u konferencijskoj dvorani Hotela Diana u Murskoj Soboti, održana je II. nacionalna konferencija o sigurnosti u lo

 
FOTOGALERIJE
ČAKOVEČKA ŠPICA

ČAKOVEČKA ŠPICA

Blagdan i procesija Gospe Lurdske

Blagdan i procesija Gospe Lurdske

Razmjena sjemenja

Razmjena sjemenja

Pingvini u Čakovcu

Pingvini u Čakovcu

 
SVIJET - AKTUALNO
 
Video i priča Međimurske prirode povodom Dana vlažnih staništa!

Video i priča Međimurske prirode povodom Dana vlažnih staništa!

02. veljače obilježava se kao Međunarodni dan vlažnih staništa. Ovogodišnji slogan obilježavanja ukazuje na Važnost vlažnih područja u borbi protiv katastrofa. Međimurska priroda pripremila je priču i video o vlažnim staništima. Kada govorimo o vlažnim staništima, bitno je istaknuti kako i lokalne, manje močvare i bereki imaju vitalnu ulogu u prirodnim ciklusima kruženja vode i održavanja biološke raznolikosti. U tom smislu, podsjećanja na važnost vlažnih staništa nikad dosta.Gusto naseljeno Međimurje je uvelike isušilo svoje močvare, bilo one u središnjem dijelu poput Globetke, bilo uz rijeke Muru i Dravu. Praksa isušivanja močvara se u periodu nakon II. svjetskog rata naprosto činila ispravnom te se na lokalnoj razini nije značajnije promišljalo o važnosti močvara, ali i ostalih vlažnih staništa. Važnosti ne samo za biljni i životinjski svijet, nego i važnosti za sigurnost i dugoročni opstanak čovjeka na određenom prostoru. Strateški su se isušivale i meliorirale močvare, da se unište legla komaraca i (često je baš tako govoreno) ostale nesnage poput zmija, žaba i ostalih vrsta.Konkretni primjeri iz današenjeg svakodnevnog života nam pokazuju i razinu gluposti (naprosto nema druge riječi!) što su učinjene na određenim područjima koja su prije urbanizacije bila vlažna staništa. U nakani da se prošire zone izgradnje, brojni su mjesni odbori u Međimurju isplanirali i izgradili naselja u samom srcu negdašnjih močvara, a današnji kućevlasnici na tim područjima imaju velikih problema s vodom u svojim podrumima i nikakva hidroizolacija im ne pomaže. Koncept “osvojimo i pokorimo prirodu” se prije pedesetak godina možda i činio ispravnim, dok danas ipak uviđamo da nije bilo tako…Močvare i katastrofe? Vrlo jednostavno: za vrijeme velikih voda, oborina, poplava ili naprosto ogromnih količina padalina u kratkom vremenu (što je sve češća posljedica klimatskih promjena u našem dijelu svijeta), močvare služe kao ogromne spužve koje upijaju svu tu vodu i tako sprječavaju štetu koju bi ta voda nanijela na ljudskoj imovini. Kad bi – primjerice – uz rijeku Muru postojale sve mrtvice i rukavci što su izvorno okruživale tu rijeku, nasipi nam uopće ne bi trebali ili bi trebali biti znatno manji. Osim toga, postoje i drugi primjeri usluga koje nam pružaju močvare, ali na današnji dan je bitno da prije svega osvjestimo postojanje vlažnih staništa i njihovu neprijepornu ulogu u ekologiji područja gdje te močvare postoje. Izvor: http://www.medjimurska-priroda.info/2017/02/02-veljace-dan-vlaznih-stanista-2/#more-3589 Autor: Goran Šafarek  

Najbolja američka ideja i u Sloveniji

Najbolja američka ideja i u Sloveniji

Putopisno kazivanje o američkim nacionalnim parkovima publici u Mursku Sobotu donio je Siniša Golub iz Međimurja. "Najbolja američka ideja" izložba je fotografija autora Siniše Goluba posvećena američkim nacionalnim parkovima i njihovom stoljetnom djelovanju. Nakon što je izložbu i popratno predavanje imala prilika premijerno vidjeti čakovečka publika početkom rujna u Centru za kulturu, izložba je gosotovala krajem listopada u IMAX kinu u Areni Zagreb, povodom velebne svečanosti u organizaciji Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Zagreb. Golubove fotografije odabrane su tada kao kulisa za svečanost obljetnice stogodišnjice američkih parkova.  Američko “sveto tlo” u očima međimurskog rendžera, ovog je četvrtka, imala prigodu vidjeti i slovenska publika u Pokrajinskoj in študijskoj knjižnici Murska Sobota. Siniša Golub, održao je predavanje uz fotoprojekciju fotografija predstavljenih na izložbama "Najbolja američka ideja" te niza drugih zanimljivosti koje je zabilježio na svojim edukativnim putovanjima u američke nacionalne parkove. Živopisna Golubova riječ provela je posjetitelje kroz dvadesetak nacionalnih parkova SAD-a. Posjetitelji su također mogli saznati zašto su nacionalni parkovi najbolja američka ideja. Predavanju u Murskoj Soboti nazočio je i predsjednik Fotokluba Čakovec Davorin Mance, koji je bio selektor Golubovoj fotografskoj izložbi "Najbolja američka ideja". foto: rr          

Svetomartiščan Zlatko Kraljić na Svjetskoj izložbi akvarela

Zlatko Kraljić među izabranima je kao učesnik na reminentnoj izložbi akvarela koja se održava ove godine u travnu u Italiji. U talijanskom gradu Fabriano poznatom po 700- godišnjoj tradiciji proizvodnje papira već se godinama organizira skup  akvarelista iz cijelog svijeta, i predstavlja međunarodna selekcija djela autora sa svih kontinenata  te pregled  trendova, novih tehnika  i pristupa  akvarelu. Posebice je potrebno istaknuti, da se uz izložbu "Fabriano in watercolour 2017" odvijaju forumi, debate i radionice namijenjene sudjelovanju autora, struke i ljubitelja umjetnosti. Ukratko,  tamo se prezentira najbolje što akvarel na svjetskoj razini  u ovom trenutku nudi. "Pjesnike u logore i smetlišta“   Izborom  Zlatka Kraljića i njegovog djela "Pjesnike u logore i smetlišta“  među učesnike izložbe, bit će predstavljen i njegov specifičan pristup akvarelu, kako tematski tako i po pitanju tehnike. Zlatko je dobitnik mnogih međunarodnih priznanja i nagrada na slikarskom području,  a ovaj zadnji poziv na izložbu  ponovno svjedoči o kvaliteti njegovog umjetničkog djelovanja. Svetomartiščan je u zadnje vrijeme više  poznat  po literarnom djelovanju,  kao ustanovitelj i organizator  međunarodnog festivala suvremene poezije Murakon,  na koji  dolaze priznati književnici i glazbenici,  i koji ima sve veći ugled na domaćoj literarnoj sceni  i u državama iz kojeg umjetnici dolaze. Bogata književna produkcija Svemu pridonosi i Zlatkova  bogata produkcija na književnom području i brojne nagrade i priznanja. Do sada je izdao pet zbirki pjesama, šesta Achtung Auschwitz trojezična je zbirka na slovenskom,  poljskom i engleskom jeziku  pred izdanjem. Predgovor za nju  napisala je dr. Magdalena Dyras, Jagiellonski univerzitet u Krakovu, a kritički se osvrnula i poznata hrvatska književnica Božica Jelušić. Zlatko njeguje naš kajkavski dijalekt i poznat je po kajkavskom stvaralaštvu. Tako je samo prošle godine bio dobitnik prve nagrade za kajkavsko duhovno  stvaralaštvo u Ludbregu i  u Adamovcu. U svojoj zbirci ima nagrade za pjesništvo dobivene i na drugim uglednim natječajima u Hrvatskoj. Među njima je prva nagrada za duhovno stvaralaštvo, za kratku priču u Križevcima  pa varaždinska nagrada „Senje i meteori“. U Sloveniji je već treću godinu dobitnik Zlatnog priznanja za književnost JSKD Republike Slovenije i nastupa s najvećim slovenskim književnicima. Krajem prosinca čakovečka publika ga je imala priliku slušati,  "Na tapeti kod Beške“, gdje je čitao svoje stihove zajedno s legendom slovenske književnosti Ferijem Lainščekom. Umjetnička obitelj Zlatko obogaćuje kulturno stvaralaštvo i preko različitih projekata u kojima povezuje literarno i likovno područje. U tijeku je organizacije projekat u koji će biti uključeno  likovno i književno stvaralaštvo svih članova njegove obitelji. Naime, u slikarstvu ga slijede i sinovi Gregor student  i David, jedan od najmlađih Oxfordskih doktora fizike. Taj projekt, izložbu likovnih radova i keramike uz književnu večer, vrlo bi rado predstavio i međimurskoj javnosti.    

 
Donna Vekić oživljava karijeru pod trenerstvom Čakovčana Horvata

Donna Vekić oživljava karijeru pod trenerstvom Čakovčana Horvata

Hrvatska tenisačica Donna Vekić plasirala se u drugo kolo prvog Grand Slam turnira sezone Australian Opena.Ovo je odlično za našu tenisačicu, ali i njezinog trenera, Čakovčana, Nikolu Horvat. Donna Vekić oživljava karijeru nakon što je je njezino treniranje sredinom 2016. godine preuzeo Nikola Horvat. Tenisačici je ovo veći uspjeh nakon dužeg vremena, a čemu svakako ima važnu ulogu Horvat. - Teško, ali slatko u drugo kolo Australian Opena - pohvalio se i Horvat na svome Facebooku, dodavši komentaru fotografiju naše tenisačice.  Hrvatska tenisačica u drugom kolu ima težak zadatak, očekuje ju 20. tenisačica svijeta Dankinja Caroline Wozniacki. 

Volt Festival - Familijarni štimung manjeg, ali simpatičnog festivala

Volt Festival - Familijarni štimung manjeg, ali simpatičnog festivala

S ulaskom u 2017. godinu sve više europskih festivala počelo je objavljivati glavne zvijezde koje će i ovo ljeto prašiti na ogromnim binama rock festivala diljem Europe.Ni manje aktivan nije Volt Festival koji je objavljivanjem prve velike zvijezde "Linkin Park" definitivno podigao ljestvicu na višu razinu pa čak i za veće festivale poput Rock am Ring ili Novarock festivala. Linkin Park su alternativni rock sastav osnovan 1996. u Los Angelesu, Kalifornija. Godine 2000. izdali su svoj debitantski album Hybrid Theory, koji je dobio certifikat dijamantske prodaje. Sljedeći studijski album Meteora nastavlja s njihovim uspjehom i zauzima visoko mjesto na Billboardovoj top ljestvici 200 najboljih albuma iz 2003. godine. Do danas bend je izdao 7 studijski albuma a prodali su više od 50 milijuna albuma diljem svijeta te osvojili dvije Grammy nagrade. Bend koji uživo zrači jednom posebnom energijom a produkcija njihovog live nastupa dovedena je do savršenstva. Volt Festival održava se u Mađarskoj točnije Šopronu kojeg mađari nazivaju jedan od najljepših mađarskih gradova. Festival godišnje posjeti više od 100 000 ljudi, 150 izvođača koji nastupe na 10 pozornica. Bogata je i gurmanska ponuda a sve to u prekrasnom ambientu mađarskih šuma. Festival se može i pohvaliti sa nekoliko prestižnih nagrada koje su primili kao najbolji manji festival Europe. Uz Linkin Park dosad su đpotvrđeni i Imagine Dragons, Ellie Goulding, Martin Garrix te Jess Glynne. Ovogodišnji festival potrajat će 5 dana točnije od 27.6. do 1.7. Na današnji dan dnevne karte možete kupiti po cijeni od 45 eura a festivalske od 115 eura. Valja i napomenuti da je jedan od glavnih sponzora festivala i naša Jana prirodna voda koja ujedno ima i ekskluzivu. Od Čakovca do Šoprona ima svega 180 kilometara....stoga vidimo se na "Jani" u lipnju.

FOTO: Blagoslov klijeti u goricama Julijanske gore u Mađarskoj

Poznato je da ljudi iz Međimurja imaju vinograde i klijeti u Mađarskoj, većinom u gorju iznad Letenya prema Lendavi.U subotu, 7. siječnja, tradicionalan blagoslov klijeti bio je u Julijanskoj gori, kod vinogradara Ivana Gudlina i supruge Željke iz Preloga.  Tradicionalno već nekoliko godina blagoslov klijeti obavlja župnik Farkas Karoly iz župe Letenye, a ove godine mu se pridružio župnik Josip Drvoderić iz župe Goričan. Ovo je bio prvi susret dvojice svećenika koji vrše službu božju a razdvaja ih granica i rijeka Mura.  Roditelji župnika Josipa Drvoderića također imaju gorice i klijet na mađarskoj strani, a sam župnik poznat je kao vinogradar i predsjednik Udruge vinogradara i voćara „Barilček“ iz Donje Voće, jer je donedavno u župi Donja Voća obavljao svećeničku službu.  Povodom susreta dvojice svećenika župnik Drvoderić prigodno je darovao župnika Farkasa Karolya. Ovim susretom nadamo što većoj suradnji vjernika i svećenika pogotovo u župama uz rijeku Muru s one strane gdje živi hrvatska manjina u Mađarskoj. Foto: vg

 
Na sam Božić umro poznati pjevač George Michael

Na sam Božić umro poznati pjevač George Michael

Poznati pjevač George Michael umro je u svom domu u dobi od 53 godine.Kako piše BBC ova zvijezda preminula je mirno u svom domu u Goringu, u Oxfordshireu, na sam Božić. Policija pak kaže da tretiraju smrt kao neobjašnjivu, ali nema sumnjivih okolnosti. George Michael navodno je preminuo od posljedica srčanog zastoja. Georgios Kyriacos Panayiotou pravo je ime Georgea Michaela i rođen je u Londonu. Postao je popularan 80-ih prošlog stoljeća s grupom Wham!. Njegovi prijatelji su u šoku. Foto: George Michael/Facebook

Nakon kratke, ali teške bolesti preminula Esma Redžepova

Nakon kratke, ali teške bolesti preminula Esma Redžepova

Makedonska pjevačica romske glazbe Esma Redžepova preminula je jutros u Skoplju u 73. godini.Preminula je nakon kratke, ali teške bolesti, javlja N1. Esma Redžepova Teodosijevska u teškom zdravstvenom stanju hospitalizirana je prije dva tjedna u jednu bolnicu u Skoplju. Legendarna glazbenica u bolnicu je primljena zbog upale pluća i bronhija koju nije na vrijeme izliječila. Redžepova je nazvana kraljicom romske glazbe i svjetski je priznata umjetnica. Od 2013. nosila je i titulu nacionane umjetnice Makedonije. Pjevačica, koja je bila popularna na balkanskom prostoru, tijekom života je odgajila 47 djece i sudjelovala u brojnim humanitarnim akcijama. Tijekom karijere duge 55 godina bila je dijelom brojnih globalnih glazbenih festivala i manifestacija. Stvorila je više od 580 umjetničkih djela, među koje spada i 108 singlova, 20 albuma i šest filmova.

Međimurski preventivci sudjelovali na konferenciji o sigurnosti

U organizaciji Fakulteta za varnostne vede Univerze v Mariboru, Mestne občine Murska Sobota i Policijske uprave Murska Sobota, 29. studenoga u konferencijskoj dvorani Hotela Diana u Murskoj Soboti, održana je II. nacionalna konferencija o sigurnosti u lokalnoj zajednici na temu „Djelokrug policije u zajednici“.Cilj konferencije bio je prezentirati rad policije u lokalnoj zajednici, te kako identificirati probleme i potom iznaći učinkovita rješenja koja će doprinijeti većoj sigurnosti. Četrdesetak govornika predstavilo je mnogobrojne preventivne projekte i aktivnosti koje su prvenstveno usmjerene na dobrobit manjih lokalnih sredina. Policijsku prevenciju prezentirali su mađarski predstavnici Glavne policijske kapetanije Županije Zala i Glavne policijske kapetanije Županije Vas te predstavnici Policijske uprave međimurske, kao izaslanici Ravnateljstva policije MUP-a. Policijska službenica za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave međimurske Marina Matulic-Horvat u svom izlaganju prezentirala je tijek razvoja prevencije u Ministarstvu unutarnjih poslova, a koji je započet uvođenjem projekta „Policija u zajednici“, do trenutka uvođenja specijaliziranih radnih mjesta za provođenje poslova prevencije. Ujedno, predstavila je i vrlo uspješnu suradnju sa stručnjacima prevencije njemačke policije, Savezne pokrajine Baden Wurttemberg u okviru EU IPA 2008. Twining Light projekta - „Jačanje kapaciteta MUP-a u području prevencije kriminaliteta“. Nazočnima je prenijela iskustva međimurske policije u provođenju lokalnih i nacionalnih preventivnih projekata i akcija, kao što su „Manje oružja, manje tragedija“, „Živim život bez nasilja“, „Imam izbor“, „Zdrav za 5“, „Dvije djevojčice“ i nacionalnu preventivnu akciju „Zajedno“, te „Program prevencije imovinskog kriminaliteta“. Policijska uprava međimurska slovi kao jedna od najuspješnijih policijskih uprava u provođenju preventivnih aktivnosti. Samostalno je osmislila i razvila nekoliko preventivnih projekata. Osim projekata „Zajedno do veće sigurnosti“, „Zaštitimo svoj bicikl“ - „Međimurski bicikli“, „Coolijada“, u predstavljanju prevencije na međimurski način posebno je istaknut preventivni rad s Mobilnim preventivnim centrom, kao i provođenje preventivne akcije „Sajam sigurnosti i prevencije“, te osnivanje Zaklade za prevenciju Međimurske županije. Izvor i foto: PU međimurska

 
FOTO: Više od 500 posjetitelja na Danu Hrvata u Nagykanizsi

FOTO: Više od 500 posjetitelja na Danu Hrvata u Nagykanizsi

U Mađarskoj je u subotu 19. studenog obilježen i proslavljen Dan Hrvata. Uz mnogobrojne domaće goste, kulturnom programu prisustvovali su međimurski župan Matija Posavec, načelnici i mještani graničnih općina.Hrvati su u Mađarskoj u Nagykanizsi proslavili svoj dan pod organizacijom Hrvatske državne samouprave i Saveza Hrvata u Mađarskoj. Svečanost je započela  svetom misom u 15:30 sati  u crkvi Srca Isusova u Nagykanizsi. Misu je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak uz pratnju crkvenog zbora župe Svetog Jakoba i prečasnog Antuna Hoblaja iz Preloga.U 17:00 sati bilo je otvorenje izložbe „Obitelj Zrinski i Hrvati kre Mure“, dok je u 17:30 započeo kulturni program pod nazivom „Vu tem koli se Pomurje pleše“. Na početku samog programa prisutnima su se obratili gradonačelnik Nagykanizse Sandor Denes, veleposlanik RH u Mađarskoj dr.sc. Gordan Grlić Radman i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan. Uz domaće goste, proslavi su prisustvovali hrvatski predstavnici - župan Međimurske županije Matija Posavec, dožupan Koprivničko-križevačke županije Ivan Pal, dožupan Karlovačke županije, načelnik Donjeg Vidovca Josip Grivec, predsjednik Mješovitog odbora za suradnju s pomurskim Hrvatima Marijan Varga, ravnateljica Osnovne škole Draškovec Margit Mirić te nekolicina mještana iz Goričana i Preloga. - Hrvati danas nisu u nekim dijelovima Mađarske smatrani iseljenicima, već su dio naroda. Brojna društva, udruge i pojedinci utkali su jedan dobar temelj za svjetliju budućnost očuvanja hrvatskog identiteta u stranim zemljama, a time i međimurske tradicije u pograničnom prostoru - rekao je Posavec gradonačelniku Denesu, te pohvalio glavno uporište s hrvatske strane, koje vidi u radu našeg konzulata i konzulice Haluga koja se samo u ovih godinu dana dokazala vrlo konkretnom organizacijom vrijednih manifestacija i time pokazala kako zapravo diplomacija jedne države mora funkcionirati. U kulturnom programu sudjelovala su Hrvatska kulturna društva, zborovi  i tamburaški sastavi Pomurske regije iz Kaniže, Sumartona, Serdahelja, Letenya, Kerestura, Pustare, Petribe, Fićehaza i Mlinaraca. Zborove su pratili tamburaški sastav „Stoboš“ i tamburaši iz pomurskih sela pod vodstvom Roberta Katanca iz Preloga.Zanimljivo je da zajednica Hrvata u Mađarskoj jako dobro djeluje pa tako izdaju tjednik „Hrvatski glasnik“, umreženi su na društvenim mrežama pod nazivima „Hrvatski glasnik“ i „Radio Croatica“ gdje svoje pratitelje i slušatelje dnevno izvještavaju o aktualnim zbivanjima, zanimljivostima te informacijama važnim za Hrvate u Mađarskoj.

Jeste li znali da u Insuli nude povoljne autobusne karte Flixbusa?

Jeste li znali da u Insuli nude povoljne autobusne karte Flixbusa?

Turistička agencija Insula s poslovnicama u Čakovcu i Prelogu, vodeća je turistička agencija u Međimurju. Pratimo zajedno njihove novosti i ponude! Evo što izdvajaju ovog tjedna!Jeste li znali da u Insuli nude povoljne cijene autobusnih karata? Insula je partnerska agencija njemačkog prijevozničkig diva Flixbus. Cijene karata u domaćem prijevozu kreću se već od 39 kuna, a u međunarodnom već od 69 kuna. Cijene ovise o danu i popunjenosti autobusa. Njemački prijevoznički div Flixbus  preko svoje prijevozničke mreže unificiranih buseva različitih partnera omogućuje presijedanja po principu avionskog prijevoza. Tako se bez problema može kupiti karta npr. od Vinkovaca do Pariza, Berlina ili Londona za 50-ak eura uz dva ili tri presjedanja. Prednosti za putnika: Više prostora između sjedala, besplatan internet, utičnice pored sjedala, mogućnost kupovine pića i grickalica u autobusu, 2 putne torbe besplatno, otkaz ili promjena rezervacija do 15 minuta prije polaska Putujte udobno, sigurno i zeleno s FlixBusom. Svakodnevno 100 000 autobusnih linija iz više od 900 gradova u 20 europskih država, povezano više od 30 hrvatskih gradova. Cijene karata u domaćem prijevozu od 39 kn, a u međunarodnom već od 69 kn. Cijene ovise o danu i popunjenosti autobusa. Autobusne karte je moguće kupiti direktno u poslovnici Insule u Čakovcu (Zrinsko Frankopanska 14, Hotel Park), 040 314 455 , cakovec@insula.hr ili u poslovnici Insule u Prelogu (Glavna 5), 040 637 555,  prelog@insula.hr ​Iz široke ponude putovanja, a prigodno za Advent i ljubitelje skijanja izdvajaju: RIJEKA ADVENT u tjednu čokolade i bakalara 3.12. & 10.12.16. - 150 kn ADVENT 2 dana: BUDIMPEŠTA s posjetom baroknom gradiću Szentendre 3.–4.12., 10.–11.12., 17.–18.12.16.- umjesto 450 kn - 395 kn ADVENT 3 dana : PRAG s razgledom čarobnog ČEŠKOG KRUMLOVA 2–4.12., 9.–11.12., 16.–18.12.16.-umjesto 790 kn - 690 kn  ​SKIJANJE : VAL THORENS – FRANCUSKA 07-14.01.17. *​paket 7 noćenja + 6-dnevna ski karta ​od 2095 kn​ po osobi*​ Cjelokupnu ponudu pogledajte na www.insula.hr 

Bolja kontrola granica: Ulaz u EU naplaćivat će se 5 eura

Nova ideja stiže jučer iz Europske komisije. Ulaz u EU naplaćivat će se po 5 eura za državljane zemalja izvan EU, predložila je Europska komisija, piše Večernji list.Predlaže se, naime, uspostava novog sustava koji će omogućiti bolju kontrolu granica tako što će državljane zemalja izvan EU, kojima nije nužna viza, obvezati da se prije prelaska granice EU registriraju putem Interneta, što će ih koštati 5 eura i vrijedit će za sva putovanja unutar pet godina.Državljani kojima nije potrebna viza za EU morat će ishoditi odobrenje putem prijave na Internetu, koja košta 5 eura i u koju se upisuju osobni podaci, ali i odgovori na neka sigurnosna pitanja poput: je li osoba kažnjavana, je li zdrava, je li osobi ikad uskraćen ulazak u neku državu i zbog čega…

 
Preminuo legendarni glazbenik Leonard Cohen

Preminuo legendarni glazbenik Leonard Cohen

Ovaj svijet napustila je još jedna glazbena legenda.U 82. godini umro je kanadski kantautor Leonard Cohen, objavljeno je u noćas na njegovoj službenoj Facebook stranici.- U velikoj tuzi javljamo da je legendarni pjesnik, tekstopisac i umjetnik Leonard Cohen preminuo. Izgubili smo glazbenog vizionara - piše na stranici.Drugi detalji o Cohenovoj smrti nisu objavljeni, zna se tek da će posljednji ispraćaj biti organiziran u Los Angelesu te da obitelj moli privatnost za vrijeme tugovanja.Glazbenikov sin kazao je za Rolling Stone da je njegiv otac umro mirno u svom domu u Los Angelesu i znajući da je završio jednu od svojih naboljih ploča. Foto: Leonard Cohen/Facebook

Donald Trump je 45. predsjednik SAD-a!

Donald Trump je 45. predsjednik SAD-a!

Republikanski kandidat Donald Trump, prema sve sudeći, novi je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.Trump je osigurao 270 elektorskih glasova nakon što je nekoliko posljednjih država u kojima je rezultat bio vrlo tijesan prevagnulo na stranu multimilijardera iz New Yorka. Prema najnovijim podacima Trump je osvojio 288, a Hillary Clinton 215 elektorskih glasova, piše HRT.Donald Trump je već održao i svoj prvi govor nakon što je bilo jasno da će postati 45. predsjednik SAD-a.- Upravo me nazvala Hillary, čestitala nam je na pobjedi i ja njoj na teškoj kampanji. Žestoko se borila.  Dugujemo joj zahvalnost za sve što je napravila za zemlju. Sad je stiglo vrijeme da se ujedinimo. Obećajem da ću biti predsjednik svih Amerikanaca. Oni rijetki koji me nisu podržali, nudim ruku pomirenja. Ovo nije bila kampanja nego pokret sastavljen od ljudi koji vole ovu zemlju. Ljudi svih rasa, porijekla i ova će Vlada služiti narodu. Ponovno ćemo izgraditi američki san - rekao je Trump.Ipak, mnogi Amerikanci se zgražaju nad njegovom pobjedom te razmatraju da se odsele, i to najviše u Kanadu.Foto: Donald Trump/Facebook

Martinje u Dobrovniku i Strehovici

U susjednoj občini Dobrovnik, petnaestak kilometara udaljenoj od Lendave, u subotu, 12. studenoga, od 18 sati u Vatrogasnom domu Strehovci, uz ples i krštenje mošta obilježit će se ovaj veseli običaj krštenja mošta u vino.Nastavak Martinja je u nedjelju, 13. studenoga, u Dobrovniku, u dvorištu kuće Gyorgyja Dobronokija. Od 14 sati očekuje vas kulturno-zabavni program Martinja uz glazbu i ples te, naravno, krštenje mošta skupine Turističkog društva. Da bi krštenje i kušanje mošta bilo što bolje, domaćini su pripremili i svoje gastronomske dobrote. Sve Martine, Martine, Marte očekuje posebno iznenađenje. Martinje se održava u organizaciji Turističkog društva Dobrovnik i Vinogradarskog društva Dobrovnik i Strehovci. Dođite i proveselite se.

 
Dajemo dvije ulaznice za koncert Riblje Čorbe u Ormožu!

Dajemo dvije ulaznice za koncert Riblje Čorbe u Ormožu!

Ovog petka, u sklopu proslave Martinja, u Ormož dolazi beogradski band Riblja čorba. U turističkoj zajednici Ormoža pripremili su dvije ulaznice za naše čitatelje. Ormoški kraj tradicionalno je poznat po obilježavanju Martinja. Praznik je to koji se u Ormožu slavi uz puni stol, veselu pjesmu i mošt koji se pretvara u vino. Ovu godinu Martinje se slavi dva dana, u petak i subotu, 11. i 12. studenoga. Prvi dan Martinja započet će tradicionalnim Martinovim sajmom, tržnicom u samom centru Ormoža, gdje će se predstaviti domaće rukotvorine, od izrađivača nakita, lončara do poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda kao što su meso iz tunke, zobl, sir i kvasenice te domaći kruh. Posjetitelji će u petak moći razgledati izložbu "Iz pridnih rok", koju svaku godinu priprema Društvo kmečkih žena “Ormož”. Festival vina mjesto je gdje ćete moći isprobati najbolje ocijenjena vina i ostala vina ormoških vinogradara, a oba događaja bit će u bivšoj Blagovnici Tima na Kerenčičevem trgu. U neposrednoj blizini bit će Martinov zabavni šator s cjelodnevnim programom, odličnom gastroponudom i ponudom mladog vina. Svakako valja izdvojiti i koncert rock-benda Riblja čorba, te ansambla Gadi u subotu. U subotu se nastavlja degustacija domaće hrane, festival vina, tržnica, ali i takmičenje u kuhanju prleškega piskra. Naravno da Martinje ne može proći bez krštenja mošta i vinogradarskih običaja.Za svoje posjetitelje u Ormožu su pripremili i razgled grada, uz prethodnu najavu te posjet jednoj od najvećih kleti u Sloveniji, kleti P&F Jeruzalem Ormož. Za one koji vole pješačiti , planinsko društvo Maks Meško Ormož u subotu organizira tradicionalni Martinov pohod ormoškim goricama. Iz Ormoža pozivaju da dođete i provedete Martinski vikend u njihovom gradu i kraju.Sve što vas zanima možete pogledati na njihovoj stranici www.martinovanje.si, ili pak upitati na mail tic.ormoz.grad@siol.net Pošaljite svoje podatke OVDJE i osvojite besplatne ulaznice za koncert Riblje Čorbe u Ormožu!

Na izborima u SAD-u tehnologija Čakovčanca Damira Sabola

Na izborima u SAD-u tehnologija Čakovčanca Damira Sabola

Hrvatska tvrtka MicroBlink razvila je aplikaciju blinkID, koja služi za skeniranje dokumenata mobilnim uređajem. O ovoj tehnologiji koja će se koristiti i na izborima u SAD-u u utorak za N1 govorio je direktor kompanije Damir Sabol, inače Čakovčanin.Njegova tvrtka je razvila aplikaciju blinkID koja služi za skeniranje dokumenata, a funkcionira na gotovo svim mobilnim uređajima.Sutra su američki izbori. Kako je došlo do suradnje s američkom tvrtkom oko implementiranja vaše tehnologije?Mi već nekoliko godina razvijamo tehnologiju koja omogućava čitanje teksta kamerom mobilnog uređaja. Našom tehnologijom mobilni uređaj može pročitati tekst. Taj tekst može biti, recimo, tekst s osobnih dokumenata. Postoje posebni kodovi koji možemo čitati, koje imaju i američke vozačke dozvole, koje su jedan od glavnih dokumenata tamo. Primjerice, policija San Francisca koristi našu tehnologiju za svoje aplikacije, pisanje kazni i slično. Mi smo napravili tehnologiju koja je u tom dijelu, vjerujem, najbolja na svijetu.Je li prednost raditi na globalnom tržištu i poslovati u Hrvatskoj?Prednost je što možemo dobiti dobre kadrove. Mi imamo vrlo zanimljivu tehnologiju. Studentima, inženjerima je vrlo zanimljivo raditi kod nas i imamo prednost zbog mladih inženjera i studenata, koji su pravi znalci.Koliko trenutno imate zaposlenih?Imamo oko 30 zaposlenih, ali puno je i studenata, pa recimo da više od 40 ljudi u tvrtki.Postoji li mogućnost zloupotrebe softvera?Uvijek postoji mogućnost zloupotrebe, međutim mi radimo na tehologiji koja će te zloupotrebe i smanjiti. Naša tehnologija ne samo da može čitati, nego mi osiguravamo da znamo validnost tih dokumenata, jesu li pravi ili krivotvoreni, na tome radimo. Zaštita podataka i korištenje podataka osjetljive su teme, koje su regulirane zakonski i treba obratiti pažnju i na to.

U studenom muškarci diljem svijeta za zdravlje puštaju brkove

Movember je naziv globalnog pokreta kojemu je cilj podići svijest o učestalosti obolijevanja od raka prostate i raka testisa.Svake godine se sve više muškaraca i u Hrvatskoj priklanja ovoj inicijativi te tijekom studenog puštaju brkove, a sve zbog zdravlja.Naziv pokreta se sastoji od kombinacije engleskih riječi November (studeni) i moustache (brkovi) pa su zbog toga i zaštitni znak pokreta brkovi.Postoji i nekoliko pravila. Važno je biti poptpuno obrijan kada se krene s puštanjem brkova. I da, puštaju se samo brkovi, ne i brada. Također, brk treba zadržati tijekom cijelog studenog.

 
I uz granicu s Međimurjem Slovenci planiraju postaviti panelnu ogradu

I uz granicu s Međimurjem Slovenci planiraju postaviti panelnu ogradu

Slovenija je u četvrtak uz najveći granični prijelaz s Hrvatskom Bregana/Obrežje počela postavljati metalnu panelnu ogradu, a u petak je takve radove počela i na graničnom prijelaz Gruškovje/Macelj.Prema priopćenju slovenskog Ministrastva unutranjih poslova do sada je postavljeno 183,5 kilometara privremenih prepreka, kako saznajemo najviše žice.Privremene prepreke Slovenci uklanjaju na granilčnim prijelazima, turističkim sedtinacijama i lokacijama gdje bi ih voda mogla ugroziti te se mijenjaju s panel ogradom. Do sada su panelne ograde postavljene na dužini od 27,5 km.A njihovo se postavljanje nastavlja narednih dana na području PU Murska Sobota, PU Maribor, PU Celje, PU Novo mesto, PU Ljubljana in PU Koper. Općina Murska Sobota graniči s Međimurjem, što zasigurno znači da će i dio žice koji je od kraja 2015. godine postavljen na nekim lokacijama, npr. graničnom prijelazu Bukovje - Gibina, biti zamijenjen panelima. Detalji o lokacijam se ne navode.Cilj slovenskih vlasti je spriječiti ulazak izbjeglica u Sloveniju, i šengenski prostor, u slučaju novog izbjegličkog vala.

Obilježen Međunarodni dan bijelog štapa

Obilježen Međunarodni dan bijelog štapa

U petak, 14. listopada, članovi Udruge slijepih Međimurske županije prisustvovali su obilježavanju Međunarodnog dana bijelog štapa u Radencima u Sloveniji.Domaćin događaja pod nazivom „Bela palica moja prijateljica“ je bilo Medobčinsko društvo slepih in slabovidnih Murska Sobota.U programu su sudjelovali članovi udruga iz Murske Sobote, Ptuja i Međimurske županije s pjesmama, recitacijama i pričama, a predsjednik Udruge slijepih Varaždin, Davor Janjušević, je predstavio Eho lokaciju.Svečanost je dobila još veći značaj potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom djelovanju i međunarodnoj suradnji za unapređenje kvalitete života osoba s oštećenjem vida između četiri udruge za razdoblje 2017.-2020. Time se produljila i nastavila do sada uspješna suradnja između Udruge slijepih Međimurske županije, Medobčinskog društva slepih in slabovidnih Ptuj te Medobčinskog društva slepih in slabovidnih Murska Sobota, kojoj se ovim potpisivanjem pridružila i Udruga slijepih Varaždin.

Iva Ružić šalje pozdrave s Harvarda: Amerikance Hrvatska veoma zanima

Mlada Čakovčanka Iva Ružić prva je Međimurka na američkom Harvardu.Iva je na prvoj godini te je poslala prekooceanske pozdrave svojim prijateljima i nastavnicima Gimnazije Josipa Slavenskog.Evo kako je Gimnazija prenijela na svom Facebook profilu Ivino oduševljenje Harvardom i Amerikom.- Amerikanci su stvarno pristupačni i neopisivo ljubazni, samo me još uvijek zbunjuje njihov pojam neobveznog razgovora i pozdrava s 'what's up'. Nasreću, ima puno stranih studenata s kojima se šalim na taj račun. Svi su strašno fascinirani kad im kažem odakle sam i Hrvatska ih veoma zanima. Za more su svi čuli, a upoznala sam i jednog Irca koji je preko ljeta backpackao u Međimurju! Malo ih zna da je Game of Thrones sniman u Hrvatskoj, ali sam uspjela sresti osobu koja zna mnogo naših bendova, između ostalih i Prljavo kazalište (ima čak i njihovu gramofonsku ploču!).I da, crvena cigla koju znamo iz filmova je stvarna! A možda ćemo ju uskoro opet gledati na velikom ekranu jer su neki moji frendovi prije nekoliko dana vidjeli Bena Stillera i cijelu filmsku ekipu na trgu pokraj kampusa! Jedino što mi nedostaje je hrvatska kuhinja, ali i to planiram uzeti u svoje ruke - napisala je Iva Ružić.Izvor i foto: Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec/Facebook

 
Djelatnici OŠ Ivana Gorana Kovačića posjetili Pečuh

Djelatnici OŠ Ivana Gorana Kovačića posjetili Pečuh

Ovogodišnji su Dan učitelja djelatnici OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu obilježili izletom u Pečuh. Posjetili su Park mađarsko-turskog prijateljstva, gradić Szigetvar i sigetsku utvrdu koju je branio i Nikola Šubić Zrinski. Nakon Szigetvara putovanje se nastavilo do Pečuha, grada koji je proglašen europskom prijestolnicom kulture 2010. godine. Posjet je protekao u odličnoj atmosferi, druženju i razgledavanju kulturnih i povijesnih znamenitosti.

Međimurski navijači bodrili Vatrene za visoku pobjedu protiv Kosova

Međimurski navijači bodrili Vatrene za visoku pobjedu protiv Kosova

Hrvatska nogometna repka lako je stigla do pobjede u Skadru, 6. listopada.Vatreni su do prve pobjede u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018. godine u Rusiji stigli na gostovanju kod Kosova i to s visokih 6:0. Hrvatska je već na poluvremenu vodila 3:0.A kamo idu Vatreni tamo su uvijek i njihovi vjerni nogometni navijači. Potpora s tribina nije nedostajala ni na Kosovu.I Međimurje je tamo imalo svoje navijačke predstavnike. Skupina navijača iz Međimurja uživala je u odličnom nogometu i navijanju te nešto malo razgledavanja.Velika zastava s natpisom Čakovec svakako je plijenila pažnju.

U tijeku su prijave za studente sportaše uz punu stipendiju u Americi!

Američki fakulteti su i dalje lider u međunarodnom obrazovanju. Prema rang listi Academic Ranking of World Universities 54 američka sveučilišta nalazi se u TOP100 najboljih svjetskih sveučilišta. U SAD-u studira i više od 800.000 međunarodnih studenata, a njih dvije do tri tisuće dolazi iz država bivše Jugoslavije.S obzirom da je u tijeku proces prijava za polaganje međunarodnih SET testova, agencija za stipendiranje Sports Scolarships USA otvorila je novi krug prijava za zainteresirane studente sportaše s ovih prostora, koji bi htjeli besplatno studirati na najprestižnijim američkim sveučilištima. Rokovi za prijave srednjoškolaca i studenata otvoreni su početkom listopada i traju do veljače 2017. godine. SSUSA je u protekloj akademskoj godini pronašala 30-ak punih stipendija mladim sportašima s ovih prostora, a većina njih uz dobre akademske rezultate postiže i vrhunske sportske rezultate. Tako je primjerice proteklog vikenda plivač Matija Luka Rafaj s Lindenwood Universitya, Bellevillea u Ilinoisu odmah na prvom natjecanju osvojo nagradu za najboljeg plivača konferencije. Malo više detalja o samom procesu prijava za stipendije dala je košarkašica Liberty Universitya, Virginia, Iva Ilić: „Nije bilo lako stupiti u kontakt s trenerima, stoga sam se obratila SSUSA. Proces traženja stipendije bio je stresan, ali SSUSA ga je uvelike olakšala. Krajem petog mjeseca dobila sam punu sportsku stipendiju na Liberty Universityju u Virginiji. Nisam požalila što sam se odlučila na tako veliku promjenu i dalek put jer je uistinu vrijedno svega.“ Na pitanje što misli o uvjetima studiranja u SAD-u, Ilić odgovara. „Uvjeti su nezamislivi, treninzi na visokoj razini, ljudi kojima sam okružena su pozitivni i vjeruju u svakog od nas, a organizacija što se tiče raspodjele vremena za učenje i treninge je također jako dobra. Kao što primječujete, generalno sam zadovoljna i savjetujem svima koji imaju priliku za takvo nešto, neka ju ne propuštaju.“ Prilikom procesa pripreme i traženja najpovoljnijih uvjeta za studente sportaše, tim SSUSA usko surađuje sa stručnjacima iz regije kako bi  potencijalni studenti bili što uspješnije predstavljeni trenerima na američkim fakultetima. Tim pristupom otvara se mogućnost mladim sportašima da ostvare besplatno inozemno akademsko obrazovanje.Pun riječi hvale je i tenisač Universitya of Charleston iz Zapadne Virginie Alek Gracin: „Izabrao sam University of Charleston zbog odlične akademske organizacije. Nakon razgovora sa teniskim trenerom shvatio sam da su uvjeti za treniranje odlični i da ću se dobro uklopiti u tim. Studij u Americi pruža puno mogućnosti u budućnosti, upoznavanje različitih ljudi sa raznim iskustvima i prije svega razvijanje samostalnosti i pouzdanja. Uvjeti za akademski i sportski  uspjeh su odlično ukombinirani u sustav. Razlika između studija u Americi i primjerice Hrvatskoj je ta što je u Americi moguće uspjeti u oba područja. Područja koja se mogu izabrati za studij su izvrsno organizirana s profesorima i resursima za učenje. Ja sam pronašao svoju budućnost u studiranju Sport Businessa. " Iako agencija nudi stipendije u gotovo svim sportovima, američka sveučilišta ipak najveću potražnju imaju za tenisačima, košarkašima, nogometašima i atletičarima. S obzirom na sjajne rezultate koje postižu gore spomenuti sportaši, te primjerice Luka i Aleksandar Đorđević u košarci, Roko Jelavić u plivanju i 30-ak ostalih korisnika SSUSA stipendija, interes će postati još veći. Prijave su u tijeku, a svi srednjoškolci, maturanti i studenti, koji se bave nekim od navedenih bi željeli studirati u SAD-u, a smatraju da postižu dobre sportske rezultate, mogu se prijaviti na info@ssusa.eu. Za više informacija mogu posjetiti stranicu www.ssusa.eu

 
18-godišnjacima karta za mjesec dana putovanja vlakom po Europi?

18-godišnjacima karta za mjesec dana putovanja vlakom po Europi?

Europska unija razmišlja da svim mladima u Europi kada navrše 18 godina pokloni kartu za InterRail.Kako piše The Guardian tako bi mladi mogli mjesec dana, bez plaćanja vlaka, putovati i upoznati Europu te da tako budu više entuzijastični oko povezivanja i Europske unije.Violeta Bulc, povjerenica EU za prijevoz, kazala je da da će Europska komisija razmotriti mogućnost financiranja ovoga te da neće biti lako.Za ljude mlađe od 26 godina, za mjesec dana InerRaila karta stoji 479 eura. Svake godine oko pet milijuna mladih navršava 18 u Europi pa bi se radilo o znatnom trošku. A još jedna opcija koja se razmatra je princip lutrije kojim bi kartu dobili samo neki 18-godišnjaci.

Novi uspjeh sopranistice Evelin Novak u berlinskoj Staatsoperi

Novi uspjeh sopranistice Evelin Novak u berlinskoj Staatsoperi

U ponedjeljak, 3. listopada, na Dan ujedinjenja Njemačke, berlinska Staatsoper otvara novu opernu sezonu premijernom izvedbom opere „Fidelio“ Ludwiga van Beethovena.Dirigentsku palicu držat će slavni Daniel Barenboim, a jednu od glavnih ženskih uloga nosi Evelin Novak, Međimurka rodom iz Gornjeg Mihaljevca, piše Hrvatski Glas Berlin.Mlada sopranistica Evelin pjeva ulogu Marzelline.- Evo, poslušajte, Evelin ima čist, najčišći glas od svih na sceni - rekla je za ovaj mediji profesorica Dunja Vejzović, koja je zbog  svoje drage učenice iz štutgartskih dana došla u Berlin.Foto: staatsoper-berlin.de/Bernhard Hansky

Hrvatskim danom nastavljeno obilježavanja Sigetske bitke

Petak, 9. rujna, u programu obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke je Hrvatski dan koji time ima poseban značaj jer se tijekom cijelog dana slavi i govori hrvatski jezik. Same su aktivnosti započele prijemom i sastankom za predstavnike hrvatskih županija u organizaciji županije Baranya i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu. Radnom sastanku župana hrvatskih i mađarskih županija, koje su svojom poviješću i nasljeđem blisko vezane uz obitelj Zrinski, prisustvovao je i župan Međimurske županije, „Županije Zrinskih“ Matija Posavec, inače inicijator ovogodišnjeg obilježavanja koje je još bliže spojilo dvije države, Mađarsku i Hrvatsku. Upravo se to dalo i iščitati iz održanog susreta, kojem su uz župana Posavca nazočili i zamjenik župana Karlovačke županije Ivan Pal, generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu Vesna Haluga, te župan županije Zala dr. Attila Pal i župan županije Somogy Gergely Jako. Hrvatsku delegaciju primili su župan županije Baranya Csaba Nagy, zamjenik župana županije Somogy Norbert Biró, direktor zajedničkog tehničkog tajništva Matron Sücs, glavni tajnik županije Baranya Andras Göndöc i generalni konzul Mađarske u Osijeku Antonio de Blassio. Stari grad Zrinskih, i zbog značaja za samu Europu, mora biti pod zaštitom UNESCO-aGlavne teme razgovora su bile su vezane uz pitanja i projekte u turizmu, nematerijalnu baštinu, ali i kao realizirati bolju cestovnu povezanost. Posebno se istaknula važnost dvorca iz kojeg je Nikola Šubić Zrinski i krenuo u svoju posljednju bitku, Starog grada koji, kako je istaknuo sam župan Posavec, zaslužuje puno veći i jači status nego ga ima u ovom trenutku. - Nakon ovog sastanka moramo učiniti sve što je moguće da na prezimenu Zrinskih osmislimo što više projekata koji će biti realizirani iz fondova EU, a naš krajnji cilj je da Stari grad Zrinskih u Čakovcu bude pod zaštitom UNESCO-a - rekao je međimurski župan te dodao kako se nada kako će se suradnja mađarskih i hrvatskih županija nastaviti u jednako uspješnom obimu kao i dosad. Razgovaralo se i o boljoj cestovnoj povezanosti te nužnoj izgradnji novih graničnih prijelaza, što je inicijativa upravo prijateljskih mađarskih i hrvatskih općina. Naime, u zapadno europskim zemljama kontrolne granične točke su u prosjeku na svakih 4 kilometara dok je između Hrvatske i Mađarske prosjek udaljenosti od 51 km. - Nama je to posebice važno u kontekstu novom graničnog prijelaza Kotoriba-Murakeresztur oko kojeg smo u posljednjih nekoliko mjeseci obavili nekolicinu razgovora u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova europske unije, ali i Ministarstva prometa. Pokazali smo inicijativu, znamo kako točno treba sve odraditi, ali nam je nužna podrška obiju Vlada– napomenuo je župan. Kako je Posavec istaknuo, Hrvatska i Mađarska su ne samo susjedne, već i prijateljske zemlje, a to prijateljstvo treba graditi i bez obzira na bilo kakav odnos na nacionalnoj razini, a županije, općine i gradovi moraju biti primjer dobre suradnje.Koprivničko-križevačka i Međimurska županija su najpozitivniji primjeri uspješne realizacije projekata- Osobito mi je zadovoljstvo da su ovdje međimurski župan, ali i zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije prvenstveno jer upravo u tim dvjema županijama možete najlakše, najbrže i najjednostavnije pokrenuti i realizirati projekt – u svom je obraćanju istaknula generalna konzulica u Pečuhu Vesna Haluga te pozvala mađarske i hrvatske predstavnike na čim direktniju suradnju, usmjerenu na konkretne projekte.   U nastavku radnog sastanka održane su i dvije prezentacije i to od strane direktora Turističke zajednice Međimurske županije Rudija Grule na temu kulturnog turizma i nematerijalne kulturne baštine, te glavnog urednika časopisa Pécsi Borozó Zoltan Gyorffy koji se govorio te predstavio projekt brendiranja Zrinskih kroz enologiju i gastronomiju uz kratak osvrt što je učinjeno, ali mnogo bitnije što zajedno možemo učiniti za jedan novi iskorak.Otvorena izložba “15 godina Zrinske garde“ u Vigadu u SigetvaruU poslijepodnevnim satima, delegacija se uputila u Sigetvar gdje je u prostorijama Vigada otvorena izložba “15 godina Zrinske garde“. To je prilikom mađarska delegacija još jedanput istaknula važnost i značaj Zrinske garde i u mađarskim okvirima. Gradonačelnik Sigetvara je pripremio malo iznenađenje te predsjedniku Garde Alojziju Sobočancu uručio prigodni poklon. - Noseći s ponosom ime obitelji Zrinski, povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec promicatelji su povijesne istine vezane uz junačku prošlost hrvatskog naroda ali i čvrsta poveznica s narodima našeg prostora, s kojima nas uz zajedničku povijest povezuje i zajednička europska budućnost – zaključio je Sobočanec.Izvor i foto: Međimurska županija

 
Posavec u društvu dvoje predsjednika na obljetnici Sigetske bitke

Posavec u društvu dvoje predsjednika na obljetnici Sigetske bitke

Udaljen 30 kilometara od hrvatske granice, grad Sigetvar poznat je kao lokacija Sigetske bitke, odnosno mjesto junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti glasovitog turskog sultana Sulejmana Zakonodavca, poznatijeg kao Sulejman Veličanstveni. A upravo su se povodom obilježavanja okrugle i svečane 450. godišnjice glasovite Sigetske bitke u Sigetvaru 7. rujna susreli predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, mađarski predsjednik Janos Ader i zamjenik predsjednika turske Vlade Veysi Kaynak iskazujući osobito poštovanje prvenstveno Nikoli Šubiću Zrinskom koji je sa šačicom svojih ljudi uspio zaustaviti osmansko nadiranje i tako obraniti Beč. Nikola Šubić Zrinski, kao i cijela obitelj Zrinskih u konačnici, imaju svoje posebno mjesto i osobit značaj ne samo u regiji nego i cijeloj Europi. Tako je francuski kardinal Armand Jean du Plessis Richelieu čak tvrdio da je Nikola Šubić Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u bitci kod Sigeta protiv Osmanskog carstva “spasio civilizaciju”, današnju zapadnu Europu. Zato i je povodom 450. obljetnice bitke, godina 2016. u Hrvatskoj na inicijativu Međimurske županije i HAZU-a proglašena „Godinom Nikole Šubića Zrinskog“. Nakon niza događanja diljem zemlje, a posebice u Međimurju, Siget i Pečuh je posjetio i župan Međimurske županije Matija Posavec kao jedan od inicijatora pokretanja obilježavanja same obljetnice, uz zamjenicu ministra kulture RH Anu Lederer, pomoćnika ministra vanjskih poslova RH Gordan Bakota i gardiste Zrinske garde Čakovec, na čelu s predsjednikom Alojzijem Sobočancem te uz domaćinstvo Vesne Haluga, generalne konzulice RH u Pečuhu, kao i NJ.E. Gorana Grlića Radmana, veleposlanika RH u Mađarskoj i Petera Vassa gradonačelnika Sigeta. Grabar-Kitarović: Svojim je vrlinama stekao poštovanje koje niti vrijeme ne umanjujeIako se sam veliki jubilej obilježava nizom manifestacija kroz cijelu godinu, ona središnja manifestacija se održava u Sigetu na samu obljetnicu. A ona je krenula u parku unutar tvrđave Siget, ispred spomenika Nikole Šubića Zrinskog intoniranjem triju himni, uz ceremoniju otkrivanja spomenika, polaganjem vijenaca te tradicionalnim počasnim pucnjem iz topa, a sve uz naše gardiste Zrinske garde.Nakon protokolarnih aktivnosti u samoj tvrđavi uslijedio je kratak obilazak iste, nekadašnje džamije, muzeja Sigetske bitke i centra za posjetitelje, a sve uz stručno vodstvo Janosa Hovarija, vladinog povjerenika Republike Mađarske za obilježavanje Spomen godine Zrinskom. “Nikola Šubić Zrinski znao je da Siget nije samo zaštita domovine nego zadnji bastion svega onoga što je za njega vrijedno.“ – istaknuo je mađarski predsjednik ističući kako je Nikola znao da u Sigetu nije branio samo zidine već prvenstveno svoj dom.“Nisu ga slomili ni strah od izvjesnosti smrti, ni ponuda kraljevske časti u zamjenu za predaju. Vrlinama koje su ga krasile vjerom, odlučnošću, hrabrošću, lojalnošću, požrtvovnošću stekao je autoritet i poštovanje.“ – rekla je predsjednica Grabar-Kitarović te napomenula kako je upravo time i kod svojih neprijatelja izazvao poštovanje koje traje generacijama, već 450 godina. Obnovljen Park mađarsko-turskog prijateljstvaDvoje predsjednika i turski predstavnik su u obnovljenom Parku mađarsko-turskog prijateljstva potom odali počast polaganjem vijenaca ispred spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom kao i sultana Sulejmana Veličanstvenog. Upravo taj park predstavlja simbol prevladavanja povijesnih antagonizama, ali je i potvrda da se iz jednog velikog sukoba rodilo prijateljstvo kao temelj sve buduće suradnje triju naroda. Potpredsjednik turske vlade Veysi Kaynak u svom je govoru pozvao da to bude točka koja će simbolizirati prijateljstvo i bratstvo triju naroda, a nikako mjesto prijepora.Hrvatska predsjednica i mađarski predsjednik poslije su se u Pečuhu susreli s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj posjetivši Obrazovni centar Miroslava Krleže gdje su najmlađi, kao i učenici tamošnje osnovne škole pokazali kako hrvatski jezik i kultura žive svoj život u Mađarskoj. Samim Centrom uz pratnju generalne konzulice Vesne Haluge goste su proveli njegov ravantelj Gabor Zoltan Gyorvari, te Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj.Izvor i foto: Međimurska županija

TIHANA FUSS DEŽELIĆ: Ostvarila sam svoj san u SAD-u!

TIHANA FUSS DEŽELIĆ: Ostvarila sam svoj san u SAD-u!

Šenkovčanka Tihana Fuss Deželić, kemičarka i znanstvenica, uspjela u američkom poslovnom svijetu na ponos i čast svojeg zavičaja. Nakon završetka čakovečke Gimnazije i zagrebačkog PMF-a, magisterij i doktorat znanosti iz keramičkog inženjeringa Tihana Fuss Deželić stekla je u Americi. Istraživanja na staklu stipendirala joj je NASA, a danas radi u tvrtki u kojoj samo u sektoru istraživanja radi oko 3700 ljudi! S Tihanom je ovog ljeta u Americi razgovarao njezin školski kolega Siniša Golub i donosimo ga u cjelosti. Kada s nekim osam godina dijeliš osnovnoškolske klupe i svakodnevnu radost odrastanja u malom međimurskom mjestu, tada susret nakon mnogo vremena, makar i na drugom kraju svijeta, naprosto dođe kao nešto sasvim normalno. Tihana Fuss Deželić rođena je u prosincu 1976., što nas je zajedno stavilo u isti razred osmoljetke u Šenkovcu. Kroz prva četiri razreda vodila nas je njezina majka, učiteljica Jelena Fuss. Nakon osnovne škole putovi nam se razdvajaju. Tihana upisuje čakovečku Gimnaziju, ratnih devedesetih još uvijek jedinu gimnaziju u Međimurju, pa zatim kemiju na zagrebačkom PMF-u. Vođena sudbinom, ili svojom potragom za snovima, tik nakon obrane diplomskog rada odlazi u Sjedinjene Američke Države. Put nam se ponovno preklopio ovog srpnja, kada me istraživački rad odveo do gradića Stow u američkoj saveznoj državi Ohio, na rubu nacionalnog parka Cuyahoga Valley. Iako se nismo vidjeli više od petnaest godina, američki Dan nezavisnosti (4. srpnja) proslavili smo kao da te vremenske praznine nije ni bilo. Osim pretresanja sjećanja iz djetinjstva, bila je to idealna prilika za intervju s našom Međimurkom koja je uspjela u dalekom svijetu, svojem rodnom zavičaju na ponos i čast. Tihana i dalje izvrsno govori hrvatski, kao i njezine dvije kćerke, rođenjem Amerikanke, ali korijenima Hrvatice. A nije zaboravila ni međimursku kuhinju...   * Odmah u poantu. Tihana, jesi li ostvarila svoj američki san?  - Ostvaren je moj san! E sad, je li to američki san ili nije, ne znam, ali moj san je ostvaren i ostvaruje se još i dalje. Ponajprije je ostvaren moj tinejdžerski san, no odrastanjem stvaraš druge snove, i sada se ganjaju ti novi snovi. Moj san još iz vremena studiranja na zagrebačkom PMF-u bilo je stvaranje produkta koji će netko negdje kupiti, nešto što će nekomu biti korisno, proizvod za koji će netko htjeti dati novac. I nije pritom bilo bitno što, nego je to naprosto bio cilj ili san. S obzirom na to da govorimo o devedesetim godinama u Hrvatskoj, to je bio ambiciozan san, pogotovo ako si student na PMF-u. No odlaskom u Ameriku on je postao stvarnost. Izum je ostvaren, napravljen je produkt koji je i patentiran, prodan na tržištu na kojem se još uvijek prodaje kao komercijalna roba. Konkretno, to su keramičke kuglice za naftnu industriju, uz čiju se primjenu poboljšava proizvodnja nafte i plina. * Ovako sažeto u nekoliko rečenica to zvuči prilično jednostavno, no put nije bio lagan, zar ne?  - Naravno, svemu tome prethodio je dodiplomski studij u Zagrebu, pa magisterij i doktorat znanosti iz keramičkog inženjeringa u Americi. Moja istraživanja na staklu stipendirala je NASA, a rad je bio usmjeren na istraživanje utjecaja visokih temperatura i tlaka na kristalizaciju u staklu. Ta istraživanja kasnije sam nastavila u francuskoj tvrtki Saint-Gobain, u čijoj američkoj podružnici danas radim na tzv. proppants, kuglicama koje se koriste duboko pod zemljom u procesu hidrauličkog frakturiranja. Ali, samo fundamentalna znanost nije dovoljna za kreiranje produkta. Treba poznavati i tržište, znati što radi konkurencija, koje su potrebe krajnjeg korisnika produkta, pa na temelju svega toga napraviti proizvod. Ukratko, znanstvenik treba poznavati tržište, ekonomiju i načine ponašanja novca. To sve u kolopletu stvara produkt. Naime, znanost stvara izum, ali izum nije produkt sve dok u perspektivi nemaš cijelu ekonomsku sliku svijeta u kojem želiš prodati isti. * Znači, radom u privatnoj tvrtki trebala si svladati i druge vještine koje nisi studirala, ali koje su u Zapadnom društvu nužnost da bi bio lukrativan za tvrtku? Jesi li zbog svega toga napredovala u karijeri?  - Postoji nešto što se zove ‘invention’, za razliku od ‘innovation’. ‘Invention’ je kada imaš ideju i možeš ju patentirati. ‘Innovation’ je kada se ta ideja pretvori u nešto što je produkt za prodaju, koji se koristi i poboljšava druge aspekte biznisa. Moj početni san izgledao je teško ostvariv, no nakon što sam ga ostvarila pitala sam se: Što dalje? Osnovna znanost, kemija, još je uvijek značajan dio moje karijere, ali sada puno više radim i na ekonomskim analizama tržišta kako bih što točnije odredila cijenu proizvoda za krajnjeg kupca, tako da na kraju procesa proizvod bude lukrativan za moju tvrtku, ali i konkurentan na tržištu istovjetnih proizvoda. Jer, proizvod mora isplatiti i sve troškove koji su u njega uloženi tijekom faze istraživanja. U deset godina rada u Saint-Gobainu napredovala sam sukladno svojim sposobnostima i zalaganju. Treba znati da je to velika tvrtka u kojoj samo u sektoru istraživanja radi oko 3700 ljudi! Kada imaš talent i potrebnu aparaturu na raspolaganju, krajnje je pitanje kako ćeš svojem poslodavcu donijeti zaradu? Return on investment ili analiza povrata uloženoga u Zapadnom je svijetu prilično važna stvar. Moj izum pomogao je tvrtki i industriji u cjelini, pa se to odrazilo i na moje napredovanje. * Bi li sve to bilo moguće da si 2000. ostala u Hrvatskoj?  - Ovakvu karijeru ne bih ostvarila u Hrvatskoj, barem je u ono vrijeme nisam nazirala u sektoru primijenjene znanosti. Možda sam mogla ostati na fakultetu, ali primijenjena znanost u mojem se slučaju u ono vrijeme mogla prakticirati samo u Plivi ili Institutu ‘Ruđer Bošković’. U tom smislu zadovoljna sam svojim životnim izborom, koliko god tranzicija iz Hrvatske u Ameriku bila izazovna. Tek sam prvu noć u Americi skužila gdje sam, kakav sam korak napravila i spoznala da sam odsad nadalje ovisna sama o sebi, o svojim logističkim i drugim sposobnostima. * Talent, upornost, ‘kliker’, znanje stranih jezika - sve su to apsolutno nužni preduvjeti da bi danas bila tu gdje jesi. No Hrvati, a posebno Međimurci, vjeruju da su jako snalažljivi, da bi se u svakoj situaciji znali snaći bolje negoli drugi. Jesu li ti međimurski mentalitet radišnosti i općeslavenska vještina snalažljivosti bili od kakve koristi? Ili je to ipak pusta fama u američkom kontekstu u kojem se miješaju svi kulturološki krugovi ovog svijeta?  - Da samo Međimurci imaju odliku radišnosti, to ne bih mogla tvrditi. Da jest korisno, to je nedvojbeno. Moć brze logike, povezivanje stvari, strateško razmišljanje i planiranje svakako pomažu. Iskreno govoreći, svijet je ipak malo veći od našeg Međimurja i Hrvatske, i reći da samo Međimurci imaju te karakteristike ne bi bilo točno. Ima puno snalažljivih ljudi, a u Americi su svi jako radišni. Iako ne volim generalizirati, imam dojam da se Hrvati vole jako puno žaliti. Nikada ništa ne valja i svi se žale, a svaka je analiza napravljena na jako negativan način. Premalo se pažnje pridaje onomu što valja, već se svi fokusiraju na ono što ne valja, što onda u zatvorenom krugu promovira tu jednu negativnost i sve se dalje fura na nju. Vrlina je biti pozitivan i ostati pozitivan te težiti rješavanju problema. Bitno je na problem gledati kao na izazov, a ne kao na mogućnost kuknjave. * Što se tiče privatnog života ovdje u Americi, sa suprugom Vanjom imate dvije kćeri od sedam i jedanaest godina. Obje su vrhunske plivačice u svojim dobnim skupinama, jer Vanja je danas plivački trener koji je svojednobno i sam bio vrhunski plivač. Kako se zaposleni roditelji bez direktnog baka-servisa nose s odgojem djece u užurbanoj Americi? Jer, kao što si i sama rekla, ovdje se puno radi, a i aktivnosti izvan radnog vremena oduzimaju dosta energije. Može li se u Americi imati vremena za sebe i svoje osobne ‘gušte’? - Uvijek ti je sve kako si napraviš, bilo gdje u svijetu. Ja osobno imam fleksibilni radni raspored, radno vrijeme mi je od šest ujutro do tri popodne. Nakon posla ostaje dovoljno vremena za obitelj i dječje aktivnosti, kao i za komunikaciju s prijateljima. Day-care, neka vrsta američkog vrtića, nije baš jeftina opcija, ali ako su roditelji zaposleni, a nema baka-servisa, tada je taj vrtić optimalan izbor. Ipak, obje bake i djedovi boravili su preko ljeta kod nas i bavili se svojim unukama, tako da je i to puno pripomoglo tijekom njihovog odrastanja. Redovno se čujemo Skypeom, pa naši roditelji i na taj način ostaju uključeni u život i stasanje svojih američkih unuka. * Kćerke su američke državljanke samim rođenjem na tlu SAD-a, ti i suprug također ste dobili državljanstvo. Malo je vjerojatno da ćete se ikad trajno vratiti u Hrvatsku, jer Amerika ipak pruža sijaset mogućnosti, kako poslovnih, tako i privatnih. Gdje se vidiš u nastavku života, imaš li već neki plan dokad ćeš raditi?  - Dokle je god mozak u stanju učiti, ja želim učiti. Otkrivati, spajati, biti znatiželjna, to je moj veliki pokretač. Ako radiš neki posao koji ne voliš ili u kojemu nisi ostvaren, u kojemu ne uživaš, tada si možeš projicirati neku granicu do koje ćeš trpjeti i nakon toga okrenuti novi list. Kod mene je slučaj da radim ono što volim i želim raditi. Ja upravo volim ići na posao i svaki dan na poslu meni je novi izazov, makar i na mojem poslu postoje problemi. Ali, to su uvijek novi izazovi koje treba rješiti, nova pitanja koja treba postaviti i odgovore što ih treba iznjedriti. Dokle god postoje pitanja, dokle postoje istraživački izazovi i nove stvari za otkrivanje, ide se dalje. O mirovini još ne razmišljam, pa tek sam na pragu četrdesete.  * Američka potraga za srećom, tzv. pursuit of happines?  - U svačijem životu postoje dobre i loše stvari. Cilj svakoga je da bude sretan na neki svoj način. Ja sreću ne tražim u ostvarenju idealnih ciljeva i nekom savršenstvu ili prestižu. Tijekom životnih uspona mislim da je bitno prepoznati sreću na svim stankama, izazovima i padovima dok se penješ prema cilju. Za mene kao kemičarku prava i istinska sreća, ona koja čovjeku daje mir i svakodnevno zadovoljstvo, nije neko idealno stanje, već je u biti jedan equilibrium, ravnoteža,‘Equilibrium of Happiness’. I tomu ja težim - naći i prepoznati sreću svaki dan kroz balans dobrih i loših stvari koje čine naš život. Na kraju dana, svaki dan, doslovce sam zahvalna što sam ovdje, što se sve skupa poklopilo na način na koji jest - da sam došla ovamo i uspjela bez veza, samo svojim trudom i radom. Zahvalna sam za Vanjinu svakodnevnu podršku i curice, za to što grade svoju budućnost u okolini beskrajnih mogućnosti.  * Vidim da si vitalna, odnosno da nisi poprimila ‘američka obilježja’ u obliku velike kilaže, odnosno pretilosti. Uvjerio sam se da, kao prava Međimurka, još uvijek dobro kuhaš, a za doručak si ‘zvordala jajca’... U čemu je kvaka te prekomjerne kilaže kod stanovništva SAD-a?  - Što se tiče debljine kod Amerikanaca, na engleskom bi se to reklo: ‘bimodal distribution’. Postoje ljudi koji su u jako dobroj formi, koji trče i bave se sportom, hodaju u teretane i mjere svoje kretanje pomoću svakojakih aplikacija. A postoje i ljudi koji to ne rade. Vrlo mali broj je u sredini, dakle, ili si fit ili si jako debeo. Ovdje postoji velika inicijativa da se pretilost riješi putem, primjerice, programa prehrane u školi. Jer, najlakše je konzumirati brzu hranu koja je puna šećera i masnoća, a to pak uzrokuje debljinu, pretilost i povezane zdravstvene probleme. Amerikanci to prepoznaju kao problem i to je prvi korak k rješavanju problema. Primjerice, nekada u restoranima brze prehrane nije bilo informacija o kalorijskim vrijednostima hrane i pića, a danas je to sasvim uobičajeno, što je veliki pomak prema zdravijem načinu života. Ja se trudim pripremati jela kod kuće i hraniti svoju obitelj zdravo.    

Porcijunkulovski kišobrani s čakovečkom ekipom i na Bogračfestu

U subotu, 27. kolovoza, u Lendavi je održan još jedan Bogračfest.Na ovom festivalu za prste polizati i ove je godine sudjelovala ekipa sastavljena od djelatnika GP Ekom d.o.o. i Turističke zajednice grada Čakovca. Naša ekipa osim što je fino kuhala prestavila se i jedinstveno uređenim kuharskim mjestom.Naime, natjecalo se 88 ekipa, ova naša ekipa predstavila se dekoracijom po kojoj je Čakovec prepoznatljiv, Porcijunkulovskim kišobranima koji su izazvali oduševljenje posjetitelja.- Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nas došli podržati, isprobati naš bograč i zabaviti se s nama! - napisala je ekipa na Faceboooku.Manifestaciju je posjetilo nekoliko tisuća ljudi, a sudjelovale su još neke ekipe iz Međimurja.Foto: Turistička zajednica grada Čakovca/Faceboo

 
Gibanici iz Goričana prvo mjesto, a iz Donje Dubrave treće

Gibanici iz Goričana prvo mjesto, a iz Donje Dubrave treće

Lokalna samouprava Serdahela 6. kolovoza organizirala je 16. Serdahelski festival gibanice. U sklopu festivala već tradicionalno održava se i natjecanje u izradi najbolje gibanice na kojem se natječu susjedne općine iz Republike Hrvatske i Mađarske. Ove godine najbolje kuharice bile su iz Općine Goričan dok su kuharice iz Donje Dubrave, Franciska Markušić i Elizabeta Fabić zauzele treće mjesto. Na otvaranju manifestacije – festivala nazočni su bili predstavnici okolnih Općina iz Hrvatske i Mađarske, a našu Županiju predstavljao je zamjenik župana Zoran Vidović. Izvor i foto: Općina Donja Dubrava

Hrvatski konzul iz Čakovca u Srbiji spašavao nevinog Osječanina

Hrvatski konzul iz Čakovca u Srbiji spašavao nevinog Osječanina

Punih 30 sati trajala je drama Osječanina Zdravka Hlobika (54) kojega je srpska policija uhitila u četvrtak oko 7,30 sati na ulazu u Srbiju na graničnom prijelazu Bogojevo, a sve zbog toga što ovaj Osječanin dijeli ime i prezime, kao i naziv ulice u kojoj živi, sa Zdravkom Hlobikom iz Jelisavca.Za drugim Hlobikom je, pak, Srbija raspisala tjeralicu zbog optužbe za terorizam u vrijeme Domovinskog rata, piše Jutranji list.Zdravko Hobika je ispričao da je više puta išao u Bugojevo, a ovog puta s prijateljem. Srpska policija ga je odvojili sa strane i odveli u njihove službene prostorije. Nisu mu rekli o čemu se radi, a policajci su mu oko 13 sati stavili lisice na ruke i odvezli ga na Viši sud u Sombor, gdje mu je pozlilo. Prijatelj je o svemu alarmirao hrvatsku policiju i Ministarstvo.- Nisam se osjećao dobro i trebala mi je liječnička pomoć pa su me odvezli na Hitnu. Mislim da me to i spasilo od jednomjesečnog pritvora jer se u međuvremenu preko našeg konzulata u Srbiji i Interpola ukazalo na to da je vjerojatno riječ o zamjeni identiteta. Inače, tek sam na sudu doznao zašto sam uhićen, a sutkinja je bila razumna i vjerojatno je već imala informaciju da je došlo do zamjene identiteta pa mi je samo odredila zabranu napuštanja Sombora - kazao je Osječanin, koji je noć s četvrtka na petak proveo u jednom somborskom hotelu, a onda u petak ujutro ponovno otišao na sud.- Sa mnom je tamo bio i naš generalni konzul Velimir Pleša, a sutkinji je tada preostalo jedino da me pusti pa sam se oko 13 sati na graničnom prijelazu Batina vratio u Hrvatsku. Bilo je to prilično neugodno iskustvo i zahvalan sam svima koji su pomogli da ne traje dugo i da se što prije riješi, osobito prijatelju Stjepanu i njegovu posinku Toniju te našem konzulatu i ministru vanjskih poslova Miri Kovaču koji me također osobno kontaktirao - rekao nam je osječki Zdravko Hlobik, koji je u subotu već bio na svom radnom mjestu u HŽ-u.Svog imenjaka i prezimenjaka iz 50-ak kilometara udaljenog Jelisavca ne poznaje. On je, pak, na srpskom popisu navodno kao pripadnik tzv. somborske skupine, koja je 1992. pokušala minirati most između Hrvatske i Srbije kod Batine.Velimir Pleša iz Čakovca je hrvatski generalni konzul u Srbiji od kraja 2015. godine.

Sziget Festival 2016. posjetilo 496 tisuća ljudi

Ovogodišnj, 24. po redu, Sziget Festival u Budimpešti ponovo je srušio sve rekorede.Festival koji se održavao od 9. do 16. kolovoza posjetilo je 496 000 posjetitelja iz više od 100 zemalja. Tri festivalska dana ulaznice su bile potpuno rasprodane.Uz glavnu pozornicu na kojoj je nastupio niz velikh zvijeza održano je još 50 programa.Za sljedeću godinu organizatori najavljuju još više uzbuđenja, jer festival slavi 25 godina postojanja.

 
Stiže nova novčanica od 50 eura

Stiže nova novčanica od 50 eura

Nova novčanica od 50 € predstavljena je 5. srpnja 2016. u ESB-u u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. Riječ je o četvrtoj novčanici iz serije Europa, a prethodile su joj nove novčanice od 5 €, 10 € i 20 €, koje su već izdane. Nova novčanica od 50 € bit će puštena u optjecaj u proljeće 2017.Nova serija novčanica nazvana je serija Europa zato što dva zaštitna obilježja sadržavaju portret Europe, lika iz grčke mitologije po kojem je naš kontinent nazvan.ESB je odlučio trajno obustaviti proizvodnju novčanice od 500 € i izostaviti je iz serije Europa. Ostali apoeni ostaju nepromijenjeni: 5 €, 10 €, 20 €, 50 €, 100 € i 200 €.U novčanice iz nove serije ugrađena su nova i poboljšana zaštitna obilježja koja su bolja zaštita od krivotvorenja. U fazi dizajniranja novčanica iz serije Europa zatraženo je mišljenje slijepih i slabovidnih osoba, kao što je učinjeno i u vezi s prvom serijom, što je rezultiralo uključivanjem određenih posebnih obilježja u konačni dizajn novčanica.

Još kratko traju prijave za Bogračfest 2016.

Još kratko traju prijave za Bogračfest 2016.

Zahuktavaju se pripreme za ovogodišnji Bogračfest 2016. u Lendavi.I ove godine se priprema bogat program i naravno ukusan bograč iz kotlića ponajboljih kuhara koji se prijave.Bogračfest će se ove godine održati 27. kolovoza, a prijave se primaju do 15. kolovoza.Osim za najbolji bograč, ekipa može biti nagrađena i za najbolje uređeno mjesto.Sve o ovoj manifestaciji i kako se prijaviti nađite OVDJE.Lani je bilo 108 natjecateljskih ekipa, skuhano je 4 500 litara bograča, odnosno 9 000 porcija, a festoval je posjetilo 12 000 ljudi.

Najljepša noć u godini s petka na subotu: Noć zvijezda padalica!

Svake godine svi željno iščekuju tu najljepšu noć u godini - noć zvijezda padalica. Savršena noć za promatranje zvijezda u dvoje! Nemojte zaspati već zaželite želju i uživajte u neponovljivom pogledu na divno nebo!Kiša meteora bit će vidljiva u noći sa petka na subotu. Naime, meteorska kiša, koja je i inače najjasnija za promatranje, ove će godine biti još spektakularnija jer će se mladi mjesec pojaviti prije nje, te svjetlost mjesečine neće ometati pogled. Perzeidi su jedan od najljepših i najaktivnijih pljuskova meteora tijekom godine. Najbolje vrijeme za gledanje nebeskog spektakla bit će 13. kolovoza od 01:00 sat do jutra. Nipošto nemojte zaspati i propustiti nebeski vatromet!Meteorski roj Perzeidi će ove godine prema prognozama svoj maksimum aktivnosti imati 12. kolovoza od oko 00 sati 35 minuta počevši s povećanim brojem malih meteoroida dok bi se veći primjerci trebali početi pojavljivati oko 01 sat i 23 minuta pa sve do jutra.Nađite mjesto što dalje od rasvjete i svjetlosnog onečišćenja i uživajte u pogledu.  

 
FOTO: Međimurje će surađivati s još tri grada i tri države

FOTO: Međimurje će surađivati s još tri grada i tri države

Međimurju je krajem 2015., bez sumnje dosad najuspješnije godine kada su turistički pokazatelji u pitanju, dodijeljena nagrada europske destinacije izvrsnosti EDENKakve je svjetske razmjere poprimila ova nagrada, kojom se može podići tek odabrano društvo turističkih regija, dokazuju mnogobrojni pozivi na suradnju, provedbu zajedničkih projekata i prezentaciju Hrvatskog cvjetnjaka. Iako EDEN destinacije međusobno već dobro surađuju, razmjenjuju iskustva i promoviraju primjere dobre prakse, u potencijale Međimurske županija uvjerili su se i čelnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rimu te Grada Norcije.Naime na njihov su poziv Međimurska županija i međimurski turizam dobili priliku za predstavljanje, kao predstavnici Republike Hrvatske tijekom manifestacije Nazioni a tavola (Nacije za stolom) u gradu Norciji, a uz bok Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Meksiku, Kini, Brazilu i Irskoj. Najsjevernija hrvatska regija, kao primjer kako se radi na razvoju kontinentalnog turizma, upoznala je svoje domaćine s međimurskim delicijama, tradicionalnom pjesmom i plesom te svojom kulturom. Da su međimurska gastronomija te turističke posebnosti nešto što je svojom kvalitetom već dobilo na važnosti u europskim okvirima, dokaz je i taj da je prezentacija odrađena u bliskoj suradnji s Festivalom talijanske hrane u Dubaiju koji se odvijao usporedno. Međimurska županija Meksiku će poslužiti kao gospodarska vrata HrvatskojKruna šestodnevnog festivala svakako je bilo bratimljenje talijanskih gradova, veleposlanstava i gospodarskih komora Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata, te Međimurske županije, uz potpisivanje Sporazuma o kulturnoj, turističkoj i gospodarskoj razmjeni. - Njime se Međimurje stavlja na važnu turističku kartu te se otvara mogućnost predstavljanja svojih najboljih aduta na svjetskoj sceni. Također su ostvareni i prvi kontakti s Gospodarskom komorom Meksika, kojima će upravo Međimurje i međimursko gospodarstvo, zahvaljujući ovom sporazumu, poslužiti kao referentni centar, poveznica s Hrvatskom, kojeg još dosad nisu uspostavili. Time se i u međunarodnim odnosima pozicioniramo prema svima zainteresiranima kao business friendly županija, otvorena za svakog investitora kao i investiciju - objasnio je župan Međimurske županije Matija Posavec, kao jedan od sedmorice potpisnika ovog Sporazuma koji je kao promocija društvenog, kulturnog, turističkog, poljoprivredno-prehrambenog i trgovinskog rasta, osmišljen za provedbu u trogodišnjem okviru. Potpisnici Sporazuma su uz Međimursku županiju i gradovi Norcia, Andria i Ascoli Piceno, Turistička zajednica Meksika u Rimu, Gospodarska komora Ujedinjenih Arapskih Emirata u Italiji i Gospodarska komora Italije u Gradu Meksiku. Tako su Sporazum potpisali Pietro Luigi Altavilla, zamjenik gradonačelnika Norcije te ujedno osoba zadužena za turizam regije Umbrija, Silvio Lattanzio, ispred gospodarstva regije Perugija, Alberico Peyron, predsjednik Gospodarske komore Italije u Meksiku i Mauro Marzocchi, iz Gospodarske komore Ujedinjenih Arapskih Emirata.Talijanska hrana i međimursko vino sljubljuju se na Urbanovom 2017. Kako ovakva suradnja ne bi ostala samo na papiru, već se krenulo s prvim dogovorima predstavljanja regija, organizacijom turističkih posjeta gradovima u pojedinim područjima, uz to su ostvarene prve suradnje s javnim i privatnim subjektima kao što su putničke agencije i kulturne udruge. Cilj je s novim sadržajima i pristupom u međunarodnom povezivanju stvoriti jednu mrežu ponude koja će uz već postojeće privlačiti i nove generacije turista, no nikako bez suradnje na gospodarskom planu, s obzirom da su se potpisnici na radnom sastanku okrenuli i pokretanju te konsolidiranju trgovinskih odnosa među tvrtkama i potencijalnim investitorima. Kao brend u svijetu, Italija je poznata po svojoj vrhunskoj gastronomiji, dok se Međimurje nerijetko povezuje upravo s kvalitetnim vinima i jednom od ljepših vinskih cesta u regiji, pa se već krenulo u prve korake kojima će se te dvije grane sljubiti. Naime dogovorom međimurskog župana i Nicole Alemanna, gradonačelnika Norcije, upravo će taj talijanski grad biti novi partner na manifestaciji Urbanovo 2017. godine i to uz podršku veleposlanstva, što je potvrdio domaćin Ilija Želalić, zamjenik veleposlanika RH u Rimu, zadužen za gospodarsku diplomaciju. Valja spomenuti kako grad Norcija, koji broji 5000 stanovnika, tijekom godine ugosti milijun posjetitelja. Kao rodno mjesto sv. Benedikta s velebnim samostanom i katedralom, ujedno ima 41 crkvu koje privlače velik broj turista. Odrađeno je niz sastanaka s tamošnjim turističkim i gospodarskim delegacijama, a naglasak na kulturnoj i turističkoj razmjeni stavili su zamjenica župana Sandra Herman i voditelj ureda TZ Međimurske županije Rudi Grula. Hrvatski dan - Kuharica Slađana Herman i KUD Seljačka sloga Nedelišće stvorili međimurski ugođaj usred ItalijeKao hrvatski predstavnik, Međimurje je dobilo prostor gdje je uređen štand s turističko/kulturnom promocijom, promo materijalima, turističkom ponudom u vidu video i foto sadržaja te međimurskim enogastronomskim proizvodima, vrhunskim vinima, bučinim uljem, medom i pleterom, čime su stvorili pravi Hrvatski dan u Italiji. Ujedno je naša vrhunska kuharica Slađana Herman u tamošnjim elitnim restoranima punih šest dana pripremala slijed međimurskih tradicionalnih jela koja su upravo oživila naziv manifestacije i - okupila sve nacije za stolom. Kulturno umjetničko društvo Seljačka sloga Nedelišće pak je bio jedan od glavnih sastojaka centralnog bogatog kulturnog programa na glavnom trgu, sa svojim spletom pjesama te plesova Međimurja.  Međimurje bilježi evidentni rast turizma i broja gostiju, a svi mjerljivi rezultati nikako nisu slučajni, već su posljedica kontinuiranog rada na podizanju kvalitete turističkih proizvoda i usluga, veliki segment apsolutno su i ovakve prezentacije. Uz pohvale veleposlanstva kako je ovo bio jedan od najuspješnijih predstavljanja jedne hrvatske regije u središnjoj Italiji, bez sumnje je napravljen jedan korak u realizaciji provedbe strateške i osmišljene politike povezivanja i promocije Međimurja, a kruna uspješne godine očekuje se u listopadu, kada se sjeveru zemlje smiješi još jedna nagrada, ovog puta međunarodna nagrada „Landscape Golden Flower Award – Krajobrazni Zlatni Cvijet 2016”. Izvor i foto: Međimurska županija

U Lendavi 8. Međunarodni folklorni festival

U Lendavi 8. Međunarodni folklorni festival

Mađarska manjina iz Lendave u tom mjestu organizira 8. Međunarodni folklorni festival.Festival se odvija u sklopu Prekmurskih mađarskih dana i 11. Međunarodnog natjecanja u kuhanju fiša.Priredba se održava u subotu, 20. kolovoza, od 15 do 18 sati u šatoru kod Trgovine pri žagi u Lendavi.Organizator Međunarodnog folklorniog festivala su Zavod za kulturo mađarske narodnosti Lendava, Folklorna skupina Muravidék i Mađarska samoupravna narodna skupnost Občine Lendava.

Obitelj iz Međimurja srećom prošla neozlijeđeno u napadu u Münchenu

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u danas da nema hrvatskih građana među devetero ubijenih u napadu u trgovačkom centru Olympia u Münchenu koji je u petak, 22. srpnja, poslijepodne izveo osamnaestogodišnji njemačko-iranski državljanin. Policija istražuje i dalje. Ali izgleda da se ne radi o terorističkom napadu nego o mladiću koji je imao psihičkih problema, a ubio je uglavnom mlade ljude.Ipak, zločin je potresao svijet.Prema informacijama koje su došle do nas u vrijeme napada u Olympiji u ovom trgovačkom centru je bilo Hrvata, i to upravo iz Međimurja.Članovi međimurske obitelji, na radu u Münchenu, u vrijeme napada zatekli su se u trgovačkom centru. Kako saznajemo radi se o ženi i djetetu koji srećom nisu ozlijeđeni. Ali užas napada i panike nakon pucnjave duboko ih je preplašio i potresao saznajemo.

 
Do kraja ljeta izložba Priča o starom gradu Lendava

Do kraja ljeta izložba Priča o starom gradu Lendava

Danas, 15. srpnja, u 19 sati u Lendavi se održava otvorenje fotografske izložbe Priča o starom gradu Lendava.Do kraja ljeta u Glavnoj ulici, u staroj gradskoj jezgri Lendave, bit će postavljena izložba fotografija koje su rezultat prikupljanja objavljenog natječaja. Prilikom otvorenja razgovara će s fotografima te je upriličena podjela nagrada autorima najbolje ocijenjene fotografije.Izložbu će započeti u prostorima Foto Šimonke, a podjela nagrada će biti u Klubu Central.Zato dođite i uživajte u prekrasnim fotografijama starog mjesnog jedra Lendave.

Predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi posjetila Bruxelles

Predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi posjetila Bruxelles

Predstavnici LAGUR-a i LAG-ova iz Hrvatske su 27. i 28. lipnja, na poziv europarlamentarke Ruže Tomašić, posjetili Europski parlament i Odbor regija u Bruxellesu. Na navedenom posjetu sudjelovala je i Sanja Krištofić, predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi.Tema posjeta bila je “Mali obalni ribolov u obalnim područjima i regijama EU-a” i CLLD pristup koji provode LAG-ovi te se raspravljalo o mogućnostima suradnje u smjeru poboljšanja aktivnosti u tom području.Predstavnici kontinentalnih LAG-ova ukazali su na činjenicu da ribolov ima veliki potencijal za razvoj u kontinentalnoj Hrvatskoj te je potrebno razmotriti mogućnosti osnivanja LAGUR-a na kontinentu u idućem razdoblju kao što je slučaj u ostatku EU. Na taj način bi se mogla privući sredstva za aktivnosti vezane uz slatkovodno ribarenje iz EU s ciljem modernizacije proizvodnih procesa i povećanja proizvodnje slatkovodne ribe.Izvor i foto: LAG Međimurski doli i bregi

Hrvatski košarkaši nakon međimurskog zroka izborili OI u Riju

Međimurje i Terme Sveti Martin na Muri bili su baza priprema hrvatske košarkaške reprezentacije koja je kod nas očito obavila odličan posao, "skupila glave" i nabrijana krenula prema Torinu gdje je savladala domaćina i velikog favorita Italiju u presudnoj utakmici za odlazak u Brazil   Hrvatski sport ima još jednu reprezentaciju na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Nakon vaterpolista i rukometaša, ulaznicu za Olimpijadu koja započinje za dvadesetak dana u Brazilu izborili su i naši košarkaši zahvaljujući sjajnoj pobjedi protiv Italije 84-78 (19-12, 20-22, 15-18, 16-18; 14-8) u finalu kvalifikacijskog turnira u Torinu. Hrvatska košarkaška reprezentacija odigala je hrabru utakmicu pred 15.000 talijanskih navijača i u još jednoj utakmici punoj neizvjesnosti pokazala karakter i na kraju u produžetku slavila pobjedu. Koliko je našim košarkašima ovo bitan rezultat pokazuje veliko slavlje nakon utakmice kako u svlačionici, tako i izvan nje. Bit će to inače četvrti nastup naših košarkaša na OI od samostalnosti, nakon Barcelone 1992., Atlante 1996. i Pekinga 2008. Iako plasman nije bio imperativ, s obzirom da su favoriti bili Italija koja je po prvi put igrala u kompletnom sastavu i to još na domaćem terenu, te Grčka, reprezentacija pod vodstvom Aleksandra Petrovića kojoj je Međimurje i Terme Sveti Martin bila glavna baza za pripreme na kraju je izborila sjajan uspjeh koji je jučer burno proslavljen u Torinu.  Hrvatski košarkaški da se poslužimo riječnikom Ćire Blaževića "galvanizirali" su atmosferu u Međimurju. Osim odličnih uvjeta u bazi u Termama Sveti Martin koje su konačno postale oaza priprema naših najboljih sportaša, tijekom boravka u našem kraju posjetili su NGC Aton u Nedelišću gdje su se družili s Filipom Ude koji je već izborio Rio, pa je zasigurno dao dodatni motiv da njegovim putem krenu i košarkaši, kao i ono s udrugom Pogled koja okuplja djecu s autizmom. Također su dečki dodatni adrenalin skupljali u Accredu centru u Zasadbregu gdje su igrali paintball i vozili se na qvuadovima. Utakmica se za zanimanjem gledala i u našem kraju u Međimurju. Ljubitelji košarke uspjeli su pronaći izravan prijenos na Sportklubu 3 ili livestreamu na Internetu s obzirom na veliki kiks HTV-a koji nije osigurao izravan prijenos. Najzaslužniji za pobjedu protiv Italije bili su Bojan Bogdanović sa 26 koševa, Krunoslav Simon koji je ubacio 6 trica i 21 koš, Dario Šarić sa 18 poena i 13 skokova, te najveće iznenađenje ovog kvalifikacijskog turnira sjajni centar pod košem Darko Planinić koji je k tome zabio 13 koševa i to u vrlo važnim trenucima utakmice kada ostalima nije baš išlo. Što se tiče sam utakmice protiv Italije koja je zbog kvara semafora potrajala čak 2,5 sata, Hrvatska je zasluženo odnijela pobjedu budući da je vodila u većem dijelu utakmice. Bilo je malih rupa, ali srećom uvijek se pronašao netko u našem sastavu koji nas je ostavio u igri za veliki rezultat. Bili smo pravi i u produžetku i uz nekoliko promašenih zicera Talijana nije bilo nikakve neizvjesnosti u samoj završnici za konačnu pobjedu 84:78. Bravo Hrvatska! Hrvatska je tako 11. sudionik olimpijskog turnira u Riju, uz domaćina: Brazil, SAD, Španjolsku, Litvu, Kinu, Argentinu, Venezuelu, Nigeriju, Australiju, te Srbiju koja je pobjednik kvalifikacijskog turnira koji je u isto vrijeme odigran u Beogradu, dok će posljednji sudionik OI biti bolji iz ogleda Kanada - Francuska koji se igra danas u Manili. Poznate su i skupine Olimpijskog turnira u Riju de Janeiru, ali bez obzira što su neki mediji objavili njihov konačan sastav, on će biti poznati tek danas kasno poslijepodne nakon što završi utakmica posljednjeg kvalifikacijskog turnira između Kanade i Francuske. Od tri reprezentacije: Srbija, Hrvatska i pobjednik Kanada/Francuska jedan ide u skupina A, a dvije reprezentacije idu u skupinu B, što će biti određeno ždrijebom. Nakon pet utakmica po skupinama, po četiri reprezentacije idu u četvrtfinale i onda na ispadanje do velika finala olimpijskog turnira. SKUPINA A: SAD, Venezuela, Kina, Australije i još dva kvalifikanta SKUPINA B: Španjolska, Litva, Argentina, Nigerija i Brazil i jedan kvalifikant. Pripreme za Rio također u Sv. Martinu Izbornik Petrović već je isplanirao i pripreme za OI u Riju. Nakon Torina svi reprezentativci dobiti će deset dana odmora. Novo okupljanje slijedi u Zagrebu 20. srpnja i odmah se kreće prema Međimurju i Termama Sveti Martin gdje će naši košarkaši trenirati šest dana. 26. srpnja košarkaši lete za Argentinu gdje će odigrati tri pripremne utakmice za olimpijski košarkaški turnir. Ostaje za vidjeti hoće li Petrović mijenjati roster igrača, s obzirom da je najavio kako bi za olimpijski turnir u rotaciji trebao još dva-tri igrača više, ali na konačnom spisku gotovo sigurno neće biti onih koji su odbili igrati iz osobnih razloga kvalifikacijski turnir, iako su bili slobodni. Foto: HKS  

 
Svjetski dan čokolade: 24 zabavne činjenice zbog kojih je obožavamo!

Svjetski dan čokolade: 24 zabavne činjenice zbog kojih je obožavamo!

Povodom svjetskog dana čokolade, uživajte u njoj koliko god želite. Poklonite dragoj osobi čokoladu jer ona je najuniverzalniji poklon kojim nikad ne možete pogriješiti. Iako je mnogi izbjegavaju jer je krivac za suvišne kilograme, donosimo vam zanimljive činjenice zbog kojih je svi volimo. 1. Jedno istraživanje pokazalo je da zemlje u kojima se jede najviše čokolade imaju i najviše nobelovaca 2. Tamna čokolada sadrži mnogo antioksidansa koji snižavaju krvni tlak 3. Svakodnevno konzumiranje čokolade smanjuje rizik od bolesti srca za 1/3 4. Čokolada ima antibakterijski efekt na usnu šupljinu 5. Čokoladni sirup korišten je umjesto krvi u slavnoj sceni Hitchcockovog Psiha 6. Azteci i Maje koristili su zrna kakaa kao platnu valutu 7. U jednom trenutku nacisti su navodno planirali ubojstvo Winstona Churcilla eksplozivnom čokoladnom bombom 8. Čokolada na mozak i srce djeluje bolje nego ljubljenje 9. 70% ljudi otkrilo bi svoju lozinku za online profile u zamjenu za čokoladu, pokazalo je jedno istraživanje 10. Čokolada je jedina jestiva namirnica koja se topi na temperaturi nižoj od temperature ljudskog tijela. Zato se tako lako topi na jeziku 11. Na splitskom Peristilu ove godine Nadalina je napravila najveću čokoladu na svijetu, koja je bila 16 metara dugačk te 6 i pol metara široka 12. Na svakom ruskom i američkom letu u Svemir u letjelici se nalazi čokolada 13. Priča da čokolada uzrokuje akne je mit, a to je pokazalo i jedno znanstveno istraživanje 14. Dokazano je i da želju za čokoladom ne može udovoljiti niti jedan drugi slaktiš15. Više od dvije trećine svjetskog kakaa se proizvodi u Africi, dok Obala Bjelokosti  sama proizvede 33 posto svjetskih zaliha.16. Bijela čokolada zapravo nije čokolada jer ne sadrži kakao niti kakaov sirup.17. Znanstvenici preporučaju ispijanje čokoladnog mlijeka nakon vježbanja.18. Tijekom rata za nezavisnost američki su vojnici bili plaćani – u čokoladi!19. Belgijski kradljivac ukrao je dijamante u vrijednosti od 28 milijuna dolara nakon što je stekao povjerenje čuvara banke svakodnevno im nudeći čokoladu.20. Izumiteljica keksa s komadićima čokolade, zvanih i „chocolate chip cookies“, prodala je svoj recept jednoj američkoj tvornici u zamjenu za doživotnu zalihu čokolade.21. Industrija čokolade godišnje zaradi oko 110 milijardi američkih dolara.22. Čokolada je tijekom čak 90% svoje povijesti služila za piće, a tek je zadnjih 10% vremena slastica.23. Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da će miris čokolade u knjižari povećati prodaju ljubavnih romana za 40%.24.  Stanovnici SAD-a na Valentinovo kupe toliko čokolade da taj dan čini 5% prodaje cijele godine.

DDICP Čakovec na Međunarodnom hodočašću osoba s invaliditetom

DDICP Čakovec na Međunarodnom hodočašću osoba s invaliditetom

Kao i protekle dvije godine, tako i ove, članovi Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec a i ostali zainteresirani, sudjelovali su na V. Međunarodnom hodočašću osoba s invaliditetom u Međugorju. Hodočašće je kao i ranije organizirala udruga „Susret“ iz Čitluka i trajalo je četiri dana u periodu od 9. do 12. lipnja. Ovogodišnjem hodočašću prisustvovalo je više od 1.600 hodočasnika iz cijelog svijeta. Svi su imali samo jedan cilj: moliti otvorena srca, dopustiti da mir i radost uđe u nutrinu svakog pojedinca.U petak, od devet sati ujutro započelo je okupljanje i predstavljanje sudionika hodočašća po grupama te službeno otvaranje V. Međunarodnog hodočašća osoba s invaliditetom. Naše DDICP predstavila je predsjednica Miljenka Radović, mag. iur., udruga žena „Turen“ iz Podturna, s pjesmom „Padaj s neba roso sveta“, i Klaudija Kozol. Klaudija je, kao i prošle godine za tu prigodu napisala kratak stih, dirljiv u srce. Svatko se mogao pronaći u tom stihu a izmamio je i suzu na oči. U poslijepodnevnim satima, svi koji su bili u mogućnosti a usprkos kiši, uputili su se na brdo Križevac, gdje su prisustvovali molitvi krunice, a svi ostali koji nisu bili u mogućnosti, priključili su se molitvi Križnog puta u dvorani Ivana Pavla II.Subota je bila rezervirana za molitvu svete krunice na brdu Ukazanja,a u poslijepodnevnim satima mogli su prisustvovati svjedočanstu Ivana Tutiša i Monda di Lusya u dvorani Ivana Pavla II.U nedjelju su se hodočasnici oprostili od Marije pa tako i članovi DDICP. Nakon svete mise koja je služena na vanjskom oltaru uputili su se kući. Na povratku kući, u busu mogli su se čuti još samo pozitivni utisci hodočasnika, a pogotovo onih kojima je ovo bilo prvo hodočašće.I na kraju valja reći samo to, da je ove godine bio iskazan veliki interes za hodočašćem osoba s invaliditetom u Međugorje, tako da su bila organizirana dva autobusa.

Tamburaši HKUU Sveti Martin nastupli u Velikoj Polani

Na poziv Kulturnog društva Miško Kranjec iz Velike Polane (Premurje, Slovenija) tamburaška sekcija HKUU Sveti Martin, pod vodstvom Maria Goričanca, odazvala se i sudjelovala u manifestaciji „Kak je inda bilou – inda smo tak delali, te pa veselo zaplesali“.U europskom selu roda za Republiku Sloveniju predstavili su se spletom međimurskih popevki te u nekoliko navrata dobili pljesak okupljenih mještana. U programu uz naše tamburaše, sudjelovala je i folklorna skupina Leščeček Kulturnog društva Slavko Ostrec iz Veržeja, Polanski Pucki – Štrk Slovenije, folklor dječjeg vrtića i osnovne škole te domaćini, folklorni sastav Kulturnog društva Miško Kranjec. U ugodnom druženju, a nakon zajednički odsviranog i otplesanog Šotiša, razmijenjena su iskustva i kontakti te se nadamo i daljnjoj suradnji.

 
Par iz Međimurja izmislio uređaj koji dijagnosticira rak za tri sata!

Par iz Međimurja izmislio uređaj koji dijagnosticira rak za tri sata!

Sljedeće godine revolucionarni uređaj ulazi u fazu završnih kliničkih ispitivanja, a u roku od tri godine planirali su izaći na tržište. Artidis će se koristiti u klinikama na odjelima radiologije i patologije, piše jutarnji.hr.Radi se o uređaju koji će vrlo brzo promijeniti način na koji se dijagnosticira rak u svijetu. Pretraga će biti jednostavnija, brža, preciznija i efikasnija; ukidat će nepotrebne kemoterapijske postupke, točnije prognozirati metastaziranje. Dobra vijest je da su izumitelji ovog uređaja Marko Loparić i Marija Plodinec supružnici su porijeklom iz Međimurja, doktori znanosti koji deset godina žive i rade u Baselu.Njihov uređaj Artidis će omogućavati brze dijagnoze i nije veći od kuhinjske pećnice. Rak dojke nakon biopsije njime će se dijagnosticirati, umjesto za sedam dana, u roku od samo tri sata. Riječ je o nanotehnologiji jer vrh igle AFM-a dodiruje tkivo na molekulskoj razini.Priča o nastanku Artidisa usko je povezana s odlukom para da nakon što su završili Medicinski fakultet i PMF u Zagrebu zajedno upišu postdiplomski studij na području strukturalne biologije i biofizike u Baselu.- Ovdje (u Baselu) zajedno žive i rade pripadnici više od 160 nacija - objašnjavaju, i zbog toga njihova djeca već sada govore nekoliko stranih jezika. Leon (5) uz hrvatski govori njemački i engleski, a starija kći Jana (10) uz njih i francuski.- I međimurski, naravno - smije se Loparić.

Sziget 2016.: Dolaze Rihanna, Chemical Brothers i Manu Chao!

Sziget 2016.: Dolaze Rihanna, Chemical Brothers i Manu Chao!

Sziget festival, poznatiji kao otok slobode i jedan od najboljih europskih festivala, i ovo ljeto ugošćuje brojna svjetska imena koja jamče izvrstan provod. Prošlogodišnje rekordno izdanje festivala je u 7 dana ugostilo sveukupno 441.000 ljudi te su ga posjetitelji, izvođači i organizatori okarakterizirali kao najbolji Sziget do sada. Tome u prilog govori i Europska nagrada za najbolji festivalski line-up za 2015. godinu.Glazbeni programGlavna pozornica će ponovno ugostiti najveće izvođače festivala, počevši u srijedu, 10. kolovoza. Posjetitelji festivala će uživati u nastupima Chemical Brothers, Rihanne, Parov Stelar, Manu Chao La Ventura, Die Antwoord, Muse, David Guetta, Sia, Sigur Ros, The Last Shadow Puppets, Bastille, Johna Newmana i The Lumineers, dok će ovogodišnji festival zatvoriti popularni nizozemski Dj - Hardwell. Drugi po veličini stage, kultni A38 šator, ugostit će izvođače kao što su MØ, Editors, Travis Scott, Boy, UNKLE, Kodaline, Roisin Murphy, Tourist, The Neighbourhood, CHVRCHES, M83, Dillon Francis, Jess Glynne i Crystal Castles. Izvođači iz cijelog svijeta nastupit će na jednoj od najživahnijih pozornica festivala - World Music Stage-u, donoseći uzbudljive performere kao što su Goran Bregović i orkestar za svadbe i sprovode, Leningrad, Systema Solar, Soviet Suprem, Kultur Shock i Pannonia Allstars Ska Orchestra. Ljubitelje elektronske glazbe moći će uživati u svojim omiljenim DJ-evima na dvije lokacije, Telekom Areni i Koloseum Areni, koja je u potpunosti izgrađena od paleta. Afrojack, Vinai, Dyro, DVBBS, Zedd i Nicky Romero su samo neki od najavljenih izvođača u Telekom Areni, dok će Koloseum ugostiti popularni berlinski dvojac Tale of Us, zatim The Martinez Brothers, Sharam te brojne druge. U svom tradicionalnom stilu, festival nastavlja graditi svoj identitet na vrlo raznolikoj strukturi programa, što ga čini puno više od „samo“ glazbenog festivala, već i svojevrsnim umjetničkim i kulturnim spektaklom. Brojni umjetnici, kipari, dizajneri, plesači, glumci i „entuzijastični“ amateri i ove godine će obogatiti otok s više od 100 instalacija, specifičnom rasvjetom, brojnim kazališnim predstavama, plesnim nastupima i umjetničkim izvedbama. Ova jedinstvena atmosfera je ključan čimbenik velikog uspjeha Sziget festivala od samog početka, jer spajanjem raznolikog glazbenog line-up-a s programima kao što su kazalište, ples i cirkus stvara se doživljaj koji je teško nadmašiti. Sziget festival se održava u Budimpešti od 10. do 17. kolovoza 2016. godine. Petodnevne ulaznice su već rasprodane, dok se sedmodnevne prodaju rekordnom brzinom te se predviđa da će do kraja lipnja ponestati i njih. Organizatori naglašavaju da će u prodaji ostati dovoljan broj jednodnevnih karata koje se mogu kupiti po cijeni od 59 eura. Više informacija o izvođačima i programu dostupno je na službenoj stranici Sziget festivala (www. szigetfestival.com).

Fra Tomislav Božiček na izložbi o bl. Alojziju Stepincu u Bruxellesu

U iščekivanju kanonizacije jednoga od najvećih svjedoka vjere našega vremena, bl. Alojzija Stepinca, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir predstavila je u Europskom parlamentu u Bruxellesu ovaj biser Katoličke Crkve i hrvatskog naroda.Predstavljanje je organizirano u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Hrvatskim katoličkim sveučilištem.Sadržajan život i djelovanje blaženoga Alojzija Stepinca ispunjeno hrabrošću, vjerom, pouzdanjem te ljubavlju prema Bogu i ljudima, kao i povijesni kontekst vremena u kojem je Stepinac živio, prikazuje izložba koju organizira Petir, a otvorila ju je u utorak, 14. lipnja potpredsjednica Europskog parlamenta, Mairead McGuinness, uz prisustvo sisačkog biskupa Vlade Košića, pomoćnog zagrebačkog biskupa Ivana Šaška, rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Željka Tanjića, predstojnika Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljka Pintarića i brojne druge uzvanike.Fra Tomislav Božiček, župnik župe sv. Antuna Padovanskog Čakovec Jug, također je bio na otvorenju izložbe, jedini od svećenika iz naše Varaždinske biskupije. Izložba fotografijama predstavlja Stepinčev život u kontekstu doba, a praćena je snažnim blaženikovim citatima. U sklopu izložbe postavljene su i tri skulpture bl. Stepinca akademskih kipara Josipa Poljana, Tomislava Kršnjavoga i Ante Jurkića, gipsana posmrtna maska ak. kiparice Mile Wood te četiri medalje posvećene Blaženiku ak. kipara prof. Damira Mataušića.Jedna od glavnih odrednica života blaženoga Alojzija Stepinca bila je raskoš njegove humanosti koja se očitovala u podizanju glasa protiv svake nepravde te u konkretnoj pomoći najslabijima, svima koji su bili potrebni njegove blizine i pomoći, neovisno o njihovom spolu, dobi, rasi, narodnosti i vjeri, u dubokoj svijesti da je život svakog čovjeka neprocjenjivo vrijedan i važan od začeća do prirodne smrti.Stoga je u srijedu, 15. lipnja nakon jutarnjeg euharistijskog slavlja u Europskom parlamentu kojega je predvodio sisački biskup Vlado Košić, održana konferencija o humanitarnom djelovanju blaženoga Alojzija Stepinca koju zastupnica Marijana Petir organizira u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Radnom grupom Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog.Na konferenciji je o važnosti nadbiskupa Stepinca i njegovog djelovanja za razumijevanje današnje Europe govorila dr. sc. Esther Gitman, zatim o Stepinčevom spašavanju djece i djelovanju za vrijeme Drugoga svjetskog rata izlaganja su održali dr. sc. Mario Kevo te mons. Juraj Batelja, a prof. dr. sc. Jure Krišto izložio povijesni prikaz života i djela nadbiskupa Stepinca u kontekstu vremena.

 
Međimurski navijači prevalili 1400 km da bi bodrili nogometnu repku

Međimurski navijači prevalili 1400 km da bi bodrili nogometnu repku

Da su Međimurci veliki ljubitelji nogometa i nogometne reprezentacije mogli smo vidjeti tijekom priprema za Europsko prvenstvo u Svetom Martinu na Muri.Ali da bi gledali repku na velikom natjecanju, u Francuskoj, mnogi od njih su krenuli na put za ovu zemlju.Tako je jedna međimurska ekipa uživala na utakmici Hrvatske protiv Turske u Parizu 12. lipnja, te tamo proslavili i lijepu pobjedu.Krenuvši na put dugačak 1400 km da bi bodrila našu repku dobro su se oboružali zastavama i "kockicama".Ekipu su činili Petra i Duško Friščić, Tina i Mario Maček i obitelj Dominić u punom sastavu - Nataša, Josip, Domagoj i Tihomir.

I huligani iz Varaždina sudjelovali u prekidu utakmice Hrvatska-Češka

I huligani iz Varaždina sudjelovali u prekidu utakmice Hrvatska-Češka

Očito je u pitanju bila koordinirana akcija nekoliko hrvatskih huliganskih navijačkih skupina među kojima su prema transparentu i imenima koja su objavljena na forumima nalaze i VaraždinciTuga, jad, ali i veliko ogorčenje dominiraju u zemlji i diljem svijeta nakon još jednog sramotnog prekida utakmice zbog ubacivanja baklji i topovskih udara u teren pri kraju utakmicu Hrvatska-Češka u trenutku kada je naša reprezentacija vodila 2:1. Utakmica je nakon kraćeg prekida nastavljena i privedena kraju, ali su Česi uspjeli iskoristiti šok naših igrača i poravnati na konačnih 2:2. Prema dostupnim fotografijama, među onima koji su izazvali ovaj težak incident su i huligani iz susjednog Varaždina. Iako se uglavnom apostrofira s obzirom "na najave" da je sve isplanirala i izazvala Torcida, prema imenima koja se pojavljuju na društvenim mrežama s obzirom da su prepoznati huligani koji su bili "u akciji" u trenucima prekida utakmice izgleda da su u pitanju i pripadnici nekih drugih skupina poput BBB-a. Također je na društvenim mrežama osvanuo i plan kako se sve trebalo odigrati na kojem su ucrtana imena Torcide, BBB-a, Armade i Vinkovčana. Nažalost, dio plana se ostvario, usprkos tome što je između ostaloga na stadion ušla i specijalna policija, jer je došla dojava da će se incident dogoditi u 85. minuti.  Nogomet je tako u petak navečer opet pao u drugi plan, a pitanje svih pitanja na društvenim mrežama je tko su ti "bolesnici" koji sramote Hrvatsku i Hrvate u inozemstvu i poistovjećuju nas s barbarstvom i divljaštvom. Traži se žestoka reakcija organa represije i pravosuđa prema svima onima koji su izazvali ovaj još jedan sramotan čin. Jedan od najuočiljivijih transparenta u skupini koja je na kraju izazvala nered, a u kojem se iskazuje mržnja prema HNS-u, ali i reprezentaciji došao je po svemu sudeći iz Varaždina. Iz varaždinskog kraja među izgrednicima se spominju dva-tri BBB-a koji i na svojim Facebook profilima vjerno dočaravaju pripadnost toj skupini koja je na "ratnoj nozi" sa Zdravkom Mamićem. Bilo kako bilo, ove večeri u Francuskoj sigurno nije bilo ugodno mnogim pravim međimurskim navijačima naše reprezentacije, koji su se veselo uputili u Saint-Etienne, potrošili nemale novce da uživaju u lijepoj atmosferi EP-a, a nakon utakmice su zahvaljujući desetku huligana poistovjećeni s tim modernim barbarima. Hrvatsku tako čeka nova velika kazna zbog sramotnog ponašanja huligana koji i dalje ne odustaju od rata protiv Zdravka Mamića i Hrvatskog nogometnog saveza uglavnom na utakmicama u inozemstvu kada igra hrvatska nogometna reprezentacija. Nakon Milana, sada su huligani "napali" i za vrijeme EP-a u Francuskoj kada su sve oči svijeta uperene upravo na ovo nogometno natjecanje. U takvoj atmosferi kada na svakoj našoj utakmici postoji neizvjesnost prekida, nogomet ima sve manje smisla. Međutim, upravo takav efekt žele i postići huligani, izbaciti reprezentaciju s velikih natjecanja i otjerati normalne navijače s tribina u čemu su kod nas dobrim dijelom već uspjeli.        

Sveti Martin na Muri predstavio se na festivalu u Szombathelyju

Povodom 1700 godina rođenja Svetog Martina, Vlada Republike Mađarske proglasila je ovu godinu spomen-godinom Svetog Martina. Szombathely, nekadašnja Savarija, njegovo je rodno mjesto. Upravo stoga, grad Szombathely organizirao je međunarodni festival Svetog Martina u kojem su sudjelovala mjesta i gradovi koji u nazivu nose njegovo ime. Predstavilo se dvadesetak skupina iz pet zemalja srednje Europe (Slovačka, Rumunjska, Mađarska, Slovenija, Hrvatska), među kojima i Sveti Martin na Muri. Pod pokroviteljstvom turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri, čast predstaviti ovo mjesto imale su članice i članovi Hrvatske kulturno umjetničke udruge u narodnim nošnjama, tradicijskim nošnjama Rimljana te međimurskom popevkom i delicijama. Sudjelovali su na svetoj misi u crkvi Svetog Martina, mimohodu svih skupina centrom grada, zajedničkoj molitvi kod relikvije svetog Martina u katedrali. Na glavnoj pozornici predstavili međimursku popevku (tamburaška sekcija pod vodstvom Maria Goričanca), a na prigodnom štandu predstavili su i međimurske delicije (Stanko Trstenjak). Predstavnici TZ Općine Sveti Martin na Muri, Klaudija Srša i HKUU Sveti Martin, Crnčec Dražen, sudjelovali su i na svečanom prijemu kod gradonačelnika dr.Puskas Tivadara te zastupnika u Parlamentu Republike Mađarske i bivšeg ministra obrane Čabe Hende. U svim razgovorima i kontaktima izražena je mogućnost suradnje na budućim sličnim projektima, a o kojima će biti riječi u skoro vrijeme. Izvor i foto: Općina Sveti Martin na Muri

 
Delegacija međimurske policije posjetila policajce Županije Zala

Delegacija međimurske policije posjetila policajce Županije Zala

Protekle subote, 11. lipnja, načelnik Policijske uprave međimurske, Krunoslav Gosarić, te voditelj Službe za granicu, Krunoslav Fekonja, boravili su u kraćem radnom posjetu Policijskoj upravi Županije Zala, u gradu Zalaegerseku, u susjednoj Mađarskoj. U sklopu obilježavanja „Egerszeg  festivala“ i civilne sigurnosti, nakon radnog posjeta domaćini su delegaciju međimurske policije poveli na mimohod pod nazivom „Plavo svjetlo“ koji se tradicionalno obilježava ulicama grada. U mimohodu je sa službenim policijskim vozilom sudjelovao i  policijski službenik Policijske postaje Prelog. Nakon mimohoda izvršen je obilazak gradskih trgova gdje je bila predstavljena policijska oprema i vozila, te održan koncert policijskog simfonijskog orkestra.U cilju razvijanja daljnje i dosad uspješne suradnje dogovoren je uzvratni posjet.Izvor i foto: PU međimurska

Čakovčanin Matija Bogdan dio tima 14. najboljeg restorana na svijetu

Čakovčanin Matija Bogdan dio tima 14. najboljeg restorana na svijetu

Objavljen je popis 50 najboljih restorana na svijetu. Talijanski restoran Osteria Francescana proglašen je najboljim restoranom na svijetu.Ipak, na visoko 14 mjestu našao se londonski restoran The Ledbury u kojem kuha i Čakovčanin Matija Bogdan. On je važan dio tima kojeg predvodi chef Brett Graham.Lani je ovaj restoran bio na 10. mjestu na ljestvici najboljih svjetskih restorana.>> Čakovčanin Matija Bogdan kuha u desetom restoranu svijeta u Londonu!

Nezaposleni ste i ne znate kako dalje? Evo što učiniti!

Ostali ste bez posla. Prvo i najvažnije pravilo je - ne očajavajte. Dajte si dan za tugovanje i odmah krenite dalje. Ne vraćajte se iznova u loše situacije sa starog posla, a negativne osjećaje i ljude probajte čim prije zaboraviti. Čvrsto vjerujte da je to samo stepenica za dalje koju ste dobili da prečicom odete do nje. Znam, u Hrvatskoj smo i gomila ljudi je nezaposlena. I posla ima vrlo malo. Ali ga ima. To uvijek imajte na umu.Ne zamjerajte onima koji vas ne razumijuNemojte zamjerati onima koji ne razumiju. Jednostavno ih izbjegavajte. Okružite se pozitivnim ljudima. I nikada se ne sramite svoje situacije. Otvoreno recite da vam je teško i zamolite pomoć.Troškove i dugove stavite na papirJedna od važnih stvari je kontrola nad financijama u nepredviđenim okolnostima koje su vas snašle. Svakako čim prije odite u banku i ako imate kredite izvidite mogućnosti moratorija ili smanjivanja obaveza za koji mjesec dok nešto ne krene na bolje.Iako je pomisao na plaćanje računa užasna i dok plaća dolazi, kad plaće nema situacija počinje ličiti na horor. Iako bi se najradije sakrili u crnu rupu ili pobjegli negdje daleko, suočite sa svojim troškovima i dugovima. Sve ih stavite na papir i pokušajte čim realnije vidjeti koje su vam mogućnosti.Borba je lakša ako vidite izlazPrimjerice, ovako nekako ide moj tok misli - "idućih šest mjeseci imam odgodu plaćanja kredita. Imam četiri mjeseca da nađem novi posao. Neću odbijati ništa, osim naravno ponuda za koje sam sigurna da mi posao neće platiti. Ako se ništa ne desi do tada, počinjem tražiti posao u Irskoj ili Njemačkoj. Imam tamo prijatelje i svakako ću već nakon dva mjeseca ispitati koje su mi mogućnosti."Kad znate da postoji izlaz borba je lakša. Nikada se nemojte dovesti u situaciju očaja i bezizlaznosti jer duboko vjerujte, izlaz uvijek postoji.Ne čekajte danima sa pisanjem životopisa, napravite ga odmah. Ako sami ne znate kako, zamolite prijatelja koji zna ili ima iskustva. Možete pitati i svog referenta na Zavodu za zapošljavanje. Nemojte biti skromni dok navodite iskustva i vještine, ali naravno, nemojte ni lagati.Svaki dan tražite oglase za posaoSvaki, ali baš svaki dan, prođite stranice na internetu na kojima se nude poslovi, prođite ponudu na Zavodu za zapošljavanje, a možete pogledati i Narodne novine gdje također postoje natječaji. Društvene mreže su također dobar medij za traženje. Neke tvrtke na svojim stranicama oglašavaju svoje potrebe za djelatnicima.Šaljite svoj životopis i na oglase koji su vam zanimljivi, a možda ne odgovaraju vašem profilu. U motivacijskom pismo objasnite svoju želju za promjenom.Istina je, za veliki broj poslova već se zna tko će biti zaposlen, također neki natječaji su samo fiktivni. No, još uvijek ima ljudi koji cijene poštenje i rad. Samo možda treba više vremena da do takvih dođemo.Zamolite za pomoć prijatelje i poznanikeProširite glas među poznanicima da tražite posao. Nazovite prijatelje i poznanike iz struke koje niste dugo čuli, otvoreno im izložite svoju situaciju. Nikada ne možete znati tko vam može pomoći i dati preporuku.Unatoč tome što možda imate odličan CV računajte s tim da vam na polovicu mailova u kojima se javljate na natječaje nitko neće ni pristojno zahvaliti s odbijenicom.Ako dobijete poziv na testiranje ili razgovor ostanite smireni. Razmišljajte pozitivno i trudite se biti najbolji što možete. Vjerojatno ćete proći kroz nekoliko razočaranja na tim razgovorima, ali možda je baš iza ugla onaj odlučujući koji će vam promijeniti život.I honorarni posao bolji je nego nikakavNe pristajte na mrvice samo zato jer ste nezaposleni. Nažalost, puno je poslodavaca koji su svjesni vašeg očaja i to će pokušati iskoristiti. Budite svjesni svoje vrijednosti. No, to ne znači da ne prihvatite posao s manjom plaćom od one na koju ste navikli. I honorarni poslovi su dok smo nezaposleni bolji nego nikakvi. Možda možete naći i nekoliko manjih privremenih poslova. Svakako se raspitajte i u susjedstvu treba li netko pomoć.Nekad se moramo vratiti korak unazad da bi napravili dva unaprijed. U tom slučaju pristanite, ali i dalje ne odustajte od svojih ambicija. I dalje tražite posao makar to značilo da ste budni noću i već padate od umora. Svjesnost da je to privremeno rješenje i put do ostvarenja cilja, neka vam budu nit vodilja.Savjet plus! Dok nemate posao posvetite se više obitelji, dozvolite si i koji sat odmora više. Šećite gradom, možda prije za sve to niste imali vremena. Iskoristite vrijeme za čitanje, dodatno učenje i osobni rast. Samo je važno ne odustajati i prepustiti se pesimizmu. Sretno!

 
FOTO: Zrinska garda rado viđena među hodočasnicima u Lourdesu

FOTO: Zrinska garda rado viđena među hodočasnicima u Lourdesu

U marijanskom svetištu u Lourdesu, na jugozapadu Francuske, od 17. do 24. svibnja održano je 58. Međunarodno vojno hodočašće na kojem hrvatska vojska, policija i branitelji sudjeluju već 24. put. Hrvatska je ove godine sudjelovala sa sedamstotinjak pripadnika vojske, policije, branitelja, predstavnika braniteljskih udruga i invalida. Međunarodno vojno hodočašće okupilo je na jednom mjestu pripadnike vojske i policije preko 50. zemalja svijeta sa svih kontinenata. Hodočašće u Lourdes ujedno je prilika zemalja sudionica da predstave svoje počasne i povijesne postrojbe prilikom svečanog mimohoda. Iz Međimurja su se hodočasnicima predstavili pripadnici povijesne postrojbe Zrinska garda Čakovec, koju su predstavljala petorica gardista. Zrinska garda Čakovec jedna je od najcjenjenijih postrojbi u Lourdu zbog raskošnih odora i gardista koji je s ponosom nose, o čem govori veliko zanimanje građana za zajedničko fotografiranje s našim gardistima, čije su fotografije tako obišle čitav svijet.Ovogodišnje hodočašće odvijalo se pod budnim okom pripadnika međunarodnih snaga sigurnosti u kojima su sudjelovali i hrvatski policajci, među kojima smo zatekli i jednog Međimurca, glavnog nadzornika pravosudne policije Nenada Igreca iz Preloga kojemu je ovo već treći odlazak u Lourdes. Hodočašće se odvija u Godini milosrđa pod geslom „Njegova su vrata uvijek otvorena“.

Već tradicionalno se družili hrvatski i slovenski policajci

Već tradicionalno se družili hrvatski i slovenski policajci

U petak, 20. svibnja u Murskoj Soboti održan je 23. tradicionalni sportski susret četiri policijske uprave - PU međimurske i PU varaždinske s hrvatske strane te PU Maribor i PU Murska Sobota sa slovenske strane. Domaćin ovog susreta svake se godine mijenja, a ove godine to je bila PU Murska Sobota.Na sportskim terenima ŠRC Nemčavci, stotinjak policijskih službenika nadmetalo se u pet kategorija, nogometu, odbojci za žene, streljaštvu za žene i muškarce te borilačkim vještinama (samoobrana). Međimurski policajci nakon što su 2014. i 2015. osvojili prvo mjesto, ovaj put „prepustili“ su pobjedu odličnom domaćinu PU Murskoj Soboti, dok su oni zauzeli treće mjesto.Osim sportskih nadmetanja, ovakvi susreti uvijek su dobra prilika i za druženje kolega koji svakodnevno surađuju u obavljanju zahtjevnih policijskih poslova. Razmjenjuju iskustava te analiziraju sigurnosne događaje, osobito na zaštiti zajedničke državne granice koja je ujedno i granica schengenskog područja.U proljeće 2017. domaćinstvo sportskog druženja preuzima PU varaždinska.Izvor i foto: PU međimurska

Članovi GSV-a Međimurske županije posjetili Irsku

U sklopu projekta pod nazivom „Jačanje kapaciteta gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije“ organizirano je studijsko putovanje u Irsku - Dublin s ciljem upoznavanja prakse tripartitnog socijalnog dijaloga u jednoj od zemalja Europske unije koja na tom području ima pozitivna iskustva.Studijsko putovanje u cijelosti je financirano iz EU fondova u sklopu Projekta. Iz Gospodarsko-socijalnog vijeće u Međimurskoj županiji  predstavnici su bili: Davor Sabolić – predstavnik poslodavaca i predsjednik GSV-a u Međimurskoj županiji, dopredsjednici, zamjenik župana Zoran Vidović i Mladen Zemljić – predstavnik sindikata, Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i član GSV-a, te Danica Holcinger, tajnica GSV-a. U delegaciji je bilo i sedam članova iz Bjelovarsko-bilogorske županije predvođenih zamjenicom župana Đurđicom Ištef Benšić. Republika Irska priznata je kao zemlja koja je bila u stanju provesti duboke društvene i ekonomske reforme te stati na kraj dugoj ekonomskoj i socijalnoj krizi. Posebno je važno što je socijalni dijalog odigrao važnu ulogu u procesu planiranja i provedbi reformi. Posjetili su Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Irskoj gdje ih je primio veleposlanik  Ivan Mašina. Upoznao ih je s radom Veleposlanstva i posebno naglasio da se sve više povećava broj naših državljana koji dolaze u Irsku zbog posla. Tako je prije nekoliko godina dnevni prosjek u Veleposlanstvu bila jedna stranka, a danas je to petnaest stranaka. Zamjenik župana Zoran Vidović i zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Đurđica Ištef Benšić upoznali su Veleposlanika i njegove suradnike s našim dvjema županijama i svrhom posjete Republici Irskoj. S specifičnostima lokalne uprave u Irskoj, reformi lokalne uprave, ulozi lokalne vlasti  u gospodarskom i  regionalnom razvoju irskih županija upoznao ih je gospodin Liam Kenny, ravnatelj Zajednice irske lokalne uprave -  Association of Irish Local Government. Poseban naglasak u svom izlaganju stavio je na učinke irske reforme javne uprave koja je omogućila veće privlačenje  investicija na lokalnoj razini, kao i jačanje gospodarskog rasta na nacionalnoj razini. Posjet Nacionalnom gospodarsko-socijalnom vijeću – National Economic and Social Council NESC iskorišten je za upoznavanje s tripartitnim dijalogom između irskih institucija i načina funkcioniranja na regionalnoj razini. NESC je osnovano 1973. godine i savjetuje premijera o strateškim pitanjima politike koja se odnose na održivi gospodarski, društveni i okolišni razvoj u Irskoj. Članovi su predstavnici poslodavaca, sindikata, poljoprivrednih organizacija, društvenih i dobrovoljnih organizacija i organizacija za zaštitu okoliša, kao i čelnici tijela državne uprave i neovisnih stručnjaka. NESC ima vrlo značajnu ulogu u donošenju različitih odluka. Direktor Vijeća dr. Rory O Donnell i viši analitičar Damian Thomas u neformalnom  izlaganju upoznali su ih s ulogom  socijalnog dijaloga u raznim strukturnim reformama od njihovog osnutka do danas, ustroju tripartitnog socijalnog dijaloga, preduvjetima koji omogućuju kompromis i partnerstvo između svih društvenih aktera, kako se vlada konzultira s regionalnim i lokalnim vlastima u procesu formuliranja politika relevantnih na regionalnoj i lokalnoj razini.GSV je vrlo zadovoljan posjetom Irskoj, državi koja ima na tradiciju tripartitnog dijaloga i vijeća u kojem socijalni partneri donose zajednička rješenja i prijedloge prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Izravno su se upoznali s načinom funkcioniranja irskog modela tripartitnog dijaloga u praksi i mogućnostima primjene na naša gospodarsko-socijalna vijeća. 

 
Čakovčanka Ema Kobetić dio ekipe na projektu Nogomet za prijateljstvo

Čakovčanka Ema Kobetić dio ekipe na projektu Nogomet za prijateljstvo

U Milanu je u subotu, 28. svibnja, uoči finale Uefine Lige prvaka održan Četvrti međunarodni dječji forum u sklopu Gazpromova društveno odgovornog projekta Nogomet za prijateljstvo.Cilj projekta je razvoj nogometa među mladima te promicanje snošljivosti i poštovanja među različitim zemljama i nacionalnostima. Ovogodišnji Forum tako je okupio mlade nogometaše iz Afrike, Azije, Europe i Južne Amerike. Svoje mjesto među 32 svjetske zemlje našla je i Hrvatska koju su predstavljali mlađi pioniri zagrebačkog Dinama zajedno s pobjednicama F4F natječaja – 13-godišnjom Emom Kobetić iz Čakovca i 14-godišnjom Larom Lucić iz Vinkovaca.  Mlada Ema Kobetić iz Čakovca, nogometašica ŽNK Katarina Zrinski izborila je putem video natječaja putovanje u Milano na finale Uefine Lige prvaka. >> Čakovčanka Ema Kobetić (12) putuje s Dinamovcima na finale Lige prvakaSudionici Foruma susreli su se s globalnim ambasadorom projekta Nogomet za prijateljstvo Franzom Beckenbauerom, veznim igračima nogometnog kluba Schalke 04 Maximilianom Meyerom i Leonom Goretzkom, te Uefinim ambasadorom na Forumu Míchelom Salgadom. Dobili su plavozelene narukvice – simbol jednakosti i poštovanja, koji je postao poznat na međunarodnoj razini upravo zahvaljujući projektu Nogomet za prijateljstvo. Ključni dio Foruma postala je svečanost dodjele Kupa devet vrijednosti. Taj se jedinstveni trofej dodjeljuje svake godine nekom profesionalnom nogometnom klubu za izvanredna postignuća na području društvene odgovornosti. Bilo tko u svijetu može predložiti neki klub, no konačnu odluku donose mladi sudionici projekta Nogomet za prijateljstvo glasanjem. Ovogodišnji je pobjednik njemački Bayern München. Sudionici projekta odlučili su nagraditi njemačkog prvaka zbog aktivnosti vezanih za pružanje podrške djeci s posebnim potrebama, medicinske tretmane za djecu u različitim zemljama te pomoć potrebitima. Forum je zaključen održavanjem završnice Međunarodnog dječjeg turnira uličnog nogometa Nogomet za prijateljstvo u velebnom zdanju dvorca Sforza smještenog u samom centru Milana. Titulu pobjednika odnijela je momčad Slovenije, pobijedivši Mađarsku s 1:0. Hrvatska momčad zaustavljena je u grupnoj fazi natjecanja, unatoč hrabroj predstavi koju su mladi nogometaši pokazali u okršaju sa starijim godištima. Mladi sudionici Forum su zaključili izvedbom neslužbene himne projekta – pjesmom pod nazivom Larger Than Life, nakon čega su se svi zajedno zaputili na dugo iščekivanu završnicu Uefine Lige prvaka 2016. u Milanu. Događanja na Forumu pratilo je više od 200 novinara vodećih svjetskih medija, kao i Međunarodni dječji press centar, u kojem su radili mladi novinari iz zemalja sudionica. Mladi zagrepčanin Niko Bukovac pomno je pratio utakmice hrvatskih predstavnika kao i sve ključne aktivnosti projekta o kojima je izvještavao kao pobjednik nacionalnog natječaja za najboljeg mladog sportskog novinara. - Oduševljen sam svime što sam doživio i prijateljima koje sam upoznao, a najbolje tek slijedi na San Siru. Razgovarajući sa brojnim nogometašima i pisanjem tekstova vidio sam koliko je zahtjevan, ali i uzbudljiv novinarski posao - izjavio je 12-godišnji Niko.   - Već nekoliko godina sa zadovoljstvom djelujem kao globalni ambasador programa Nogomet za prijateljstvo, koji promiče ključne ljudske vrijednosti važne za dobrobit svakog društva. Upravo zato sam posebno sretan što nagrada, koja utjelovljuje program Nogomet za prijateljstvo i njegove ciljeve, odlazi u ruke nogometnog kluba Bayern München. Kup devet vrijednosti je priznanje koje dolazi od najotvorenije javnosti – djece. Upravo zato je ta nagrada posebno vrijedna za bilo koji klub - zaključio je Franz Beckenbauer.

Pink car OŠ Hodošan plijenio pažnju u Ptuju

Pink car OŠ Hodošan plijenio pažnju u Ptuju

Projekt Go-Car-Go sedmu godinu za redom promovira Strojna škola Šolskog centra Ptuj. Radi se o izradi ekstramobila na zadanu šasiju, a sve ostalo je stvar mašte i sposobnosti učenika. Prije četiri godine priključila se prva škola iz Hrvatske – I. OŠ iz Čakovca, a prošle godine priključila se Osnovna škola Hodošan. Dolaskom hrvatskih ekipa ovo je preraslo u međunarodni projekt pa je u svrhu promocije projekta OŠ Hodošan prošlog listopada organizirala Prvi susret i natjecanje ekstramobila.Ravnatelj OŠ Hodošan Ivan Barić prepoznao je ovaj projekt kao jedan od najboljih načina za razvoj tehničkih znanja i sposobnosti učenika te za profesionalnu orijentaciju učenika viših razreda. Značajna je i suradnja unutar školskih predmeta, učeničkih interesnih grupa i tvrtki - donatora materijala. Razni susreti i doživljaji upotpunjuju ovu slobodnu aktivnost. Po lijepom vremenu ono je održano na prikladnim poligonima u Ptuju kao 7. srečanje Go-Car-Go (bo-kaj-bo) na kojem je nastupilo 24 vozila iz Slovenije i Hrvatske, a kao promatrači pojavili su se i gosti iz Vojvodine. Materijal su osigurale tvrtke Dohomont iz Goričana, TMT iz Čakovca, a usluge zavarivanja majstor Ladislav Blagus Laci iz Hodošana.Osnovna škola Hodošan predstavila je vozilo Pink car koji su uz mentore Kristijana Ovčarića i Marka Krhača sastavile najljepše sudionice susreta učenice 8. razreda Korina Kanižaj, Viktorija Horvat, Ivana Špilek i Ema Višnjić. Ekipa OŠ Hodošan osvojila je dva prva mjesta: za najsimpatičniju ekipu (odmah su prozvane Pink Ladies) i za funkcionalnost izvedbe (autić je bio opremljen radijem, led rasvjetom, farovima, senzorom za nagib vozila, registarskim tablicama, sigurnosnim pojasom, a na trci je „pokretan“ dodatnim raketnim sustavom!). Osnovna škola Hodošan odličnim organizatorima uzvratila je posebnim poklonima. Na početku završne priredbe u auli Šolskog centra Ptuj nastupila je učenica 4.h razreda Rea Sabol s pjesmom Dej mi Bože. Kako su mlade natjecateljice članice školskog zbora, na završnoj priredbi sudjelovalo je 30-tak zboraša i navijača koje je raspjevala dirigentica Andrea Feher. Na klaviru ih je pratila prof. Maja Magdalenić, a na cahonu je svirao Jakov Šlezak.  Idejnom začetniku projekta Stanku Kostanjevcu ravnatelj OŠ Hodošan uručio je poseban poklon - uređaj za čuvanje rezervnih kotača za ekstramobile, rad domara Tomislava Sabola. U proteklom tjednu sva vozila bili su izloženi u ptujskom Nakupovalnem centru QLANDIJA.

Dan hrvatske kulture u Lendavi proslavljen uz ansambl LADO

Nakon predstavljanja u Ljubljani, hrvatski turizam i kultura uz nezaobilaznu enogastronomiju, svijetlo dana ugledali su i u Lendavi, gdje je održan novi Dan hrvatske kulture. Dosad su se u Lendavi tijekom godina predstavljala društva iz Čakovca, Preloga, Đurđevca i Nedelišća, a ove godine je po drugi puta dosad mnogobrojna publika uživala u izvedbama Ansambla nacionalnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“ iz Zagreba. Organizator i ovogodišnje priredbe bilo je Hrvatsko kulturno društvo „Pomurje“ u Kulturnom domu Lendava, a njegovi članovi tom prilikom nisu krili ponos što su ugostili hrvatski profesionalni ansambl. - LADO je „putujući muzej” koji djeluje 66 godina, a danas nam se pridružilo 37 vrhunskih umjetnika i 14 virtuoznih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Ovo je najbolji mogući način predstavljanja svih ljepota koje nudi hrvatska kultura - između ostalog je rekao Đanino Kutnjak, predsjednik HKD Pomurje i Saveza hrvatskih društava Slovenije. Besprijekorne izvedbe, izabranih od ukupno 100-tinjak koreografija koje Lado tijekom godine prezentira diljem svijeta, oduševile su publiku koja ih je nagradila velikim pljeskom, a među njima su se našli i opunomoćena ministrica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji Božena Leš, konzulica Ambasade BiH u Sloveniji Azra Popović, zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, župan Občine Lendava Anton Balažek, gradonačelnik Grada Mursko Središče Dražen Srpak, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Maribor Marko Mandir, predsjednica Zveze kulturnih društev Lendava Danijela Hozjan i mnogi drugi uvaženi gosti. - Uz različitost plesova, pjesama i nošnji te uz nastavak dobre suradnje i tradicije predstavljanja Hrvatske u Sloveniji, vidjeli smo pravo bogatstvo kulturnog izričaja. U Međimurskoj županiji kao susjednom kraju, podržavamo i pratimo rad HKD Pomurje te pozdravljamo i ovo novo gostovanje ansambla koji iza sebe ima oko 5000 nastupa u zemlji, a 50-ak u inozemstvu, što je zaista vrijedno divljenja - pritom je naglasila zamjenica međimurskog župana kako Međimurje postaje sve prepoznatljivija i atraktivnija turistička destinacija, što potvrđuje i sve veći broj gostiju upravo iz Slovenije. Izvor i foto: Međimurska županija

 
Velimir Pleša pozdravio ulazak hrvatske manjine u srpski parlament

Velimir Pleša pozdravio ulazak hrvatske manjine u srpski parlament

Velimir Pleša iz Čakovca krajem 2015. postao je hrvatski generalni konzul u Srbiji. Prije nego se počeo baviti diplomacijom radio je u Međimurskoj županiji i bio saborski zastupnik.U svom istupu Pleša je 12. svibnja, piše RTV, ocijenio izuzetno važnim za hrvatsku manjinu u Srbiji to što su predstavnici te zajednice ušli u republički i pokrajinski parlament poslije travanjskih izbora u Srbiji."Zahtjeve Hrvatske da Srbija ispuni kriterijume za poglavlje 23, u sklopu pregovaračkog procesa s EU, ne treba tumačiti kao neprijateljstvo prema Srbiji", istaknuo je hrvatski konzul Pleša i dodao da je "u interesu svake države, pa tako i Srbije, da ispuni kriterije, prije svega u interesu vlastitih građana, a onda isto tako i zbog dobrobiti nacionalnih manjina koji u toj drži žive".Pleša smatra da se pozitivni pomaci u odnosima dvije države mogu očekivati poslije formiranje nove vlade Srbije.

LADO nastupa na Danima hrvatske kulture u Lendavi

LADO nastupa na Danima hrvatske kulture u Lendavi

Na Danima hrvatske kulture u Lendavi nastupa LADO.Na ovoj manifestaciji u organizaciji HKD Pomurje LADO će nastupiti 12. svibnja u 19 sati i to u Kulturnom domu Lendava.U Lendavu stiže 37 vrhunskih umjetnika i 14 virtuoznih glazbenika. Glazbenici koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. Više od 100 koreografija koje predstavljaju zadivljujuću različitost plesova, pjesama i nošnji. LADO je "putujući muzej" sa 66 godina djelovanja.LADO posjeduje fundus s više od 1200 kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote od kojih su neki stariji od 100 godina. Gotovo 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta i tridesetak nosača zvuka, najbolji su poziv svima da dođu.

Od 30. travnja jeftiniji roming na području EU

Od 30. travnja 2016. smanjuju se cijene korištenja telefona u roamingu u zemljama EU.Najinteresantnija je svakako cijena dolaznog poziva u roamingu koji sa sadašnjih 0,47 kn/min pada na samo 0,10 kn/min, piše Mobil.hr.Što se tiče cijene slanja SMS poruka dok ste u roamingu, ukoliko u vašoj tarifi imate uključene SMS poruke prema ostalim mrežama u Republici Hrvatskoj, tada će vas slanje jedne SMS poruke u roamingu koštati 0,19 kuna. Ako u tarifi imate uključenih 100 SMS poruka, slanje stoprve (101) SMS poruke i svake sljedeće će vas koštati onoliko koliko SMS poruku inače plaćate u Hrvatskoj prema drugim mrežama (na primjer 0,33 kn) plus roaming dodatak od 0,19 kn.Podatkovni (data / internet) prijenos u roaminguUkoliko u svojoj tarifi imate aktiviran neki surf paket, onda ćete po svakom prenesenom megabajtu platiti 0,47 kn/MB. Ukoliko u svojoj tarifi nemate podatkovni paket tada ćete platiti cijenu koju inače plaćate po megabajtu plus onih 0,47 kn/MB. Ukoliko u roamingu želite nekoga nazvati čiji je broj također unutar EU, tada se opet primjenjuje isti princip kao i kod SMS/MMS/data paketa - ako vaša tarifa sadrži besplatne minute prema drugim mrežama u Hrvatskoj, platit ćete samo roaming dodatak od 0,47 kn/min.Ove su cijene vrijedeće od 30.04.2016. pa do 15.06.2017. Od tog datuma u potpunosti se u zemljama EU ukida roaming i naplaćuju se cijene koje vrijede u domaćim mrežama (dakle, kao da usluge koristite u Hrvatskoj), ali će se ipak uvesti ograničenja.

 
FOTO: Obilježeno 345 godina od pogibije Zrinskog i Frankopana

FOTO: Obilježeno 345 godina od pogibije Zrinskog i Frankopana

Bečko Novo Mjesto i ove je godine 24. trvanja okupilo velik broj hodočasnika koji su pohodili posljednje počivalište hrvatskih velikana Zrinskog i Frankopana. U tom su gradiću, 60–tak kilometara od Beča, nakon istrage i sudskog postupka Bečkog dvora proglašeni izdajnicima te su 30. travnja 1671. godine pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu. Kako bi odali počast slavnim ličnostima naše povijesti, vijence su položili predstavnici Međimurske županije na čelu sa zamjenikom župana Zoranom Vidovićem, predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji uz veleposlanicu Vesnu Cvjetković te opunomoćenu ministricu Zdenku Weber, članovi Družbe „Braća Hrvatskog zmaja“ – Zmajski stol Čakovec i Karlovac predvođeni Marijanom Ramušćakom, povijesne postrojbe uz Zrinsku gardu Čakovec, čakovečki ogranak Matice Hrvatske, udruge iz Karlovca, gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić, predstavnice Hrvatske akademske zajednice u Austriji, predsjednik austrijsko – hrvatskog kulturnog društva i udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Miroslav Piplica te brojni štovatelji lika i djela  velikih vojskovođa. Po prvi puta ovom značajnom događaju obilježavanju je nazočio i gradonačelnik Bečkog Novog Mjesta Klaus Scheerberger te istaknuo da povijest ne smijemo zaboraviti, no da unatoč tome treba ići naprijed i graditi zajedničku budućnost. Kako je naglašeno tijekom svečanosti, Zrinski i Frankopan izraz su povijesne istine te je njihova poruka kroz stoljeća vrijedna naše neprolazne zahvalnosti i sjećanja na velikane hrvatske povijesti koji su utrli put stvaranja današnje samostalne i europske Hrvatske. - Hrvatski narod danas živi san koji su u svoje vrijeme sanjali Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan i koji su za to dali ono najvrednije, svoje živote. Žrtva i križ, dobrota i božja ljubav bili su im primjer i snaga u teškim danima zatočeništva te uoči smrti, što je u svom oproštajnom pismu posvjedočio Zrinski. Njihova vjera i požrtvovnost uzor su mnogima koji su slijedili njihovu žrtvu u težnji za slobodnom Hrvatskom, pogotovo našim braniteljima u Domovinskom ratu kada je proliveno mnogo krvi za ono što danas možemo uživati - u komemorativnom je govoru kod Spomen ploča naglasio zamjenik župana, dodavši kako je u njihovu čast 30. travanj proglašen Danom Međimurske županije, a inicijativom župana Međimurske županije Matije Posavca, ujedno je 2016. godinu Hrvatski sabor proglasio „Godinom Nikole Šubića Zrinskog“. Spomenimo kako je misno slavlje u katedrali predvodio fra Stanko Belobrajdić, župni vikar župa Sv. Antuna Padovanskog Čakovec i vlč. Pavao Mesarić, župnik župe Uzvišenja svetog križa iz Vratišinca.Izvor i foto: Međimurska županija

Potvrđena odlična suradnja Čakovca i izraelskog grada Kiryat Tivona

Potvrđena odlična suradnja Čakovca i izraelskog grada Kiryat Tivona

Tijekom prošlog tjedna, izaslanstvo Grada Čakovca, predvođeno gradonačelnikom Stjepanom Kovačem, boravilo je u službenom posjetu Kiryat Tivonu. Povod za posjet bio je poziv za sudjelovanje na tamošnjem festivalu Shabat Omanim, a put u Izrael, među ostalim, iskorišten je i za susret s tamošnjim gradonačelnikom, članovima uprave te predstavnicima hrvatskog veleposlanstva u Izraelu.Čakovec je grad prijatelj s Kirjat Tivonom već pet godina, a ovaj prvi boravak gradonačelnika Kovača iskorišten je kako bi se dosad uspješna suradnja učinila još boljom. Prema Kovačevim riječima, u hrvatskom veleposlanstvu razgovaralo se o mogućim oblicima suradnje između naših i izraelskih tvrtki. - Postoji veliki interes za plasman hrvatskih proizvoda, u prvom redu prehrambenih te drvoprerađivačkih na njihovo tržište te ćemo čakovečke tvrtke informirati o mogućnostima izlaska na izraelsko tržište. Ne treba posebno govoriti da je Izrael zemlja koja mnogo ulaže u nove tehnologije te vjerujem da se suradnja između izraelskih i naših tvrtki može ostvariti i na tom području. Inače, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u Izraelu Tina Krce napomenula je da je suradnja koju imaju Čakovec i Kiryat Tivon najbolja između nekog hrvatskog i izraelskog grada, na što sam kao gradonačelnik izuzetno ponosan - rekao je, među ostalim gradonačelnik Kovač.- Razgovarao sam i s gradonačelnikom Kiryat Tivona Davidom Arielyom te smo dogovorili daljnje razvijanje međusobne suradnje, u prvom redu u kulturi i obrazovanju - istaknuo je gradonačelnik te dodao da je danas važno njegovanje suradnje između gradova prijatelja, jer osim izrade zajedničkih projekata, vrlo je važna razmjena iskustava, ali i omogućavanje našim građanima da upoznaju nove sredine, kulture i njihove običaje.Zamjenik gradonačelnika Romano Bogdan rekao je da su uspostavljeni kontakti s tamošnjim Obrazovnim fakultetom, te će se već  ove godine krenuti suradnja između njih i našeg Učiteljskog fakulteta. - U prvom redu bit će usmjerena razmjeni profesora i studenata, jer nam je želja razmjenom iskustava omogućiti našim studentima nove oblike nastave i stjecanja znanja koje će onda prenositi na naše učenike. Svi znamo da Izrael najviše izdvaja za vojsku, no obrazovanje im je na drugom mjestu, jer su svjesni da bez stručnog i obrazovanog stanovništva nema napretka - naglasio je Bogdan.  Kiryat Tivon je sredina nešto manja od Čakovca no tamo osim ovog djeluje još i Visoka škola  za javnu upravu. Posjetili smo i tamošnji Kulturni centar, upoznali se s njihovom kulturnom produkcijom, dogovorili ponovno gostovanje njihovih kulturnih udruga tijekom Porcijunkulova, a sudjelovanjem naših umjetnica na tamošnjem festivalu, Izraelcima smo donijeli komad Čakovca i Međimurja.  Naime, na manifestaciji Shabat Omanim, koja se svake godine održava u Kiryat Tivonu, sudjelovale su i dvije likovne umjetnice iz Međimurja, Kristina Pongrac i Lidija Matulin. Kako su rekle, upoznale su mnoge kolege umjetnike iz Izraela, ali i europskih zemalja, a Izraelcima su pokazale svoja djela. Zahvalile su se Gradu Čakovcu što im je omogućio sudjelovanje na festivalu,  te istaknule da je njihovo prezentiranje Čakovca izuzetno dobro prihvaćeno. Dio čakovečke delegacije u toj bliskoistočnoj zemlji bio je i predsjednik Židovske općine Čakovec dr. Andrej Pal. Naime, židovska zajednica iz Čakovca, zajedno sa nedavno preminulom prvom počasnom građankom Čakovca Evom Nahir, najzaslužnija je što su naša dva grada potpisala Povelju o prijateljstvu. Dr. Pal je tamošnjoj knjižnici poklonio knjige o Evi Nahir i Evi Schwarz te monografiju 100 godina filma u Čakovcu. Također, posjet je iskoristio kako bi posjetio Nikolu  Grünwalda, sina posljednjeg čakovečkog Oca Nadrabina Ilije Grünwalda, te u centru Yad Vashem, dogovorilo predavanje o Holokaustu za učenike i profesore, koje bi se trebalo dogodine održati u Čakovcu.Izaslanstvo je posjetilo i grob prve počasne građanke Čakovca Eve Nahir, koja je preminula prošle godine. Inače, Čakovec i Kirjat Tivon Povelju o prijateljstvu potpisali su 2011. godine. Krajem 19 i u prvoj polovici 20. stoljeća židovska zajednica u Čakovcu jako je pridonijela industrijskom i kulturnom razvoju, može se reći da su oni postavili temelje modernog Čakovca, no, na žalost, praktički je nestala u 2. svjetskom ratu i poraću. Inače, u okolici Kiryat Tivona živi dosta potomaka čakovečkih Židova koji su otišli u Izrael.Izvor i foto: Grad Čakovec

Pobrinimo se za zdravlje na Sajmu suvremene medicine Medical!

Pomurski sajam Gornja Radgona od 14. do 16. travnja 2016. priređuje Prvi međunarodni sajam suvremene medicine MEDICAL.Sajam se organizira u suradnji s Udruženjem proizvođača i distributera medicinske opreme  SLO-MED, i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja R. Slovenije. Ako želite na sajam, poklanjamo 20 ulaznica čitateljima. Tko želi ulaznice neka se javi putem maila: marketing@mnovine.hr Sajam će povezati nositelje tehnološkog napretka u medicini, liječnike, medicinsko osoblje, društva pacijenata, i sve ostale koji brinu za svoje, i za zdravlje drugih ljudi. Sajam će predstaviti suvremene načine otkrivanja, liječenja i ublažavanja bolesti, kao i upoznavanje s najboljim terapeutskim praksama i postignućima.  Na sajmu će se razmjenjivati iskustva među izlagačima, pacijentima i medicinskim stručnjacima, također će se širiti načela suvremene i etične skrbi za zdravlje gdje će biti zastupljeni svi vidovi takve skrbi. Organizatori su pripremili i brojne radionice kao i stručne skupove i savjetovanja, a sve uz dobru atmosferu i izabrana zdrava i dijabetična jela.Očekuje se stotinjak izlagača, a države partneri su Češka i Austrija. Što vas očekuje? Predstaviti će se širok spektar medicinskih instrumenata, opreme i usluga: medicinska oprema kod inkontinencije, tehničke naprave za gluhe i nagluhe osobe, terapija mikrocirkulacije, biorezonanca i regulativna medicina, svjetlosna terapija, polarizirana svjetlost,  oprema za fizikalnu terapiju i SPA centre, sistemi za pripremu vode za potrebe kliničkih analizatora i za druge laboratorijske potrebe, pametni nadzorni sustavi, sustavi za praćenje stanja parametara okoliša, pipete, mjerači krvnog tlaka i glukoze, mjeraći glukoze za slijepe i slabovidne dijabetičare s govornom funkcijom, igle, lancete, inhalatori, stimulatori, medicinski kreveti za njegu, antidekubitalni madraci, sistemi za mjerenje pritiska s pulsnim valom (gležanj – nadlaktica), UV dezinfekcija i ionizacija, biokemijski analizatori, medicinska pomagala za intimno zdravlje i gibljivost zglobova, proizvodi za inkontinenciju, za saniranje rana, za operacijske dvorane, dezinfekcijska sredstva, reagensi za analize, kemikalije i sistemi, mikrobiološke kulture, uzorkovanje, sistemi za detekciju, proizvodi za područje analize stanica, proteomike, genomike, invalidska vozila i skuteri, električni bolnički kreveti, pokretne stepenice, stomatološki materijali i pribor, zubne paste, četkice, vodice za usta, sredstva za izbjeljivanje zubi, pribor za oralnu higijenu, ljepila za proteze, motivacijski proizvodi, ultrazvučne zubne četkice, kožni naprstak, zaštitne upijajuće maramice, cjevasti povoji, kompresijske čarape, prirodna vunena posteljina za rehabilitaciju, medicinska pomagala za čvor na trbušnoj stjenki (anus preter), suvremene obloge za rane, proteze nakon operacije ženske dojke, hidrofilni urinarni kateteri, gel jastučići za sprečavanje nastanka čireva kod ležanja, iglice za inzulin, gel glukoze, pjena za regeneraciju kože stopala, zubne paste za dijabetičare, rukavice i čarape za ublažavanje bolova, „hladni“ gelovi protiv bolova u zglobovima i mišićima, radna odjeća, obuća, rukavice i osobna zaštitna oprema za zdravstvo. Na sajmu će se predstaviti i medicinska ponuda za ustanove, pacijente i sve koji žele sačuvati zdravlje; širok izbor kozmetike, dodataka prehrani i ponuda za zdrav životni stil (dječja kozmetika, kozmetika za odrasle, dodaci prehrani, hrana i pića s naglaskom na prirodno, ekološki proizvodi od aronije, biljne kapi, zaštitne i terapeutske čarape, prirodna glina, kućanski aparati za kuhanje zdrave hrane, čajevi, zdravstvena i medic – welness ponuda, fizikalna terapija, rehabilitacija, anatomski oblikovani medicinski ulošci za obuću, biljne kreme i ulja, proizvodi za poboljšanje općeg zdravlja … Predstaviti će se i farmaceutske kongitivne usluge, različiti sustavi i metode liječenja kao i literatura i izdavaštvo s područja zdravstva.Besplatna događanja:  - besplatno mjerenje krvnog pritiska, glukoze u krvi, kolesterola, visceralnog masnog tkiva, mineralne gustoće kostiju, indeksa gležnja …- besplatno savjetovanje stručnjaka- zdravstveni odgoj bolesnika s dijabetesom- novosti na području vođenja evidencije dijabetesa – mobilne aplikacije- osobni mobilni EKG senzor za preventivno korištenje- preventivni programi za odrasle- liječenje i preventiva pri inkontinenciji i inkontinentijskom  dermatitisu- liječenje bolesnika sa stormom ( anus preter ) - njega kroničnih rana- intimna njega- različiti načini izbjeljivanja zubi u stomatološkoj ordinaciji i kod kuće- prirodna i holistička iridologija, laserska terapija, stimulacija refleksnih točaka- homeopatija- promocija tjelesne aktivnosti za zdravlje, demonstracija nordijskog pješačenja, test pješačenja na 2 km.- informiranje o pravima pacijenata- ugostiteljska ponuda po načelu „Izaberimo zdravo“U zdravom duhu sajma MEDICAL odvijati će se i ugostiteljska ponuda na sajamskom ugostiteljskom štandu gdje će se nuditi hrana i piće uz slogan „Izaberimo zdravo“.MEDICAL će biti otvoren od četvrtka  14.  do subote  16. travnja 2016. g. od 9,00 do 18,00 sati. Ulaznice po redovnoj cijeni: - odrasli 5,00 €; djeca i mladež  3,00 € Ulaznice s popustom: odrasle osobe, skupina iznad 20 osoba, umirovljenici, članovi Udruženja pacijenata, zdravstveni radnici 4,00 €;  Udruženja, skupina više od 20 članova 3,00 €; Mladež, skupina više od 20 osoba 2,00 €Za djecu mlađu od 6 godina, kao i za invalide u kolicima i njihovu pratnju, ulaz slobodan. Parkiranje: besplatno.

 
Potres kod Brežica osjetio se i u Hrvatskoj

Potres kod Brežica osjetio se i u Hrvatskoj

Danas, 9. travnja, u 15 sati i 2 minute dogodio se umjeren potres s epicentrom kod Brežica, u Sloveniji.Seizmološki zavod javlja da se radi o potresu magnitudu 3.6 prema Richteru. Na temelju magnitude je procijenjeno da se u epicentru osjetio intenzitetom pet stupnjeva makroseizmičke ljestvice.Potres se osim oko Brežica osjetio na području Zagreba te Krapinsko-zagorske županije.

Uspjeh međimurske Kalinke – Malinke na Festivalu ruske dječje pjesme

Uspjeh međimurske Kalinke – Malinke na Festivalu ruske dječje pjesme

Po redu 5. jubilarni festival ruske dječje pjesme Veseli vjetar u Ljubljani je nastavio tradiciju započetu 2012. godine. Za to vrijeme festival je ujedinio 1500 djece i mladih. Gala koncerti su se provodili u Bledu, Mariboru, Novoj Gorici, Velenju i Novom Mestu. Ove godine festival-natjecanje uspio je okupiti rekordan broj sudionika - skoro 700 djece i mladih od 7 do 17 godina. Iako mnogi od njih ne vladaju ruskim jezikom, svi su spretno ispunili jedan od glavnim uvjeta festivala – izvođenje pjesme na ruskom jeziku. Pjevanje natjecatelja ocjenjivao je stručni žiri: poznavatelj glazbe i pedagog iz Sankt-Peterburga Olga Ulokina, rukovoditelj velikog dječjeg zbora Sveslovenskog radia i centralne televizije Anka Jazbec, urednik glazbenog programa za djecu i mladež Prvog nacionalnog kanala Slovenije Matej Jevnišek.U petak, 1. travnja, međunarodni žiri odabrao je pobjednike u četiri nominacije: solisti, dueti, skupine i zborovi. Dvadeset najboljih natjecatelja ušli su u finale i 2. travnja nastupili na završnom gala- koncertu koji se održavao na sceni dvorca kulture "Španski borci" u Ljubljani. Annamarija Glavina (solistica zbora "Kalinka") osvojila je 2. mjesto u svojoj kategoriji. Izvela je tradicionalnu rusku pjesmu, a plesna skupina "Malinka" uljepšala je svojom točkom njezin nastup. Annamarija po četvrti put sudjeluje na festivalu "Veseli vjetar" i svake godine zasluženo osvaja nagradna mjesta. Po prvi puta ove godine na festivalu su sudjelovali solistice Laura Čurin i Kristina Posavec u pratnji vokalne skupine "Malinka" s pjesmom o mami i zauzeli počasno 3. mjesto. Djecu je za nastupe pripremila učiteljica ruskog jezika i kulture Tatjana Mikulaj, a organizatori festivala nagradili su taj trud uručivanjem diplome i priznanja za profesionalizam i popularizaciju ruskog jezika. Koreografiju plesa je postavila Olga Branilović.

Najbolji obrazovni sustav svijeta na temelju igre i škole bez ocjena!

Kažu da nije važno gdje si, već s kim si! Slažem se, jer kad uspiješ spojiti predivnu Finsku, avanturu i divnu prijateljicu/kolegicu/cimericu, rezultat je savršen! S obzirom da je u Jyväskyli zatoplilo, a Rahela i ja smo se nekako baš navikle na niske temperature, krenule smo na sjever u Laponiju! Haskiji su sasvim pristojno povukli saonice kroz šumu, a povjetarac se pobrinuo da se kosa i kosti opet malo smrznu! To volim! Baš kao i topli čaj uz pucketanje vatre i pjesme žena iz  Inari plemena. Nikad ne bih pomislila kako ću od svih pjesama i melodija ondje čuti ''Bratec Martin'', na njihovom jeziku!S Inari plemenom je bilo divno, no budući da njihov život za nas znači preživljavanje i povratak nekim davnim, davnim precima koji su pecali iz zaleđenog jezera i gradili iglue, imali smo sreću ipak biti smješteni u civilizaciji, malo dalje od takvih problema. Za mene osobno je to značilo da ću uspjeti preživjeti dan. Kao djevojka s međimurskog sela, puno bolje sam se snašla u pečenju kobasica na vatri. Zapaliti tu vatru (bez šibica!), pronaći mjesto za roštiljanje i kobasice je već bio veći problem. Finci su za nas organizirali „snow-shoes walking“ avanturističku potragu za blagom. Po mrklom mraku. U šumi. Po snijegu. U ruke su nam dali kompas, a blago su bile te famozne kobasice. Moram priznati, nisu ni do koljena međimurskima. Definitivno sigurniji teritorij od mračnih šuma su mi finske učionice, iako se s učenicima sporazumijevam na kombinaciji finskog i engleskog. Može li se uopće reći ''kombinacija finskog'' s obzirom da znam samo 7 riječi? Uglavnom, znala sam kako je njihov sustav poprilično drugačiji od našega, ali ono što me zateklo stvarno nisam mogla ni zamisliti! Kako je moguće da škola u kojoj prvih šest razreda uopće nema ocjena, u kojoj mali odmor traje kao naš veliki u kojoj učenici ne moraju sjediti mirno u klupama (neki čak imaju igračku na stolu ili sjede na pilates loptama) bude na vrhu svjetskog obrazovanja? Razlog nije ni što je Finska domovina Djeda Božićnjaka (s kojim sam se, samo da se pohvalim, i slikala u njegovom selu!), niti što je toliko hladno pa je ostanak u kući i pisanje zadaće zapravo dobra ideja. Njihov sustav, iako ''slobodniji'' od našega, doista funkcionira! U to sam se uvjerila i provodivši vrijeme u razredima, odnosno izvan razreda, trčkarajući školskim hodnicima zajedno s učenicima drugog razreda tražeći skrivena pitanja na koja moraju odgovoriti (te potrage za blagom su valjda neka fora u Finskoj?). Između satova je odmor od 15 minuta jer koliko god da je zabavno, učenicima treba odmor. I to vani, na zraku, bez obzira na vrijeme. To me navelo na razmišljanje kako su naši odmori od 5 minuta stvarno prekratki i nedovoljni ni za odlazak na zahod, a kamoli za predah među satovima. Ova djeca imaju 15 minuta da se istrče, igraju, udahnu svježi zrak i budu u mogućnosti pažljivo pratiti gradivo, no ni dalje se od njih ne očekuje da nepomično sjede idućih 45 minuta na neudobnim stolicama. Nitko neće biti opomenut ili dobiti minus ako se digne sa svog mjesta, prošeće do prijatelja, nacrta nešto i slično. Vrlo često izgleda kao da se oni "samo igraju", ali učitelji znaju da djeca kroz igru najlakše uče te to  koriste za usvajanje znanja. Također, još jedno lijepo iskustvo je bilo upoznati učitelja koji svojim učenicima redovito čita bajke kako bi im potaknuo maštu, kreativnost i naveo na razmišljanje. Učitelji u Finskoj su odgovorni prema samima sebi, kreativni, neopterećeni papirologijom i pravedno plaćeni! Finska učionica nekad i je kaos, ali onaj kreativni u kojem učenici uče radi znatiželje i znanja, a ne radi ocjena. Takav pristup donosi rezultate i Finska ima jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu! Oni potiču učenike na  razmišljanje te poštuju njihovu individualnost i vlastiti tempo razvoja. I one najlakše teškoće se prepoznaju u najranijoj fazi, pruža se podrška i preveniraju se veći problemi. Ivica nije lošiji od Ane jer  mu postotci baš i nisu jača strana. Ana neće dobiti odličan, ni Ivica nedovoljan. Anu će učitelj pohvaliti i dati joj zahtijevnije zadatke kako bi ostala motivirana, a Ivica će ići na dodatni sat matematike na kojemu će ponovo proći gradivo koje je možda propustio. Tako se i Ivica i Ana osjećaju uspješnima što ih čini motiviranima za daljnje učenje. Moguće su rasprave o tome kako ocjene djeluju motivirajuće, kako su nužne za procjenu učenikova znanja i povratnu informaciju učenicima i roditeljima. No, Finska pokazuje kako i nije baš tako jer kod njih se učenici i dalje trude, makar nije "za ocjenu". Upravo je motivacija za učenjem prirođena svakom djetetu čiji razvoj se poštuje. Roditelji dobivaju povratne informacija putem online sustava u kojem se dopisuju s učiteljem vezano uz napredak, teškoće, rezultate ili npr. izostanak djeteta. Istovremeno, učitelji nemaju problema s roditeljima koji viču na njih i prijete im da njihovo dijete mora imati 5 na kraju školske godine. Nema pritiska, ni učenicima, ni roditeljima, ni učiteljima! Djeca koja se igraju, smiju i vole učenje, recept su uspjeha! Idemo i mi naučiti nešto od zemlje koja svoj obrazovni sustav doslovno izvozi u druge zemlje svijeta! Možda ne moramo prekopirati sve (iako sumnjam da bi se itko žalio kada bi u školi imao saunu), ali svakako imamo puno mjesta za napredak! S razlogom ne opisujem detaljnije njihovu opremljenost učionica, ne volim soliti rane. Iako, finci kažu da je zdravo ići u saunu kad je na koži sol. Tako je na red došao sljedeći izazov! S obzirom da sam se tijekom svog boravka u Finskoj već nekoliko puta nakon saune "osvježila" u ledenom jezeru, to više nije strašno. Iz Laponije smo krenuli još malo sjevernije, sve dok nismo prošli granicu i stigli u malo Norveško selo Bugoynes. Najprije grijanje u toplim saunama, a nakon toga trčanje stazicom sve do pješčane plaže djelomično prekrivene snijegom, preskakanje školjaka i utrčavanje u ledeni Artički ocean! Ako je klišej, neka je, ali život je lijep!

 
Hardwell, Manu Chao La Ventura i Kaiser Chiefs na Szigetu

Hardwell, Manu Chao La Ventura i Kaiser Chiefs na Szigetu

Sziget Festival, koji se od 10. do 17. kolovoza održava u Budimpešti, danas je najavio još neka imena koja će nastupiti.Tako će festival zatvoriti, 16. kolovoza, svjetski poznati DJ Hardwell. Za rasplesanu atmosferu pobrinut će se i Manu Chao La Ventura. A danas je najavljeno da stižu i Kaiser Chiefs, Fidlar, Boys Noize, Dillon Francis, Movits!, Vinai i DJ Sliink. Već ranije su svoj dolazak u Sziget već su ranije potvrdili Rihanna, Sia, Noel Gallagher i Muse te mnogi drugi.Ako ste željni dobre zabave i poznatih svjetskih glazbenika Stiget je mjesto koje trebate posjetiti ovog ljeta.

VIDEO: Povodom Svjetskog dana voda ponosni smo na našu rijeku Dravu!

VIDEO: Povodom Svjetskog dana voda ponosni smo na našu rijeku Dravu!

Svjetski dan voda obilježava se danas, 22.ožujka. Saznajte bitne činjenice o vodi i njenoj uporabi te pogledajte prigodan video Progressof tima o rijeci Dravi.Naš planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima. 1993. godine Ujedinjeni narodi proglasili su 22. ožujka Svjetskim danom voda.Razdoblje od 2005. do 2015. godine proglašeno je desetljećem voda pod motom Voda za život. Važne činjenice o vodi: • Voda poboljšava naše zdravlje • Sastavni je dio većine stanica u našem tijelu • Donosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari • Pročišćava bubrege • Hladi, ali i štiti od hladnoće naše tijelo • Dio je naše krvi, znoja, suza i sline • Povećava broj kalorija koje trošimo tijekom dnevnih aktivnosti • Pomaže u uklanjanju iz tijela viška natrija koji može dovesti do zadržavanja tekućina• Pomaže u zaštiti od niza bolesti (prehlada, infekcija mokraćnog kanala, bubrežnih kamenaca) • Može poboljšati vaš izgled (pomaže u hidrataciji kože i čini je glađom, mekšom i nježnijom) • Može pomoći u gubitku tjelesne težine jer daje više energije tijekom tjelesnih aktivnosti • U Africi i Aziji gotovo tri četvrtine stanovništva nema čiste pitke vode • Približno 5 milijuna ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom • Gotovo 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće.Koliko vode treba konzumirati svakog dana?• U prosjeku treba konzumirati između 1,5 i 2,5 litre vode svakog dana. Dehidracija organizma vodi u smrt.• Znanstvenici sa Sveučilišta Loma Linda u Kaliforniji ustanovili su da ljudi koji piju najmanje 5 čaša vode dnevno imaju manje izgleda da umru od srčanog udara nego oni koji piju 2 ili manje čaša. Na današnji Svjetski dan voda uživajte u melankoličnom videju bogate prirode rijeke Drave i našeg lepog Međimurja.

Općina Orehovica novi član Europske grupacije za ter. suradnju

U srijedu, 17. ožujka, u mađarskom Serdehelju održana je skupština Europske grupacije za teritorijalnu suradnju. Primljeni su novi članovi EGTS-a, općina Orehovica, grad Letenje i općina Bazakeretje. Na skupštini je prihvaćen financijski izvještaj za 2015. godinu, te izvještaj predsjednika EGTS-a, Maria Moharića, vezan uz aktivnosti EGTS-a u proteklom razdoblju. Također je donesen financijski plan za 2016. godinu.Ujedno je članovima predstavljen nacrt strategije EGTS-a, koju izrađuje tvrtka iz Budimpešte, a čiji završetak se očekuje krajem ovoga mjeseca. Budući da je otvoren javni poziv na podnošenje projektnih prijedloga u sklopu programa INTERREG, nakon radnog dijela Skupštine EGTS-a, gospodin Tvrtko Čelan, programski i komunikacijski menadžer Zajedničkog tajništva INTERREG V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska, održao je prezentaciju kojom je detaljno razjasnio sastavnice novog programa i raspisanog natječaja. U međusobnoj komunikaciji razjašnjene su mnoge programske odrednice novog natječaja.Članovi EGTS-a odredili su tri prioritetna smjera projektnih ideja, i u narednim danima trebali bi iznijeti svoje projektne prijedloge temeljem kojih bi se izradili projekti za prijavu na natječaj koji je otvoreni do kraja mjeseca svibnja. Vrijednost ova tri projekta bila bi oko 2 milijuna eura.

 
Danas je Međunarodni dan sreće! Budite sretni i nasmijani!

Danas je Međunarodni dan sreće! Budite sretni i nasmijani!

Sreća je temeljni čovjekov cilj stoga je potrebno živjeti u skladu s ostvarenjem tog cilja. Nadamo ste da ste proveli lijep dan i uživali u sreći i osmijehu. Danas, 20. ožujka, diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan sreće. Uspostavila ga je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 28. lipnja 2012. godine. Inače, zamisao o Međunarodnom danu sreće potekla je od UN-ovih predstavnika Kraljevine Butan. Tamo su, u vrletima planine Himalaje sedamdesetih godina prošlog stoljeća uveli novu mjeru nacionalnog blagostanja koja se nije mjerila u materijalnim bogatstvima nego u osjećaju sreće u narodu, poznata kao "bruto nacionalna sreća". U narodu postoji vjerovanje da određene stvari, životinje ili biljke donose sreću. Djetelina s četiri lista, potkova, bubamara, dimnjačar ili duga. Nadamo se da ste i vi pronašli svoju sreću u ljudima i okolini koja vas okružuje, osjećajima koji vas ispunjavaju i sitnicama koje vam upotpunjavaju svaki dan. 

Dani otvorenih vrata u staroj gradskoj jezgri Lendave

Dani otvorenih vrata u staroj gradskoj jezgri Lendave

Od ovog četvrtka u staroj gradskoj jezgri u Lendavi započeli su dani otvorenih vrata. Lendavčani su za svoje posjetitelje pripremili bogati kulturni i gastro program koji svakako preporučujemo posjetiti. Samo da spomenemo da ove subote, 19. ožujka, uz međunarodnu izložbu pisanica i vina na vidikovcu, pripremaju i turističku tržnicu koja će uključiti ponudu lokalnih proizvoda i to u vremenu od 10 do 18 sati. Organizatori najavljuju i zabavni program od 16 sati pa nadalje. Turistička tržnica biti će smještena na prostoru Turizma Lendava d.o.o.Za nedjelju pak 20. ožujka, osim što se može pogledati izložba pisanica i degustirati vino, od 16 sati pripremili su glazbeni program. Turizem Lendava i Kolesarski klub Lendava od 15 sati otvorit će biciklističku sezonu. Predviđena je biciklistička staza od 25 km, tempo će biti rekreativan, a prijave nisu potrebne. Od ostalih programa svih Dana otvorenih vrata izdvajamo: 15% popusta u trgovini Tamaris, mogućnost posjeta Muzeju, između 10 i 14 sati (u nedjelju zatvoreno).Posebna zanimljivost je raspisivanje foto natječaja u kategoriji ulične fotografije pod nazivom Priča o staroj mjesnoj jezgri Lendava u sklopu kojeg će 24. lipnja biti otvorena izložba s fotografijama u praznim izlozima starog dijela grada. O uvjetima i načinu prijave pogledajte na stranicama Foto video kluba Lendava i Turizem Lendava d.o.o. Dođite u Lendavu na Dane otvorenih vrata i uživajte u programu koji su vam Lendavčani pripremili.

Tko je bio Sv.Patrik? Koji je misterij djeteline, vilenjaka i zmija?

Sveti Patrik zaštitnik je Irske, a njegov dan obilježava se 17. ožujka u cijelom svijetu. Legende i simboli Svetog Patrika su irski viljenjak, zmije, djetelina i zelena bojaDan svetog Patrika podsjeća i promiće irsku pivu, gastronomiju, muziku i dobru zabavu. Irci Dan svetog Patrika obilježavaju na religiozan način te ga slave u crkvi i u krugu obitelji. Tek 1995. godine Dan svetog Patrika počeo se koristiti u turističke svrhe te kao promocija Irske.Najmasovnija proslava Dana svetog Patrika je u Dublinu u Irskoj, iako je prva održana u Bostonu u SAD-u 1737. godine. Od tada se diljem SAD-a slavi Dan svetog Patrika, iako tamo nije službeni praznik.Sveti Patrik je rođen oko 385. godine u Velikoj Britaniji pod imenom Magonus Sucatus Patricius. U Irsku je stigao kao rob, kada su ga sa 16 godina oteli irski gusari. Bio je pastir, običan mladić koji nije vjerovao u Boga, međutim na pašnjacima uz stada ovaca postao je pobožan, počeo se moliti Bogu. Nakon nekoliko godina ropstva, Patrik je uspio pobjeći u Britaniju gdje je postao đakon, a nakon povratka u Irsku i biskup. Imao je veliku ulogu u preobraćanju iraca na kršćanstvo, organizirao je biskupije diljem Irske pa i šire. Umro je 17. ožujka 461. godine, kod irskog grada Downa.Legende i simboli:Irski vilenjak:Irski vilenjak ili leprechaun, bradati je patuljak odjeven u zeleno s velikim šeširom na glavi. Legenda kaže da su leprechauni bili postolari koji su novac od izrađenih cipela stavljali u lončić i sakrili ga na kraju duge. Ako ga čovjek ikad ulovi, leprechaun mu mora za oslobođenje ispuniti tri želje. Danas na Dan svetog Patrika, irci imaju običaj sakriti novčiće koje onda djeca traže, u nadi da će možda naletjet i na vilenjaka. Zmije:Danas u Irskoj gotovo pa i nema zmija, guštera, gmazova, a legenda kaže da je Sveti Patrik protjerao sve zmije iz Irske. Znanstvenici pak smatraju da u Irskoj nema zmija jer se otok odvojio od kontinenta za vrijeme ledenog doba i da su tada nestale sve zmije i gmazovi sa otoka. Protjerivanje zmija iz Irske samo je slikovit prikaz protjerivanje poganstva i početak kršćanstva. Djetelina: Sveti Patrik koristio je djetelinu sa tri lista kao simbol Svetog Trojstva, odnosno da bi lakše prikazao tri osobe Boga, oca, sina i Duha Svetoga. Četvrti list predstavlja božju milost, odnosno sreću jer su takve djeteline vrlo rijetke. Djetelina je biljka roda Trifolium, što asocira da se radi o tri lista, četiri ili više listova javlja se nakon mutacije gena biljke. Zelena boja:Kažu da je boja Irske i Svetog Patrika bila plava, međutim Irska se povezuje sa zelenom bojom zbog zelene boje na zastavi, djeteline koja je zelena te irskog pejzaža kojim dominira zelena boja. putoholicari.com

 
Državljani Hrvatske mogu u Švicarsku samo s osobnom iskaznicom

Državljani Hrvatske mogu u Švicarsku samo s osobnom iskaznicom

Državljanima Hrvatske od 11. ožujka 2016. za putovanje u Švicarsku neće više biti potrebna putovnica jer u tu državu, ako putuju turistički na rok od 90 dana, mogu ući samo s osobnom iskaznicom.Novi režim između dviju država rezultat je sporazuma kojeg je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova postiglo u okviru rješavanja ukupnog statusa hrvatskih državljana u Švicarskoj.Naime, u Bruxellesu je 4. ožujka predsjedavajući Vijećem EU, veleposlanik Kraljevine Nizozemske pri EU Pieter de Gooijer, u ime država članica, a uz prethodne ovlasti Republike Hrvatske potpisao sa Švicarskom Konfederacijom i europskim institucijama Protokol III, kojim se Sporazum o slobodi kretanja osoba između EU i Švicarske proširuje i na Hrvatsku. Potpisivanjem navedenog Protokola postignut je prvi formalni korak u konačnom rješavanju statusa hrvatskih državljana u Švicarskoj, a koji proizlazi iz punopravnog  članstva RH u EU, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Dan žena nekad i danas: Što se promijenilo?

Dan žena nekad i danas: Što se promijenilo?

Međunarodni dan žena tradicionalno se obilježava dugi niz godina, no kroz te je godine došlo do mnogih promjena u odnosu prema ženama i njihovom položaju u društvu. Sukladno tome, mijenjao se i pristup obilježavnju njihovog dana sve do današnjeg dana. Pročitajte kako je bilo nekad, a kako je to danas.Dan žena među građanima, posebice ženama zrelije dobi, ostao je u sjećanju kao veseli kolektivni praznik koji je u bivšem sustavu slavljen slično današnjem Valentinovom. Taj Dan slavio se kao onaj jedan dan u godini koji je bio isključivo ženski, kad se očekivalo da u radnim kolektivima žene - drugarice dobiju obavezno barem karanfil, u bolje stojećim poduzećima i kakav malo skuplji cvijet. U modi su bile i lončanice. Žene se častilo i posebnim ručkom, danas bi to zvali domjencima za žene. Očekivalo se da taj Dan muškarci svojim suprugama - drugaricama pripreme ručak ili umjesto njih operu suđe. U školama su se uz Dan žena priređivale priredbe na kojima su djeca mamama na kraju uručivala poklone... Sjećam se jedne takve zgode iz vremena nižih razreda osnovne škole, kad sam svojoj majci za Dan žena uručila poklon koji je za sebe pripremila ona sama. Tako su učinile i druge mame, jer u ono vrijeme u skromnim radničkim obiteljima nije bilo uobičajeno da tate mamama kupuju prigodne poklone za Dan žena. A tada su se pod prigodnim poklonima računale šalice za kavu, čaše ili stolnjaci za “mali stol”.Tradicija koja trajeOndašnja socijalistička ideologija Dan žena uvrstila je među važnije državne praznike koji su žene očekivale s radošću, jer je to bio samo njihov dan. Međutim, ni tada nije bilo ravnopravnosti među slavljenicama. Dok su jedne za taj Dan, da bi ga dostojno proslavile, kupovale novu garderobu, išle prije na frizuru kako bi na zabavi povodom tog Dana dostojno zablistale i primale i vrjednije poklone od crvenog karanfila ili lončanice u firmi, druge su taj Dan rintale kao i svaki drugi dan. Ako su bile zaposlene, taj Dan kući su se vraćale s karanfilom iz udruženog rada.Devedesetih je taj praznik prognan iz kalendara kao ideološki nepodoban. Žene - radnice tih su godina većinom postale tehnološki višak. Tada su i same žene i cjelokupna javnost više bili zaokupljeni neisplaćenim plaćama nego poklanjanjem cvijeća za Dan žena kolegicama na poslu.Dan žena sveo se na privatno obilježavanje tog Dana s kolegicama u kafiću uz kavu ili kakvo drugo piće. Službeno izgnan iz kalendara praznika izjednačen je s Danom mimoza, narcisa ili bilo kojim drugim danom koji skreće pozornost na neku problematiku u društvu. Naime, danas se svaki dan obilježava kao dan nečega.Dan žena nakon devedesetih preuzele su političke stranke, naročito one lijeve orijentacije, i preselile ga na javne trgove, preuzimajući obilježavanje tog praznika od poduzeća, ustanova i škola, koji su u tranziciji u tome posustali. Ali stranke taj Dan koriste u prilog svojih kampanji, u borbi za glasove žena, umiljavajući im se podjelom jaglaca koji su zamijenili legendarne karanfile za Dan žena. No, ruku na srce, mnoge žene raznježi i taj stranački jaglac jer bude jedini cvijet koji su dobile na poklon u cijeloj godini.Devedesetih u kalendare praznika kao pokušaj zamjenskih praznika za Dan žena uvuklo se Valentinovo i Majčin dan, koji su na različite načine, jedan slaveći ljubav, a drugi majku, htjeli istisnuti cjelovitost Dana žena koji slavi ženu u svim njezinim ulogama, a ne samo jednoj.I dok su devedesetih neki kod nas bili papskiji od pape, pokojni Ivan Pavao II. nikada ženama nije zaboravljao čestitati Dan žena. Nema više pristajanja na jednu dimenziju životaKako je nastao Dan žena? Taj praznik izrastao je iz borbe žena za ravnopravnost i bolje radne uvjete. Nastao je na kraju 19. stojeća, kada su se žene javno protestirajući borile za svoja ljudska i radnička prava. Tada to javno protestiranje nije bilo bezopasno, naprotiv, padala je i krv.Kako je to danas? Formalno žene imaju i pravo glasa i zakonom zajamčenu ravnopravnost, pravo na karijeru i majčinstvo. Puno toga su dobile, ali im je malo toga od obveza i odgovornosti skinuto s vrata. Ostaje pravilo da drže tri kuta kuće i pridržavaju četvrti. Žena nam je predsjednica države, imali smo premijerku, ministricu obrane, ministricu financija, ministricu vanjskih poslova.  Dakle, žene na svim najvažnijim državnim funkcijama, ali to ne znači da su u širokoj populaciji žene ravnopravne i da u skladu sa svojom zastupljenošću obnašaju polovinu svih odgovornih funkcija u društvu. Žene još i danas više podmeću leđa i slabije su plaćene od muškaraca. Većinom su na onim radnim mjestima gdje se treba više žrtvovati, suosjećati, njegovati, odgajati. Žene se danas školuju, rade, rađaju, podižu obitelji, nekad uz veću, a nekad manju, podršku društva. Ali, bez obzira na sve povremene društvene zastoje koji ih pokušavaju vratiti unatrag, ne pristaju da ih se svodi samo na jednu dimenziju kako već kojoj ideologiji u određenom političkom trenutku više odgovara.

Prve isplate starim štedišama Ljubljanske banke

Slovenija je ovih dana već isplatila prve obveze prema starim deviznim štedišama Ljubljanske banke Zagreb, potvrdio je slovenski fond za sukcesiju za STA. Riječ je o prvom paketu isplata u kojemu će se od 3. do 14. ovog mjeseca isplatiti 685.000 eura i tako podmiriti 39 štediša, javlja HRT.Oni su među prvima predali zahtjeve i nisu se žalili na informativni izračun štednje koji im je poslala banka krajem prošle i početkom ove godine, te su tako njihova rješenja o isplati postala pravomoćna. Svi koji će biti isplaćeni u prvom paketu su stari devizni štediše nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb ili njihovi pravni nasljednici, a očekuje se da će povrat štedišama u BiH zbog nesređene dokumentacije teći sporije.

 
Zanimali ih primjeri dobre prakse, razmjena studenata i kontakti

Zanimali ih primjeri dobre prakse, razmjena studenata i kontakti

Predstavnice Međimurskog veleučilišta u Čakovcu sudjelovale na studijskom putovanju u Izrael s ciljem internacionalizacije i sklapanja međunarodne suradnje Na inicijativu Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje i uz organizacijsku podršku gđe. Irit Shneor, konzulice Veleposlanstva Države Izrael, predstavnici Međimurske županije i Grada Varaždina posjetili  su Izrael u razdoblju od 8. 2. 2016. do 12. 2. 2016. Predstavnice Međimurskog veleučilišta bile su  Martina Sobočan, profesorica njemačkog i engleskog jezika te Ivana Bujan, viši predavač i koordinator za program Erasmus i međunarodnu suradnju. Iz ostalih institucija sudjelovali su Ivan Plačko, direktor  Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenici župana Sandra Herman i Zoran Vidović te Josip Borak i Vjeran Radelić iz Varaždina. Fokus interesa studijskog posjeta bio je upoznavanje s dobrim praksama tehnološko-inovacijskih  centara i poduzetničkih inkubatora u Jaruzalemu, Tel Avivu i Be'er Shevi te posjeti Sveučilištu Tel Aviv i Sveučilištu Ben-Gurion of the Negev u Be´er Shevi s ciljem sklapanja bilateralne suradnje. Neki od  centara i inkubatora koji su posjećeni su Har-Hotzvim Hi Tech Park Jerusalem, Jerusalem Venture  Partners, OurCrowd Jarusalem, Startup Nation Central u Tel Avivu, Gav-Yam Negev – Advanced Technologies Park Be'er Sheva. Navedene organizacije ključni su elementi uspješnosti Izraela u poticanju nastajanja i razvoja visokotehnoloških start-up poduzeća u čemu je Izrael najuspješniji na svijetu. Osim posjeta navedenim centrima, delegacija je sudjelovala na međunarodnom turističkom sajmu IMTM 2016 u Tel Avivu i konferenciji FuTurism posvećenoj inovacijama u turizmu koja se održavala u okviru sajma.  Primjer dobre prakse je i inovacijski centar StarTAU pri Sveučilištu Tel Aviv što može poslužiti i kao ogledni primjer za unaprjeđenje sličnih inicijativa započetih kroz suradnju Veleučilišta i Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje. Od posebnog interesa za Međimursko veleučilište u Čakovcu bilo je stjecanje kontakata na Sveučilištu  Ben-Gurion of the Negev u Be'er Shevi, a s kojima su u tijeku pregovori oko sklapanja bilateralnog sporazuma o mobilnosti studenata i nastavnika i budućim zajedničkim projektima. Sveučilište Ben-Gurion je javno istraživačko sveučilište osnovano 1969. godine, a danas ima 20.000 studenata s tendencijom daljnjeg brzog rasta uz vrhunsku kvalitetu istraživanja i razvoja. Svrha posjeta je internacionalizacija Veleučilišta, a studenti i nastavnici će odlaskom na mobilnost u Izrael moći steći nova znanja i upoznati se s načinom rada na najkvalitetnijim svjetskim institucijama.

Predstavnice I. osnovne škole u sklopu Erasmusa u Bukureštu

Predstavnice I. osnovne škole u sklopu Erasmusa u Bukureštu

I. osnovna škola Čakovec veoma uspješno provodi dvogodišnji Erasmus+ Keep Invest Donate Spend (KIDS) projekt financiran sredstvima EU. Cilj projekta je razvijati financijsku pismenost djece, podizanjem svijesti o važnosti vlastitog ponašanja i raspolaganja dobrima, omogućuje djeci da stječu naviku štednje, osmisle, predlažu i provode kampanju podizanja svijesti u svojoj školi, susjedstvu i široj zajednici, koristeći crteže, plakate, računalne igre i obrazovne programe, video i druge sadržaje i aktivnosti kroz koje će prenijeti snažne poruke na temu financijske pismenosti. Ovaj program prate i obrazovni materijali prilagođeni za djecu i mlade prema dobnim skupinama, obrazovni materijali za učitelje i roditelje.Scoala Gimnaziala nr.79 iz Bukurešta bila je domaćin četvrtog transnacionalnog sastanka partnera na kojem su I. OŠ Čakovec predstavljale Ivana Ružić i Ivana Ričko Borović. Ovakva vrsta sastanaka je namijenjena boljem upoznavanju partnerske škole, nastavnih planova i programa i cjelokupnog obrazovnog sustava domaćina. - Iznenađene smo što je financijska edukacija učenika dio nastavnog plana i programa, financijska edukacija se izvodi kao izborni predmet za koji postoje i odgovarajući udžbenici. Time je Rumunjska jedna od predvodnica financijske edukacije djece u EU. Susret nam je pružio priliku upoznati povijest, kulturu i tradiciju Rumunjske. Uz znamenitosti Bukurešta, posjetili smo poznati turistički grad Sinaju i kraljevski dvorac Peleš, prekrasnu Transilvaniju i dvorac Bran, poznatiji kao Drakulin dvorac - kazala je Ivana Ružić.Također, početkom veljače Narodna banka Rumunjske organizirala je međunarodnu konferenciju o financijskoj edukaciji djece. Na konferenciji su aktivno sudjelovale Ivana Ružić i Ivana Ričko Borović iz I. OŠ Čakovec. Veoma su ponosne što su pozvane kao predavačice na konferenciji na kojoj smo predstavile svoju školu, aktivnosti učitelja, učenika i njihovih roditelja u razvijanju financijske pismenosti.

Posavec pozvao predsjednika Turske u Međimurje

Međimurju je krajem prošle godine dodijeljena nagrada europske destinacije izvrsnosti čime se naš kraj pridružio društvu regija iz 16 zemalja koji se ponose tom prestižnom titulom. Osim snažne promocije podržane od Europskih turističkih institucija ali i Europske komisije, EDEN destinacije međusobno surađuju, razmjenjuju iskustva i promoviraju primjere dobre prakse. Turska regija Gaziantep u tom je segmentu otišla korak dalje te zahvaljujući tradicionalnoj gastronomiji od preko 500 vrsta autohtonih jela, među kojima je i popularna "Baklava", osvojila titulu "UNESCO Creative Cities Network" u kategoriji gastronomije. Svečana dodjela nagrade, prezentacija gastronomije, turizma, ali i zajednički susret regionalnih čelnika EDEN destinacija sa čelnicima gradova pod zaštitom UNESCO-a bili su povod dvodnevnog boravka izaslanstva Međimurske županije koju su predstavljali župan Matija Posavec, ujedno i predsjednik Turističke zajednice Međimurske županije te voditelj ureda Turističke zajednice Rudi Grula. Iako su domaćini svečanosti bili grad i regija Gaziantep, koji se zemljopisno nalazi na samoj granici Turske i Sirije, cijeli program svečanosti i sastanaka održani su u Istanbulu.Stari grad s palačom Zrinskih i  tradicionalna međimurska kuhinja zaslužuju mjesto na svjetskoj listi UNESCO-a!Na plenarnoj sjednici čelnika regija EDEN destinacije kojoj su, između ostalih, nazočili i predstavnici gradova poput Los Angelesa, Barcelone, Brasilie, Seoula, župan Posavec govorio je o značaju ovakve asocijacije u kontekstu povezivanja regija, prepoznatljivosti i turističke promocije obzirom na činjenicu da godišnje svijetom putuje 1,1 milijarda ljudi. - Upravo karakteristika raznovrsnosti, bogatstva kulture te povijesti, ali sve više i gastronomije, privlači turiste u otkrivanje novih zemalja i regija stoga tražim podršku EDEN partnera ali najavljujem ovdje nazočnima predstavnicima UNESCO-a kako će još jedna hrvatska regija, Međimurje, započeti proces kandidature za listu UNESCO-a u kategorijama gastronomije i povijesne baštine. Smatram da uvjete možemo ispuniti a složenost cijelog procesa kandidature je izazov s kojim smo se spremni suočiti -  istaknuo je župan koji je o tome u posebnom razgovoru zatražio podršku domaćina sastanka, gradonačelnice dvomilijunskog grada Gaziantepa Fatme Sahin te guvernera istoimene regije Ali Yerlikaye.Voditelj županijskog turističkog ureda na nekoliko zasebnih sastanaka održanih s predstavnicima gradova i regija iz Švedske, Latvije, Češke, Malte i Brazila razmijenio je iskustva o koracima i uvjetima koji trebaju biti ispunjeni, kao što je planiranje održivog razvoja turizma povezanog s nematerijalnom kulturnom baštinom, čijih je 12 međimurskih tradicija već na nacionalnoj listi nematerijalne kulturne baštine. Rudi Grula koji je vodio i projekt EDEN, a voditi će posebni projekt uvrštavanja Međimurja na listu UNESCO-a tom je prilikom naglasio kako je od izuzetnog značaja uključivanje ukupne lokalne zajednice u takav projekt. - Siguran sam da ovo možemo uspješno privesti kraju motivirani kolegama iz ostalih gradova, regija i zemalja koji su uspješno implementirali taj proces u svojim sredinama već sutra započinjemo s pripremama. Svakako ćemo pod zaštitom EDEN destinacije nastaviti s intenzivnim promotivnim aktivnostima i suradnjom s potencijalnim partnerima - rekao je Grula.          U travnju susret hrvatskih i turskih gospodarstvenika Boravak u Istanbulu župan Posavec iskoristio je za radni sastanak s predstavnicima generalnog konzulata Republike Hrvatske na čelu s konzulom Ivanom Mirkovićem. Tema sastanka bila je gospodarska suradnja te su usuglašeni detalji o organizaciji posjeta značajnih gospodarstvenika Turske sredinom travnja kojima će biti prezentirano gospodarstvo i mogućnost ulaganja u područje hrvatskog sjevera. Jednako tako, Republika Turska je veliko gradilište koje u narednim godinama namjerava samo u Istanbulu izgraditi ili obnoviti preko 7 tisuća stambenih zgrada te najveću međunarodnu zračnu luku na svijetu kapaciteta za 150 milijuna putnika. Usporedbe radi, trenutna zračna luka u Istanbulu koja je među najvećima na europskom tlu ima kapacitet 40 milijuna putnika. Prilika je to za snažnije povezivanje s Turskom gospodarskom komorom. Prema riječima generalnog konzula često dolaze upiti gospodarstvenika za suradnju s Hrvatskom te je organizacija i susret predstavnika obiju zemalja dobra prilika za međusobno povezivanje. Također, Turska je trenutno jedan od najvećih investitora u Hrvatsku obzirom na ulaganja u turizam, ali u posljednje vrijeme želja je investiranje u proizvodnju i izvoz u zemlje Europske unije u čemu Hrvatska može biti itekako važan partner iz najmanje tri razloga: zemljopisne pozicije, članstva u Europskoj uniji i zajednička povijest.Upravo zajedničke točke iz povijesti bile su tema razgovora župana Matije Posavca i predsjednika Republike Turske Racipa Tayyipa Erdogana. U nekoliko minuta razgovora Posavec je predsjedniku Turske Republike osobno uručio pozivno pismo Međimurske županije na turskom jeziku u kojem je opisano obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, a kojem, baš kao u Hrvatskoj i Mađarskoj, i u Turskoj pridaju veliki značaj. Upravo o tom događaju Turci snimaju filmove, pišu knjige te se sve više upoznaju i s poviješću obitelji Zrinski. Kako turski predsjednik planira u rujnu posjetiti mađarski grad Szigetvar, župan ga je pozvao da u travnju ove godine posjeti i Hrvatsku te kraj iz kojeg su Zrinski krenuli put Sigeta. U vrlo intenzivnom i iscrpnom programu u kojem je u nepuna dva dana održano preko desetak zajedničkih i pojedinačnih sastanaka ovo je bio jedan od najuspješnijih međunarodnih događaja koji potencijalno otvara mnoga vrata Međimurju. Susreti sa dužnosnicima prepoznatljivim u europskim i svjetskim okvirima a koji potencijalno može imati izuzetno veliku važnost za razvoj turizma, gospodarstva te promociju kulture još je jedan korak u realizaciji provedbe strateške i osmišljene politike povezivanja i promocije Međimurja.  Kao zahvala za velikodušno gostoprimstvo domaćinima koji su organizirali i podmirili sve troškove svojih gostiju, župan Posavec i voditelj turističke zajednice Grula zahvalili su biranim poklonom - ručno izrađenom "svetomarskom" čipkom, međimurskim medom s bučinim košticama te ručnom izrađenim "međimurskim cekerom", kao i keramičkim licitarskim srcem.Izvor i foto: Međimurska županija

 
Župan Posavec u službenom posjetu Turskoj

Župan Posavec u službenom posjetu Turskoj

Nakon što je krajem 2015. godine gornje Međimurje dobilo prestižnu nagradu Europske destinacije izvrsnosti EDEN, Međimurska županija postaje sve prepoznatljivija i atraktivnija u okvirima povezivanja s drugim regijama, županijama i gradovima. Stoga je već uspostavljena prva konkretna suradnja s regijom nositeljicom titule Eden destinacije, gradom Gaziantep u Turskoj. Tamošnja gradonačelnica Fatma Sahim, temeljem kontakata i dojmova ostvarenih na dodjeli nagrade u Bruxellesu, županu Međimurske županije Matiji Posavcu uputila je poziv za sudjelovanje na svečanosti stavljanja grada Gaziantepa na listu najboljih gastronomskih gradova, dobivanja statusa UNESCO kreativnih gradova. Pritom će župana dočekati i Ivan Mirković, generalni konzul.Stoga će na poziv grada Gaziantepa te ujedno i Republike Turske, župan Međimurske županije zajedno s voditeljem Turističke zajednice Međimurske županije Rudijem Grulom u subotu i nedjelju, 20. i 21. veljače, uz okosnicu programa pripremljenog u subotu, boraviti u Istanbulu, prema sljedećem rasporedu:SUBOTA, 20. veljače13:00 – 15:00     Susret s čelnicima regija EDEN destinacija15:00 – 17:00     Radni sastanak s generalnim konzulom Republike Hrvatske u Republici Turskoj, Ivanom Mirkovićem– teme: suradnja dviju zemalja, uz organizaciju gospodarskog foruma međimurskih i turskih gospodarstvenika i gospodarskih komora17:00 – 18:00     Svečani prijem kod gradonačelnice grada Gaziantepa, Fatme Sahin18:00 – 19:00     Svečani prijem kod župana regije Gaziantep, Alija Yerlikaye19:00  Polazak prema palači Ciragan na svečanost dodjele statusa UNESCO kreativnih gradova20:00 – 21:00 Svečanost dodjele statusa UNESCO u nazočnosti predsjednika Republike Turske, Recepa Tayyipa Erdogana21:00 – 23:00 Gala večera s predsjednikom Turske, čelnicima pokrajine i grada Gaziantepa te dobitnicima nagrade EDEN, uz predstavljanje turske enogastronomije, kulture i običaja.Izvor: Međimurska županija

Priločka amaterska scena predstavila se u lendavskoj Sinagogi

Priločka amaterska scena predstavila se u lendavskoj Sinagogi

U subotu 13. veljače je HKD Pomurje u lendavskoj Sinagogi organiziralo predstavljanje nove knjige autora Božidara Glavine pod nazivom "Dečki".Glavina je član Društva hrvatskih književnika, osnivač Priločke amaterske scene (2005. godine), plodni autor koji je napisao više zbirki pjesama, drame te mnoštvo duhovitih igrokaza na kajkavskom narječju. Njegova djela na pozornicama diljem hrvatske uprizoruje mala odabrana ekipa entuzijasta okupljena na Priločkoj amaterskoj sceni. Bio je to treći susret s Priločkom amaterskom scenom koja se u Lendavi predstavila davne 2006. godine s predstavom „Dečki“ te 2006 s predstavom „Kanal“. Među ostalim P.A.S. redovito sudjeluje i na državnim te regionalnim festivalima gdje njihove predstave dobivaju značajna priznanja. Tekstovi Božidara Glavine zrače toplim ljudskim humorom koji na jednostavan način prenosi čitaocima i gledaocima kroz domaći, međimurski dijalekt. Njegovi likovi postavljeni su u životne situacije koje su nam svima poznate. Sam autor predstavio nam je novu knjigu pod nazivom „Dečki“. Životi dvojice radnika, malih ljudi koji pokušavaju preživjeti iz dana u dan, te maštaju o promjenama koje se ne usuđuju pokrenuti, podsjećaju nas na mnoge sudbine oko nas i u nekim segmentima i na nas same. Pomireni sa preživljavanjem uz obavezno zalijevanje iluzija alkoholom, a time i zaboravom, njegovi dečki nas nasmijavaju, ali i upozoravaju. Za Glavinu je karakterističan humor koji nije banalan i površan, već dubok i promišljen te nas doživljaj njegovih likova prati još neko vrijeme nakon odgledane predstave i navodi nas da se zamislimo nad vlastitim životima i strahovanjima. Nakon promocije knjige odigrana je predstava „Regija“ koja je na duhovit način prezentirala kako obični ljudi razmišljaju o mogućim političkim promjenama i utjecaju istih na našu svakidašnjicu. Iza početnih dilema i otpora ipak smo najčešće spremni prilagoditi se kako najbolje znamo.Gromoglasnim pljeskom nagradila je publika autora i glumce i zahvalili im se na darovanom doživljaju uz poziv da Lendavu što prije ponovno posjete. Ugodno druženje uz okrjepu nastavljeno je u prostorijama hrvatskog doma u Lendavi.Fotografija: Anton Rumplin i Ninoslav Kutnjak

Međimurske ekipe odlične na rukometnom turniru u Ptuju

U subotu 6. veljače u Ptuju je održan šesti međunarodni Kurentov turnir rukometnih veterana i veteranki.U ženskoj konkurenciji je nastupilo pet ekipa raspoređenih u dvije skupine: Ptujčanke i Zagorjanke u jednoj te veteranke iz Novog Mesta, Ajdovčine i Nedelišća u drugoj skupini. Nakon razigravanja po skupinama Nedelišćanke su pobjedom nad Novim Mestom i porazom od „Ajdovki“ zauzele drugo mjesto i time se plasirale u polufinale gdje su ih čekale „Zagorjanke“, drugoplasirane iz prve skupine. U utakmici za treće mjesto bolje su bile Nedelišćanke.Za ekipu veteranki ŽRK Nedelišće pod vodstvom Stanke Čeh su nastupile: Nikolina Sklepić, Klavdija Kreč, Nadica Žižek, Sanja Fegeš, Bernarda Polanec, Mirjana Panić, Nataša Vrček, Draženka Balent, Mojca Majerič, Gordana Potočnjak i Slađana Okreša.U muškoj konkurenciji je bilo osam ekipa, također raspoređenih u dvije skupine. Prvu skupinu su činili veterani Velike Nedelje, Dola pri Hrastniku, Koprivnice i Sevnice, a drugu „Drava“ Ptuj, Gorišnica, Trebnje i veterani Čakovca. Kao drugoplasirani u grupi, Čakovčani su se borili za treće mjesto na turniru te ga pobjedom nad susjedima iz Koprivnice i osvojili.Za veterane Čakovca su nastupili: Radovan Petek, Darko Okreša, Davor Varga, Robert Habijan, Davor Lovrenčić, Radovan Gačal i Sanimir Radek koji je proglašen za najboljeg golmana turnira.Nakon službenog dijela održano je zajedničko druženje svih ekipa pod maskama. Nedelišćanke su osvojile prvo mjesto za najbolju grupnu masku – Rimljanke.

 
Austrija će postrožiti uvjete koje migrante prima

Austrija će postrožiti uvjete koje migrante prima

Austrija će od idućeg tjedna primati samo migrante iz ugroženih država koji dolaze tzv. balkanskom rutom. O tome su obavijestili Sloveniju, a oni ostale države na ruti - među kojima i Hrvatsku, objavilo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova, javlja HRT.Za ulazak migranata u Austriju preko Šentilja više neće biti dovoljna samo izjava da žele azil u Austriji ili Njemačkoj, ali ni potvrda da nisu ekonomski migranti. U postupku procjene odbijat će se i oni za koje se prosudi da u Austriju ili Njemačku žele iz nekih drugih motiva, poput studiranja, traženja posla ili posjeta rodbini koja već ondje boravi.

Hippy Jurovčice na 56. Kurentovanju u Ptuju

Hippy Jurovčice na 56. Kurentovanju u Ptuju

Članovi Udruge sportske rekreacije Sport za sve Sveti Juraj na Bregu su i ove godine sudjelovali na fašničkim povorkama s maskom Hippy Jurovčice.Prijašnjih godina sa spomenutom maskom zabilježili su zapažene nastupe diljem Lijepe naše (Kutina, Đakovo, Velika Gorica, Čakovec i drugdje).Ove godine je donijeta odluka za nastup izvan države, pa je tako tridesetak članova Udruge sudjelovalo na tradicionalnom 56. Kurentovanju u Ptuju. Karneval u Ptuju je poznat po tome što u desetak dana njegovog trajanja, karneval posjeti oko 100 000 maškara iz svih krajeva ovog dijela Europe.U nedjeljnoj karnevalskoj povorci sudjelovalo je oko 80 skupina s oko 2500 maškara. Osim domaćih slovenskih karnevalskih skupina, u povorci su sudjelovale skupine iz Bugarske, Austrije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Makedonije, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Prema izvješću Turističke zajednice grada Ptuja, karnevalsku povorku u duljini od 2 kilometra pratilo je više od 40 000 posjetitelja.Sudjelovanjima u fašničkim povorkama članovi Udruge doprin​ose promicanju svoje Općine i Međimurske županije na jednom širem nivou.Izvor i foto: svetijurajnabregu.hr

Sziget festival: Stižu Muse, David Guetta, The Lumineers i Chvrches

Slaže se program za ovogodišnji Sziget festival, koji se od 10. do 17. kolovoza održava u Budimpešti, u Mađarskoj.U ponedjeljak su najavili još neka imena, različitog glazbenog izražaja, koji će nastupiti ove godine. A popis je prilično zanimljiv, iako još nema točnih datuma kada će tko nastupiti.Tako na ovaj ljetni festival stižu Muse, The Last Shadow Puppets, David Guetta, The Lumineers i mnogi drugi.A među zanimljivijim izvođačima koji su također najavljeni su: Sum 41, Bloc Party, Róisín Murphy, Chvrches itd.

 
P.A.S. s predstavom Regija gostuje u Lendavi

P.A.S. s predstavom Regija gostuje u Lendavi

Predstava na aktualnu temu preustroja županija u izvedbi Priločke amaterske scene 13. veljače gostuje u Lendavi.   U subotu, 13. veljače nastupa s promocijom knjige Božidara Glavine "Dečki" te kazališnom predstavom na kajkavskom narječju "Regija". Priločka amaterska scena (P.A.S.) kazališna je udruga osnovana 2005 godine sa ciljem da bi njegovala kajkavski izričaj na pozornici i bavila se svakidašnjim temama na što realističniji način. Predstava donosi iznimno aktualnu priču: spoj više županija u jednu veću regiju. Međimurje i Zagorje - jedna ? Ili pak svaka za sebe? U predstavi igraju Vlado Kovač (muž), Miljenka Setnik (žena Kata), Dejan Novak (kum) i Barbara Novak (kuma Ana). Program s početkom u 18 sati u lendavskoj Sinagogi organizira Hrvatsko kulturno društvo Pomurje. Ulaz je slobodan.      

Volite čitati? Osvojite popularne naslove uz Međimurske novine!

Volite čitati? Osvojite popularne naslove uz Međimurske novine!

S obzirom na to da smo se pobrinuli za filmoljupce, i knjigoljupci su došli na svoje jer im u svakom tiskanom izdanju Međimurskih novina poklanjamo dva popularna naslova koja osiguravaju Mozaik knjiga i Znanje. Čitanje je još uvijek popularno, zar ne? Ovog tjedna po prepuruci Znanja poklanjamo knjigu pod nazivom "Krvava žetva" autorice Sharon Bolton, a Mozaik knjiga daruje vas knjigom "Zavedi me u zoru" autorice Lise Kleypas. Ukoliko volite ljubavne priče, odaberite knjigu Lise Kleypas, a ako ste ljubitelj trilera knjigu Sharon Bolton. Da biste postali vlasnikom jednog od naslova, potrebno je popuniti nagradni kupon u ovotjednom broju od 5. veljače, te ga poslati na adresu ili osobno donijeti na adresu  Media novine d.o.o., Kralja Tomislava 2, Čakovec. Također, kupon je moguće skenirati ili poslati fotografiju na e-mail: marketing@mnovine.hr  

FOTO: Više od 500 hodača na međunarodnoj Hodnji uz Muru

Danas, 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa. Tim je povodom organizirana tradicionalna Hodnja uz Muru na kojoj su sudjelovali i međimurski zaštitari prirode, planinari i ekoaktivisti. Hodnjom uz Muru na granici Austrije i Slovenije protekle je nedjelje, 31. siječnja, obilježen Svjetski dan vlažnih staništa.  Hodači i sudionici pohoda, kao istinski čuvari prirode, hodali su od mlina u austrijskom Murecku do Slovenije i Muzeja norosti u gradu Cmureku u Tratama. Svjetskim danom močvarnih staništa podsjeća se na datum potpisivanja Ramsarske konvencije. Taj je dan definiran od 1997-e godine u spomen na prihvaćanje Konvencije o vlažnim staništima (močvarama) poznate pod nazivom Ramsarska konvencija. Potpisana je u iranskom gradiću Ramsaru 1971. godine. Do danas je Konvenciju potpisalo ukupno 158 zemalja. Osnovni zadatak i cilj djelovanja potpisanica Konvencije je očuvanje vlažnih staništa.  Značaj Konvencije je u tome što su vlažne šume, livade, slatke vode i jezera, vodotoci i močvare, ali i obalno more do dubine od šest metara staništa čiji su eko sustavi zbog isušivanja i onečišćenja ponajviše ugroženi i stoga zahtjevaju sve više međunarodne pozornosti za njihovo očuvanje.  šnji slogan obilježavanja dana je – Vlažna staništa za našu budućnost: Živjeti održivo! Prije samog starta Hodnje, uz mlin na Murecku u Austriji održani su ekoaktivistički govori predstavnika učesnika pohoda, a svoj glas za očuvanje Mure dao je i župan Šentilja, Štefan Žvab.Više od petstotinjak hodača je sudjelovanjem na Hodnji uz  Muru 2016. simbolično dalo svoj glas i apel za očuvanjem rijeke Muru, njezinih pripadajućih vlažnih staništa i močvara. Na Hodnji su sudjelovali i hrvatski predstavnici, četrdesetak hodača iz JU Međimurska priroda, Planinarskog društva Bundek, Planinarskog kluba Extrem, ZEO Nobilisa, Dražen Crnčec i drugi čuvari prirode iz Svetog Martina, Denis Cizar iz tvrtke Muramar, i dr.foto: rr

 
Za spalionice i MBO postrojenja nema više financiranja iz EU fondova

Za spalionice i MBO postrojenja nema više financiranja iz EU fondova

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec uputio je prioritetno pitanje Europskoj komisiji koja novim zakonodavnim paketom kružne ekonomije planira ograničiti financiranje iz europskih fondova za spalionice i MBO postrojenja (postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada) samo na izvanredne slučajeve. Postavljeni ciljevi Komisije u smjeru promjene paradigme i cjelokupne javne politike upravljanja otpadom suprotni su daljnjem financiranju spalionica i MBO postrojenja zbog čega zastupnik Škrlec izražava zabrinutost i traži jasan plan za dosljedno uvođenje načela kružne ekonomije.- Od Komisije tražim odgovor na pitanje kako će se ugraditi, odnosno, uskladiti principi kružne ekonomije, poput biorazgradivog otpada i kritičnih sirovina, u postojeće partnerske sporazume i operativne programe u kohezijskoj politici, te hoće li i na koji način Komisija utjecati na promjenu planova gospodarenja otpadom država članica u kojima se MBO postrojenja i spalionice navode kao strateški projekti - priopćio je Škrlec.Nameće se također i pitanje kako će Komisija reagirati prema postojećim projektima za izgradnju navedenih postrojenja koji su već u tijeku aplikacije ili izgradnji sa sredstvima Europske unije.- Dodatni problem predstavlja zastarjela Strategija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj iz 2005. godine i mora se hitno pokrenuti njezina revizija, pogotovo jer od te Strategije nije gotovo ništa realizirano, a svim dosadašnjim planovima gospodarenja otpadom nije stvorena mogućnost ostvarenja ciljeva - dodao je Škrlec.Zastupnik Škrlec odmah će po zaprimanju službenog odgovora Komisije obavijestiti javnost i nastaviti inzistirati na dosljednom uvođenju načela kružne ekonomije, koja posebno u slučaju Hrvatske može biti pokretač gospodarstva i novog zapošljavanja.

Putopis iz Finske:  Uživam sa smrznutim vlasima i trepavicama na -30!

Putopis iz Finske: Uživam sa smrznutim vlasima i trepavicama na -30!

Kada si posljednji put učinila nešto prvi put? - Postavila sam si to pitanje u sauni kad je došao trenutak da istrčim van na -25 stupnjeva i skočim u ledeno jezero. Recimo da je 2016.-a počela s dosta "prvih puta": Erasmus, Finska i let avionom samo su početak popisa.Stisak Raheline ruke pri uzlijetanju iz Zagreba... Dobro, biti ću iskrena, bilo je to grčevito gnječenje uz preznojavanje. U svoju obranu navest ću da je vani bila snježna mećava, motori aviona su preglasno radili (stručnjak sam za to za pa znam), a ja sam prvi put uzlijetala.Uskoro je pogled kroz prozor aviona postao veličanstven. Tome su pridonijeli sendvič od puretine i neko pivo, sasvim pristojno. Da sam znala da će mi to biti najbolje pivo u iduća 2 tjedna sporije bih ga pila. Nakon što smo pobjegli od silnog snijega koji je bio i razlog kašnjenja našeg polaska, uzdignuli smo se iznad oblaka i morala sam zapjevati (bez brige, u sebi): "Iznad oblaka, nema laganja, nema skrivanja, sve je istina. Ajmo ja i ti nebom letjeti, biti iskreni...". Uglavnom, preživjela sam svoj prvi let avionom. Drugi, koji je bio 4 sata kasnije nego što je bilo planirano, nije bio toliko dobar. Ne samo zato što nismo dobili besplatnu hranu i pivo (a bila sam gladna i mrtva umorna nakon trčanja, gubljenja i pronalaženja letova i izlaza po Minhenskom aerodromu), nego i zato jer ja bio mrak i jedino što sam mogla je na malom ekranu pratiti naš let iznad Praga, Baltičkog mora pa do Helsinkija. A ona mini tortilja od 8 eura koja, iako je u zraku, ne vrijedi te novce i samo sam postala još gladnija. Finci su se već prvih dana pokazali kao druželjubivi i simpatični, ali pomalo ludi ljudi.  Da mi je netko ranije rekao da ću izaći na -30 stupnjeva i 4 sata razgledavati Jyväskylu, ne zna što bih rekla jer nikad nisam znala što to znači. Sada znam. To je hladno i ludo. Nisu bez razloga sve ulice prazne i svi ljudi u svojim toplim domovim. No, u programu naših domaćina 6. siječnja je bilo razgledavanje grada pa je četa najhrabrijih studenata, sa najtoplijim slojevima odjeće koje posjeduje, krenula koračati gradom, penjati se ulicama, boriti se sa svakim korakom, koncentrirati se na disanje, a sve to smo ovjekovječili veselim fotkama. Svima nam je jasno da ova hladnoća neće zauvijek trajati. Ili? Zato uživam! U svakom novom i posebnom trenutku. Čak i sa smrznutim vlasima i trepavicama! Prije ili poslije dođe trenutak za topli čaj i kavu koji su neizostavni dio "polarne ekspedicije" i definitivno spašavaju život. Blagoslov i prokletstvo je kupiti novi fotić za ovakve uvjete. Jednostavno moram slikati, a na -30 stupnjeva to i nije toliko zabavno. Imaš točno 25 sekundi za izvaditi fotić, skinuti rukavice, uslikati i pospremiti fotić u torbu prije nego prsti postanu spremni za amputaciju! Prvi dan sam također naučila da tostiranje kruha vrlo lako može upaliti protupožarni alarm, ali da to može ispasti i vrlo simpatično, jer te svi docimeri s hodnika upamte.  Ovo su situacije u kojima se ljudi vrlo lako sprijatelje, čak toliko da puni povjerenja krenu na šetnju zaleđenim jezerom na prijedlog nekoga iz društva to predloži. Tako sam se našla koračajući po ledu do otočića Lehtisaari. Strateški smo se raspršili u manje grupice da ne popuca led ako svi skupa krenemo u pohod. Bilo je toplije, tropskih 18 stupnjeva, oči nisu suzile od hladnoće, a pojavilo se i sunce. U jednom trenutku smo uočili dugačku pukotinu, čuli sumnjive zvukove pa smo malo požurili do obale jer ipak, čuli smo da je bolničko liječenje ovdje preveliki luksuz koji si mi ne možemo priuštiti.  Zašto sam odlučila doći u ovaj divan gradić u središtu Finske? Mogla sam ostati doma, gdje je toplije, jesti finu maminu hranu (koja je besplatna, a ovdje je sve preskupo), studirati na fakultetu na kojem mi je sve poznato i bez problema završiti zadnji semestar na divnom hrvatskom jeziku na kojem mogu izraziti sve svoje nadobudne misli i ideje. Zašto bi bilo jednostavno kad može biti komplicirano? Glavni razlog je finski obrazovni sustav koji je najbolji na svijetu. Želim učiti od njih i vidjeti koje su konkretne razlike u odnosu na nas. Već nakon prvog predavanja, u trenutku kad sam sudjelovala u raspravi sa studentima iz Indije, Finske, Portugala, SAD-a, Češke, Vijetnama, Velike Britanije, Italije i drugih zemalja o edukacijskim sustavima, shvatila sam da mi je dolazak na studij ovamo jedna od boljih životnih odluka. Ovih dana krećem u osnovne škole da vidim kako njihov obrazovni sustav izgleda u praksi.    Osim studiranja, vrlo važan zadatak je upoznavanje kulture ove, za sada ledene zemlje. Ta pomisao me tjerala da izdržim kad sam, smrzavajući se, čekala da moj tim dođe na red i da isprobam njihovu tipičnu studentsku igru koja se zove kyykkä. Studenti se podijele u timove po 4 osoba, igra se vani na snijegu, a clj je protivničkom timu, bacanjem teškog drvenog valjka srušiti recimo nešto poput malih čunjeva. Nju je jako teško opisati i to se jednostavno treba probati. Najvažnije u vezi nje je da nakon što završi patnja na hladnoći slijedi sauna što učini trud isplativim. Primjetila sam da se granice moje tolerancije na hladnoću, bol i strpljivost pomiču svakim danom. Unatoč tome, svaki dan se uvijek iznova šokiram, kao da je prvi put. Stopala, noge, nos, obrazi, sve to neopisivo boli i peče kod svakog izlaska na hladnoću. Svi ti slojevi odjeće, čarapa, štrampi, rukavica, kao da ničeg nema kad zagrize - 30 stupnjeva. Nažalost, nemam baš puno izbora jer nisam došla ovamo grijat se. Zato se obućem najtoplije što mogu i izađem. Pokušavam oči držati širom otvorene (ili brzo treptati) jer se inače gornje i donje trepavice smrznu i slijepe, što nije nimalo praktično. Naravno da sam nakon saune završila u ledenom jezeru. Nekad jednostavno treba učiniti ono što treba učiniti! Kad si u Finskoj, u predivnom Savutuva Apaja, obiteljskom imanju gdje je najstarija zgrada stara 200 godina, gdje ima nekoliko različitih vrsta sauna, predivna priroda i rupa u jezeru, naravno da ćeš to učiniti. U ostalom, voda u zaleđenom jezeru je toplija nego zrak vani. Nisam požalila! Divan je onaj trenutak kad izađeš iz jezera, kad ti je tako hladno da zaboraviš na teze za diplomski, eseje, ispite, životne planove i samo se fokusiraš na to da što prije obuješ čarape koje se zaleđuju, obuješ čizme i otrčiš natrag u vruću saunu!

Najdepresivniji dan u godini: Marketinški trik ili ipak ne?

Treći ponedjeljak u mjesecu siječnju vodi se kao najdepresivniji dan u godini. Mnogi dijele mišljenje da je to samo još jedan od mnogobrojnih marketinških trikova, a neki ga koriste kao izgovor za situacije koje im se tog dana dogode. U koju skupinu vi spadate?Nepuna tri tjedna prošla su od Nove godine, završila je blagdanska atmosfera, računi iz prosinca dolaze na naplatu. Mnogi tek sad shvaćaju koliko su pretjerali s trošenjem za Novu Godinu i Božić. Ukratko, osjećaju se posljedice prosinca. Dobar dio ljudi već je pogazio novogodišnje odluke o prestanku pušenja ili redovitog vježbanja. K tome dodajmo još i činjenicu da je ponedjeljak i dobili smo odličnu formula za najdepresivniji dan u godini.  Najdepresivniji dan u godini zapravo je marketinški trik koji je započeo kao otkriće nastavnika Cliffa Arnalla sa Sveučilišta u Cardiffu. No ubrzo se ispostavilo da je riječ o marketinškoj kampanji, a sveučilište se distanciralo od “otkrića” i “znanstvenika”. Tmuran siječanj iskoristili su marketingaši i od toga napravili događaj.Bezvoljnost u siječnju posljedica je iščekivanja blagdana i vrhunca euforije. Iako se naziv depresija koristi za bilo kakvo loše raspoloženje, točnije je reći da je kod mnogih ljudi tek riječ o emotivnoj ispražnjenosti. Pogotovo kad se uz to veže i recesijsko vrijeme teških financijskih situacija. Budite blaži prema sebi, neka očekivanja budu realnija, čime se izbjegava razočaranje. Racionalnije planirajte potrošnju i prihvatite da će takvo stanje proći. Situaciju nekada ne možemo promijeniti, ali način kako se nosimo s njom možemo. Još razloga za loše raspoloženje su povratak u kolotečinu i dugo razdoblje koje treba proći prije dolaska ljeta, sunca i boljeg raspoloženja. Ovo su stvari koje dokazano podižu raspoloženje, a danas je dan da ih primijenite: Ispijanje kave s najboljim prijateljem (ili bar telefonski razgovor uz kavu)Vođenje ljubaviMasažaČokoladaDobar filmUkusan obrokVježbanjeSlušanje glazbeIzlazak na sunce

 
FOTO: U Nassfeldu predstavljeni turistički potencijali Međimurja

FOTO: U Nassfeldu predstavljeni turistički potencijali Međimurja

U jeku skijaške sezone, predstavljanje Međimurja kao poželjne turističke destinacije preselilo je u planinska područja. Tako je enogastronomska prezentacija pod nazivom „Međimurje – vrt zdravih užitaka“, održana 8. siječnja u jednom od najpoznatijih austrijskih skijališta Nassfeld. To zimsko turističko središte, mjesto je u kojem se hrvatski jezik može čuti gotovo na svakom koraku, stoga je tamo održan promotivni hrvatski skijaški tjedan, u sklopu čega je održana i Međimurska večer. U domaćoj atmosferi Hotela „Marciuš“, ugodno je spojeno s korisnim, pa je tako nemali broj gostiju iz Austrije, Italije, Njemačke, kao i mnogobrojni Hrvati, imao prilike uživati u međimurskim specijalitetima i delicijama, koje je pripremo poznati kuhar Marko Palfi. Tradicionalna međimurska hrana, dodatno je oplemenjena zdravim nutricionističkim namirnicama, čime je sam naziv prezentacije došao do izražaja. Cijela je večer zaokružena nezaobilaznom degustacijom međimurske kapljice, pa su tako kušanjem šest različitih sorti vina predstavljene vinske kuće Kojter, Lovrec i Hažić, dok je samu degustaciju na nekoliko stranih jezika suvereno vodio Saša Ovčar, a glazbeno popratio Tamburaški sastav Kumovi. Posebno su sretni sa večere otišli gosti iz Litve, koji su u nagradnoj igri pogađanja sorte vina, osvojili vikend u Toplicama Sveti Martin, za koje su, kako kažu, već dobili sjajne preporuke. Uz sve navedeno, popratno je prikazan i prigodni video materijal kojim se Međimurje predstavilo na nedavnoj dodjeli prestižne nagrade Europske destinacije izvrsnosti koju je Europska komisija dodijelila gornjem Međimurju. Ispred Međimurske županije, večeri su prisustvovali župan Matija Posavec kao predsjednik Turističke zajednice, njegova zamjenica Sandra Herman kao dopredsjednica, te voditelj Ureda Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula. - Ovakvi događaji su strateška odrednica našeg turizma, a to je promocija jedne hrvatske regije, njene kulture, enogastronomije i svih onih potencijala koje Međimurje u ovom trenutku ima - rekao je župan Posavec i izrazio veliko zadovoljstvo sve očitijim rastom međimurskog turizma koji postaje prepoznatljiv i u europskim krugovima, što potvrđuje već druga nagrada EDEN. Govoreći u brojkama, samo u prošloj godini zabilježen je porast noćenja veći od 30%, za što su ponajviše zaslužni upravo austrijski turisti. - Danas turizam nije samo more i sunce, već netaknuta priroda, široka enogastronomska ponuda, biciklizam, i još mnogo toga što u tom kontekstu i razvijamo kako bismo uspjeli zadovoljiti sve zahtjevnije tržište, zbog čega nam je važna promocija na stranim tržištima - zaključio je župan Posavec, te se posebno zahvalio domaćinima na sjajnoj organizaciji, kojom je utrt put ka suradnji ovih dviju regija koje su već pronašle mnogo zajedničkih poveznica. Štoviše, od austrijske je strane već pokrenuta inicijativa da Međimurje postane regija prijatelj Nassfelda, čija je promocija u Međimurju već dogovorena tijekom 2016. godine. Za  to je ponajviše zaslužna voditeljica Hotela „Marciuš“, ujedno i voditeljica turističkog ureda Nassfeld za cijelu Hrvatsku Vlatka Marciuš, koja je na inicijativu Tamare Peras i organizirala ovu večer. Foto i izvor: Međimurska županija

Razgledajte zamrznuti srednji vijek oblikovan od 60 tona leda

Razgledajte zamrznuti srednji vijek oblikovan od 60 tona leda

Turistička atrakcija pod nazivom Ledena dežela postavljena je u Ljubljani, kod Vodnog mesta Atlantis (vodeni park), u BTC City-u. Ledene dežela napravljena je od 60 tona ledenih blokova, koja je po površini (200m2) i količini leda, jedna od tri najvećih u Europi. Posjetitelji mogu doživjeti u ledu zamrznut srednji vijek. U led je pretvoren život u ledenom gradu: kralj od leda, dvorjanke, ledeni vitezovi, ledeni redovnik, ledena kočija i ledeni zmajevi, prava ledena krčma sa zamrznutom gostioničarkom i još mnogo drugih impresivnih ledenih skulptura. Skulpture su visoke do 3m. Tako je u srednjemu vijeku nastupilo ledeno doba! Ledenu priču iz srednjega vijeka dulje je od mjesec dana izrađivalo 7 slovenskih “ledenih” majstora i 3 strana akademska umjetnika (2 Katalonca i 1 Finac). Više od 3000 radnih sati bilo je potrebno da se ledeni blokovi isklešu, odrežu, izravnaju, sastave i slijepe. Tobogan od leda Djeca, a također i mnogi odrasli pravu će zimsku zabavu naći na divovskom 8-metarnom toboganu izrađenom u cijelosti od leda. Jer je tobogan dug, ima naravno i zavoj. I odrasli se rado spuštaju po zaleđenoj vodi. Za najmlađe, a također i one malo starije (s dobrom orijentacijom) na kraju ledenih gradskih dogodovština čeka i pravi Airwaves ledeni labirint! Ugrijte se na ledenom šanku Ako ožednite u ledonom dvori ugrijat će vas napitci koje osoblje poslužuje na pravom ledenom šanku. Pored prave ugostiteljice, posjetiteljice će očarti i njena prethodnica iz srednjeg vijeka, koja je zajedno s vrčevima piva zaleđena. Omogućen pristup i invalidima Pristup Airwaves Ledenoj deželi uređen je i za invalidska i dječja kolica. Također prolaz između ledenih skulptura dovoljno je širok za invalidska i dječja kolica, osim labirinta, gdje je prolaz preuzak. Ledene skulpture mogu se razgledati do 28. veljače 2016. Ne propustite te jedinstvene majstorije. Dolazak je moguć svaki dan prema sljedećim terminima: - ponedjeljkom, utorkom i srijedom: 12.00 - 19.00  - četvrtkom i petkom: 12.00 - 21.00 - subotom, nedjeljom i blagdanom: 10.00 - 21.00   * Napomena: Prikladno se odjenite. Temperatura u Ledenoj deželi je uvijek -5 stupnja Celzijusa. Po toboganu se slobodno spuštate i u "kaubojkama". Pošto će se djeca vjerojatno spuštati više puta, neka ih roditelji obuku u zimsku opremu.        

Nikola Lesar na Tajlandu postao mlada kuharska zvijezda

Nikola Lesar iz Čakovca napustio je domovinu u potrazi za pustolovinama u Aziji, iako o njihovoj gastronomiji i jeziku nije znao ama baš ništa. No, to ga nije spriječilo da u Tajlandu postane mlada kuharska zvijezda.Za Nikolu Lesara, drugog hrvatskog pobjednika kulinarskog showa MasterChef na Novoj, nastup na televiziji bio je tek početak priče koja ga je odvela u Aziju, u prestižne kulinarske škole i restorane. Nikola trenutno kuha u Phuketu, a jedan od najmlađih svjetskih chefova za Poslovni dnevnik napisao je gastro putopis i otkrio kako je iz MasterChefa i Čakovca stigao na drugi kraj svijeta.U tom putopisu govori o tome kako je otišao na drugi kraj svijeta, gdje nije imao nikakve veze i kontakte, našao posao, školovao se, i koliko je truda uložio u svoj uspjeh.- Hrvatska je i dalje na vidiku, ali sumnjam da ću kod kuće ikad imati ovakvih prilika kakve mi se pružaju tu. Razmišljao sam o otvaranju restorana u Hrvatskoj, ali mislim da ekonomska situacija još nije dovoljno stabilna. Uz to, gastronomska scena u Hrvata je još u pelenama, jednako kao i pogledi na hranu. Imam puno prilika za rad u Singapuru i Australiji, ali za sad pikiram samo Tajland. Polako sam naučio jezik, napravio temelj, a sad gradim. Mlad sam, ima vremena za sve - rekao je Nikola za Poslovni dnevnik.

 
Zašto se na Novu godinu pije šampanjac?

Zašto se na Novu godinu pije šampanjac?

Najpopularnije piće na Novu godinu je svakako šampanjac.Ali zašto se šampanjac pije na dočeku i na Novu godinu?Sve mu su "krivi" Francuzi koji u biti jedini proizvode pravi šampanjac, a svi ostali proizvode pjenušava vina. Pravi šampanjac je zaštićeni proizvod i proizvodi se samo u francuskoj vinskoj regiji Champagne.Ima više objašnjenja za to. Pjenušavo vino u početku nije postojalo jer nije bio poznat proces njegovog dobivanja. Ali Srednjem vijeku je otkriven u Francuskoj i ubrzo je takvo vino postalo popularno kod francuske aristokracije te se pilo na proslavama. Oni su si ga mogli priuštiti, iako je bilo skupo.Dakle, zato se povezuje s posebnim trenucima i slavljem.Neki povezuju ispijanje vina s poganskim prinosima hrane i vina bogovima. Pa možda i ispijanje šampanjca ima veze s tim.

Mamurluk-bolest nakon dobre zabave! Kako ga spriječiti i ublažiti?

Mamurluk-bolest nakon dobre zabave! Kako ga spriječiti i ublažiti?

Doček Nove godine, poznatiji i kao najluđa noć u godini, osim blještavilom, šljokicama, slavljem i vatrometom često je popraćen i pokojom čašicom alkohola viška, zbog čega većina ljudi prvi dan u novoj godini plaća danak hedonističkog (i neumjerenog) uživanja u vinu, šampanjcu i žestici. Donosimo vam nekoliko korisnih savjeta kako ga spriječite te kako se s njime nositi.  Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, osjetljivost na zvukove i svjetlost, slabost u mišićima samo su neki od nepodnošljivih simptoma podmukle “bolesti” zvane mamurluk, koja je često popraćena amnezijom, rupama u sjećanju i neprestanim zaklinjanjem da više nikada nećemo okusiti kap alkohola. Simptomi su kao i pusta obećanja - kratkotrajni, te u prosjeku traju jedan dan (iako posljedice gadnih pijanstava mogu biti vidljive i nekoliko dana), no i taj jedan dan ponekad se čini k’o da agonija traje cijelu vječnost. Za popunjavanje rupa u sjećanju i osjećaj srama zbog neugodnosti koje smo izgovorili (ili još gore uradili) “pod gasom”, nažalost, nemamo recept. No, kako biste izbjegli i ublažili neželjene fizičke posljedice najluđe noći u godini, pripremili smo nekoliko korisnih savjeta koje nije naodmet ponoviti jer mogu doslovno spasiti glavu. Kako spriječiti mamurluk?1. HRANA. Najedite se i napravite dobru podlogu prije negoli navalite na šank. Nikako nemojte piti na prazan želudac, a za sprječavanje mamurluka bilo bi poželjno jesti i za vrijeme opijanja. Pa čak i ako ste kupili broj premalu haljinu ili košulju koja puca po šavovima ipak stavite nešto u usta. Zasigurno ne želite prvi pokleknuti i pasti pod šank. 2. IZBJEGAVAJTE CRNA PIĆA. Izbjegavajte tamna pića i likere poput crnog vina, viskija i brandyja, zato što sadrže povišenu koncentraciju kemikalija koje su otrovne za vaše tijelo. Najgore su kombinacije poput jeger-cole, whiskey-cole, jackie-cole, koje su velikoj većini najdraže. 3. IZBJEGAVAJTE GAZIRANA PIĆA. Gazirana pića (od pjenušca do rum-cole) zbog mjehurića brže ulaze u krvotok. Jetra pokušava održati ritam razgradnje alkohola, ali ne uspijeva, te višak alkohola ulazi u krvotok. Koliki je točno taj višak, znat ćete sutradan ujutro. Dakle, bolje je vino i ostala pića razrijediti običnom vodom nego gaziranom, što se odnosi i na sokove. 4. NE MIJEŠAJTE. Iako je ponekad teško odoljeti, pogotovo ako za doček Nove godine uplatite neku ponudu koja uključujeneograničenu konzumaciju svih vrsta alkoholnih pića, pa želite isprobati sve, od vina, preko žestica, pa do koktela, miješanje alkoholnih pića nikada nije dobra ideja. Radije odaberite jednu vrstu pića koju ćete konzumirati tijekom cijele noći jer ćete u suprotnom vrlo vjerojatno završiti iznad WC školjke ispuštajući zvukove nalik riki jelena. 5. VODA. Iznenadite želudac i alkohol s vremena na vrijeme presijecite čašom vode. Pomoći će da dulje ostanete trijezni i ublažite simptome idući dan. Također, prije spavanja uzmite veliku količinu vode kako se ujutro ne biste probudili žedni k’o vapno.  6. IZBJEGAVAJTE LJUTO. Iako nakon konzumacije alkohola osjećamo neutaživu glad i tijelo traži “nešto masno”, izbjegavajte začinjenu hranu kao što su ljuti umaci ili kebab zato što mogu uznemiriti vaš želudac. Takva hrana mogla bi vam loše sjesti na želudac i rezultirati “izbacivanjem” i alkohola i hrane. 7. PROVJETRAVANJE. Svježi zrak i kretanje ubrzat će probavljanje alkohola pa će on prije izaći iz organizma. Stoga, ako je moguće (i ako ste u stanju hodati), pješačite kući. Pritom pripazite da ne teturate po sredini ceste ili da po putu do kuće ne zaspite na nekoj klupici u parku. Kako ublažiti mamurluk?1. VODA, VODA, VODA. Suprotno uvriježenoj uzreči “Klin se klinom izbija”, rješenje za mamurluk je voda. Voda je ključna tijelu u oporavku od mamurluka, a bilo bi poželjno da nakon pijanstva izbjegavate alkohol nekoliko dana. 2. VOĆE I VITAMINI. Dan poslije svaka vrsta voća je dobrodošla jer će organizmu povratiti potrebnu snagu. Izvrsni su i svježe cijeđeni voćni sokovi bogati vitaminima jer učinkovito vraćaju svježinu. Preporučuje se juice (ali ne juice-votka) jer je izvor vitamina C, a izvrstan lijek protiv mamurluka je i vitamin B. Jedite žitarice s mlijekom i bananom kako biste nadoknadili gubitak kalija. 3. MED. Osim ako večer ranije niste pretjerali s medicama pa vam je mučno od same pomisli na med, možete pojesti jednu žlicu meda ili popiti vodu s malo rastopljenog meda kako biste ublažili osjećaj suhoće, odnosno pustinje, u ustima. 4. JAJA. Jaja su uistinu najbolji jestivi razarač toksina koji ostaju u tijelu jutro poslije. Osim što su bogata aminokiselinom koja će razbiti toksine koje vaš organizam ne može sam riješiti, jaja su bogata vitaminom B koji dokazano umanjuje posljedice mamurluka. 5. ĐUMBIR. Općepoznato je da alkohol može uzrokovati smetnje u probavnom sustavu. Kako biste ublažili osjećaj nadutosti, ubrzali odlazak na WC i ublažili zatvor i (neugodne) vjetrove dovoljno je uzeti malu količinu đumbira. Najbolji lijek je čaj od đumbira (pet komadića svježeg đumbira na dvije šalice vode) u koji dodate nekoliko žlica meda i sok od pola limuna. 6. SOK OD RAJČICE. Sok od rajčice pomoći će tijelu da se oslobodi alkohola, a iskusniji znalci tvrde kako nakon soka od rajčice valja popiti još jedan napitak pripremljen od pola šalice soka od rajčice, pola šalice energetskog napitka i malo votke. 7. OZNOJITE SE. Ono što još može pomoći jest fizička aktivnost. Bilo da se radi o trčanju, šetnji na svježem zraku ili nekom drugom vidu tjelesne aktivnosti, znojenjem se izbacuju nakupljeni toksini te se pritom ublažava mamurluk.  8. SAN. Nakon svega zlatni savjet jest spavanje. Ukoliko imate taj luksuz, prespavajte dobar dio idućeg dana. Na kraju krajeva, mamurluk je lakše "odraditi" u snu nego pri punoj svijesti. Bizarni lijekovi protiv mamurluka diljem svijetaU Japanu mamurluk liječe umeboshijem, voćem ume koje je slično šljivi ili marelici. Ume se poslužuje ukiseljeno, a prije negoli ga pojedete trebate ga natopiti zelenim čajem. Nijemci jedu ukiseljenu haringu omotanu oko kiselog krastavca ili luka, tzv. rollmops, dok Kanađani posežu za poutine, debelo narezanim pomfritom, pomiješanim sa skutom sira i prelivenim kiselim umakom sa svježim zrnima papra. Na Siciliji jedu sušeni penis bika, koji navodno vraća vitalnost, dok se Irci zakopaju u riječni pijesak jer bi hladnoća trebala "izbrisati" svaku bol. Baš kao i Talijani i Mongoli posežu za različitim dijelovima životinja. Oni mamurluk liječe sokom od rajčica s ukiseljenim ovčjim očnim jabučicama.

VIDEO: Ispunite svoja srca toplinom, ljubavlju i dobrotom...

Studio suvremenog plesa Teuta u suradnji s Međimurskim novinama pripremio je božićno – novogodišnji video kojim želi u vaša srca unijeti toplinu, ljubav, dobrotu, vedrinu, velikodušnost. Razmislite o životnim vrijednostima koja su posebno bitna u ovo blagdansko razdoblje. Život je jedan i prekrasan je, ako ga živimo ispunjeni zahvalnošću, nesebičnošću, mirom. Okrenite se oko sebe, pogledajte što vas sve okružuje, naučite to cijeniti i bit ćete sretni.   Tekst napisala: Roberta Radović Tekst čita: Tanja Novak Koreograf: Nikolina Mekovec   Sreća je u malim stvarim, a ljepota u različitosti.  

 
Zanimljiva novogodišnja praznovjerja i vjerovanja

Zanimljiva novogodišnja praznovjerja i vjerovanja

Nova godina jedan je od datuma za koji se, osim odlične zabave, vežu i mnoga proznovjerja. Nova godina simbol je novog početka i nade, a svi očekujemo bolju sutrašnjicu. Kako bi bili sigurni da smo sve učinili kako treba i pobrinuli se da nas je napustilo sve loše, vjerujemo u razne rituale koji će nam zajamčiti uspjeh, sreću, zdravlje, ljubav. Neki vjeruju da njihova djela te noći i tog dana utječu na budućnost, a neki smatraju da nemamo toliku moć. Već je poznato kako za Novu godinu postoji niz praznovjerja. U Novu godinu treba ući sa crvenim donjim rubljem Prva osoba kojoj će se čestitati treba biti partner/ica. Novčanik treba napuniti novcem Odjenite nešto novo Pripremite za ručak svinjetinu i pripremiti se za sreću u novoj godini Nemojte ništa slomiti na Novu godinu jer bi lomljenje moglo pratiti kroz cijelu godinu. Nemojte plakati taj dan kako se ne bi često plakalo sljedećih 12 mjeseci. Mnoga od praznovjera kažu da kad se nešto dogodi na Novu godinu, ponavljat će se čitavu godinu, a druga pak imaju veze s tjeranjem zla i privlačenjem sreće. U Novoj godini bi se trebalo opskrbiti kako bi osigurali blagostanje: Novu godinu ne smije se dočekati prazne čaše ili tanjura jer će tako biti kroz čitavu godinu. Do Nove godine bi se trebali platiti računi Ništa ne smije izaći, čak ni smeće ne smije napustiti dom prvi dan godine. Ako će se nositi darovi na Novu godinu, trebalo bi ih ostaviti preko noći u autu. Neki vjeruju da se stvari smiju iznositi ukoliko se nešto drugo unese u kuću. Ljubav:   Nezaobilazan poljubac najdražih u ponoć, mora  biti ne samo radi slavlja, već kako bi ljubav i povezanost trajala čitavu godinu. Ne poljubi li se partner/partnerica u ponoć, to bi moglo značiti da će nova godina biti godina zahlađenja odnosa. Hrana: Sretna hrana koja se preporuča za Novu godinu je leća, svinjetina i kupus. Treba izbjegavati za piletinu ili puretinu, jer će onda sreća odletjeti. Posao: Na prvi dan nove godine treba uspješno napraviti, nešto što ima veze s poslom, iako ne se radi. Ne bi se smjelo prati rublje na Novu godinu, jer će u predstojećim mjesecima član obitelji biti “ispran” (umrijet će) Odjeća: Neki vjeruju kako ukoliko se odjene nešto novo na 1. siječanj veća je vjerojatnost dobitka više nove odjeće u novoj godini. Novac: Na Novu godinu nije dobro posuđivati novac ili vraćati dugove da ne bi cijelu godinu plaćali. Sreća: U ponoć neka budu sva vrata kuće otvorena kako bi stara godina nesmetano otišla. Prema starom vjerovanju stara godina mora izaći kako bi nova ušla. U ponoć treba bučiti što više, ne samo zbog slavlja, već i kako bi se otjerali zli duhovi. Bebe koje su rođene 1. siječnja će imati mnogo sreće. Kada se otvara šampanjac, pobrini se da te pogodi čep! Naime, vjeruje se da ti u tom slučaju slijedi odlična godina. Ako te čep nije pogodio, onda se pobrini da popiješ posljednji gutljaj iz boce jer i u tom slučaju slijedi odlična godina. Prvi gost u kući bi trebao biti tamnokosa i visoka muška osoba koja donosi dar. Neće biti dobra godina ako je prvi gost muška osoba crvene ili plave kose. Također, radi li se o ženskoj osobi, otjerajte je jer bi vam mogla donijeti nesreću!

 
FOTOGALERIJE
 
 
 
VRIJEMEPINOVA.HR
TRENUTAČNO
PROGNOZA
min.
max.
sada
3°C / 4°C
21.02.2017.
01:49
3 °C
12 mm
N/A  (N/A)  W/m²
REL. VLAŽNOST ZRAKA:

79 %

77 % / 79 %
VJETAR: 1 m/s
1 m/s / 2 m/s
 
 
 
 
 
 
 
VIDEO
 
 
 
ELEKTRONSKO IZDANJE
 
 
 
 
 
 
 
TEČAJNA LISTA
 
 
Rubrike
Rubrike

Međimurje

Hrvatska

Svijet

Crna

Sport

Lifestyle

Gastro

Foto

OglaŠavanje

Mali oglasi

Kolumne
Kolumne

Božena Malekoci-Oletić

Dejan Zrna

Josip Šimunko

Jožek radnik

Stjepan Mesarić

Tomislav Novak

Informacije
Informacije

Marketing

Slobodna radna mjesta

Oglasnik

Prognoza vremena

Korisni linkovi i brojevi

Pošaljite vijest

Pošaljite fotografiju

Pošaljite komentar ili pritužbu

Pošaljite osmrtnicu ili sjećanje

Elektronsko izdanje

Tečajna lista

Pretplata

Pošaljite oglas

Impressum

Međimurske Novine

PRATITE
NAS NA

MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB:37268927073
Telefon: 00385 40 323 600, 00385 40 323 601 Fax: 00385 40 493 305