Međimurske Novine
0°C / 0°C
Čakovec
24.02.2017.
Petak
 
 
 
 
MEĐIMURJE - GOSPODARSTVO
HRVATSKA IMA DOBRE I KONKURENTNE PROIZVODE ZA IZVOZ

U Pragu velik interes i za vrhunska vina iz Međimurja

04.02.2017

Prag

U organizaciji tvrtke Croatian Point i suorganizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore 2. veljače se u centru Praga održao drugi po redu CRO Wine & Food Festival na kojem su predstavljena vrhunska hrvatska vina i delikatesni proizvodi poput maslinovog ulja i sira.Češka je na devetom mjestu po izvozu vina u prvih devet mjeseci 2016. godine. Baš zato ovakve manifestacije mogu dati rezultat većoj prepoznatljivosti hrvatskih vina i brenda Vina Croatia, ali i mogućnost boljeg plasmana proi

 
Sigurna sam da postoje novi investitori za ovu regiju

Sigurna sam da postoje novi investitori za ovu regiju

Sonja Holocher – Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj kazala je kako su u sjevernom djelu Hrvatske mnoga austrijska poduzeća našla svoje mjesto i pozitivno se izražavaju o poslovnoj klimu pa planiramo i dalje jačati sur

Samo Graz bio mogao usisati pola naše radne snage!

Samo Graz bio mogao usisati pola naše radne snage!

I država mora svojim mjerama pomoći da se takav odljev ne dogodi, kroz smanjenje poreza na plaće i reformu obrazovanja te stvaranjem uvjeta da naše gospodrstvo postane konkuretno onome u okruženju. Da može povećati plaće radnicima do one razine da

NAJNOVIJE

Zavarivači se zaposle isti dan kad završe tečaj

Zavarivači se zaposle isti dan kad završe tečaj

Grad Prelog će pomagati tvrtkama kad je riječ o deficitarnom zanimanju zavarivač u suradnji s tvrtkom "Kečkeš" d.o.o. iz Preloga i Centrom za zavarivanje iz Slavonskog Broda.Danas je u Prelogu održan prvi radni sastanak zainteresiranih poduzetnika ko

Po broju noćenja Međimurje je uz bok Plitvičkim jezerima

Po broju noćenja Međimurje je uz bok Plitvičkim jezerima

U proteklih nekoliko godina, Međimurje je postalo jedna od nezaobilaznih turističkih destinacija, te izgradilo prepoznatljiv identitet kao destinacija izleta, kratkih putovanja, odmora i poslom motiviranog boravka.Tome u prilog svakako govore najnovije b

FOTO: Krenulo rušenje bivših tvornica MTČ-a u centru Čakovca

FOTO: Krenulo rušenje bivših tvornica MTČ-a u centru Čakovca

Naveliko je krenulo rušenje i demontaža bivših tvornica MTČ-a u centru Čakovca.Kao što se vidi na fotografijama rušenje u Čakovcu se odvija i po ovom hladnom vremenu. Podsjetimo, Đurkinov BAT postao je vlasnikom cijelog kompleksa bivšeg MTČ-a u

Projekt Poduzetnički centar Prelog vrijedan je 16 milijuna kuna

Projekt Poduzetnički centar Prelog vrijedan je 16 milijuna kuna

U četvrtak, 19. siječnja, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga gradonačelnik Ljubomir Kolarek i gradski projektni tim održali su konferenciju za novinare. Povod konferencije bio je predstavljanje najznačajnijih projekata koje je Grad Prelog prijavio kr

FOTO: Diplome zaradila 33 nova majstora zanata

FOTO: Diplome zaradila 33 nova majstora zanata

Jedan od stupova svakog, pa i time međimurskog gospodarstva svakako su obrtnici i njihova tradicija rada.Upravo iz tog razloga Obrtnička komora Međimurske županije u suradnji s Međimurskom županijom svake godine dodijeli majstorske diplome obrtnicima

Radnik Tomašić iz EKO Međ.: Kod nas su uvjeti bolji nego u inozemstvu!

Radnik Tomašić iz EKO Međ.: Kod nas su uvjeti bolji nego u inozemstvu!

U današnjim turbulentnim vremenima teško je pronaći osobu koja je cijeli svoj radni vijek ostala lojalna samo jednoj tvrtki, a osobito kad je taj radni vijek duži od 40 godina. Jedan takav primjer pronašli smo u EKO MEÐIMURJU d.d., gdje smo razgovara

 
FOTOGALERIJE
ČAKOVEČKA ŠPICA

ČAKOVEČKA ŠPICA

Blagdan i procesija Gospe Lurdske

Blagdan i procesija Gospe Lurdske

Razmjena sjemenja

Razmjena sjemenja

Pingvini u Čakovcu

Pingvini u Čakovcu

 
MEĐIMURJE - GOSPODARSTVO
 
U Pragu velik interes i za vrhunska vina iz Međimurja

U Pragu velik interes i za vrhunska vina iz Međimurja

U organizaciji tvrtke Croatian Point i suorganizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore 2. veljače se u centru Praga održao drugi po redu CRO Wine & Food Festival na kojem su predstavljena vrhunska hrvatska vina i delikatesni proizvodi poput maslinovog ulja i sira.Češka je na devetom mjestu po izvozu vina u prvih devet mjeseci 2016. godine. Baš zato ovakve manifestacije mogu dati rezultat većoj prepoznatljivosti hrvatskih vina i brenda Vina Croatia, ali i mogućnost boljeg plasmana proizvoda kroz HORECA kanale, rekao je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić. Dodao je kako je za vinsku zemlju važna kontinuirana promocija na potencijalnim tržištima. Posjetioci su iskazali velik interes za vrhunska hrvatska vina, ali i za domaće maslinovo ulje i sir, a ostvaren je velik broj kontakata s potencijalnim uvoznicima i kupcima. - Ovako velik odaziv na ciljani festival hrvatskih vina i proizvoda svakako je još jedan dokaz da Hrvatska ima dobre i konkurentne proizvode za izvoz. Samo je potrebno više raditi na promociji hrvatskih proizvoda kako bi i hrvatski proizvođači imali mogućnost ravnopravnog i konkurentnog plasiranja proizvoda u europskim gradovima i tržištima. Hrvatska je zasigurno jedna od zemalja koja je zanimljiva Češkoj po svojim proizvodima, ali i turizmu, te je stoga potrebno i nadalje ulagati sredstva u ovakve oblike promocije u Pragu - rekao predsjednik Udruge međimurskih vinara Hortus Croatiae David Štampar. Croatian Point naglašava da je cilj nakon Festivala organizirati prodaju hrvatskih vina i proizvoda na najmanje pet mjesta širom grada te biti prisutni na svim većim sajmovima i festivalima u Pragu tijekom 2017. godine kako bi se uvoz hrvatskih vina i proizvoda udvostručio. Na Festivalu su svoje proizvode predstavile vinarije Galić, Feravino, Vinarija Iuris, Rizman, Vinogradarstvo i Podrumarstvo Štampar, Zdjelarević vino selekcija, OPG Eliđo Pilato, Jako vino, Kraljevski vinogradi, OPG Ivo Violić "Jurica vino" i Erdutski vinogradi. Proizvodnja vina u Hrvatskoj iznosila je 94.300.000 litara vina u 2015. godini. U prvih devet mjeseci 2016. zabilježen je izvoz od 150 tisuća eura u Češku, dok je uvoz bio 244 tisuća eura. U istom razdoblju u Češku smo najviše izvezli vina u rinfuzi po prosječnoj cijeni od 0,7 eura po litri, a uvezli vina u bocama po prosječnoj cijeni od 1,2 eura po litri. Izvor: hgk.hr

Sigurna sam da postoje novi investitori za ovu regiju

Sigurna sam da postoje novi investitori za ovu regiju

Sonja Holocher – Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj kazala je kako su u sjevernom djelu Hrvatske mnoga austrijska poduzeća našla svoje mjesto i pozitivno se izražavaju o poslovnoj klimu pa planiramo i dalje jačati suradnju sa Županijom. U službeni posjet Međimurskoj županiji došla je direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj Sonja Holocher – Ertl, radi daljnjeg širenja odnosa između hrvatskog i austrijskog gospodarstva. Međimursko gospodarstvo je najviše vezano uz austrijsko, bez obzira da li govorimo o austrijskim investitorima na našem području ili našem izvozu na austrijsko tržište, kazao je župan Posavec. Razgovarali smo o tome da austrijski ured za vanjsku trgovinu bude neka vrsta institucije koja će povezivati hrvatske i austrijske gospodarstvenike i potencijalne austrijske investitore u Hrvatskoj i to nam je bila prilika da prezentiramo naš potencijal, od gospodarskih zona, zemljopisnog položaja do efikasnosti praćenja investitora, kazao je župan Posavec. Dodao je da se razgovaralo i o turizmu i kulturnoj suradnji. Sonja Holocher – Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj kazala je: - U sjevernom djelu Hrvatske mnoga austrijska poduzeća su našla svoje mjesto i pozitivno se izražavaju o poslovnoj klimu pa planiramo i dalje jačati suradnju sa Županijom. Sigurna sam da postoje novi investitori koji će se odlučiti za ovu regiju za investiranje. Među austrijskim poduzećima koja su već našla svoje mjesto  u Hrvatskoj postoji optimizam. Redovito ih anketiramo i radujemo da su zadnji rezultati ispitivanja među austrijskim investitorima u Hrvatskoj pokazali pozitivni trend, pa se radujem daljnjoj uspješnoj gospodarskoj suradnji. Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore kazao je:- Poduzet ćemo sve aktivnosti da spojimo gospodarstvenike s obje strane kako bi nastavili kvalitetnu suradnju, a u prilog nam idu dosadašnji pokazatelji. Bez obzira na krizu i recesiju poslovanje s Austrijom je i u tom razdoblju raslo, naglasio je Križaić pri čemu smo na to tržište više izvozili, nego uvozili. Sastanku su prisustvovale suradnice austrijske direktorice; Dominika Bratić i Sanja Kulenović, direktorica Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA Sandra Polanec Marinović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanović, predsjednik i direktorica Županijske komore Čakovec Dijana Krnjak.

Samo Graz bio mogao usisati pola naše radne snage!

I država mora svojim mjerama pomoći da se takav odljev ne dogodi, kroz smanjenje poreza na plaće i reformu obrazovanja te stvaranjem uvjeta da naše gospodrstvo postane konkuretno onome u okruženju. Da može povećati plaće radnicima do one razine da se našim ljudima isplati radit i živjeti kod kuće, kazao je Franjo SobočanTradicionalno u siječnju se okupljaju poduzentici, obrtnici i vlasnici OPG-ova s područja Grada Mursko Središče na godišnjem susretu koji organizira gradonačelnik Dražen Srpak. Na ovogodišnjem skupu u kavani Raj u Peklenici na susretu s gospodarstvenicima  bili su nazočni predstvnici ministrstva gospodarstva, Obrtničke i Gospodarske komore, HBOR-a, agencije HAMAG – BICRO, komercijalnih banaka i javnih poduzećaFranjo Sobočan vlasnik firme Sobočan – Interijeri  u ime poduzentika kazao je da su počele promjene u gospodarstvu.  Diže se gospodarstvo Europske unije, a to onda vuče i naše gospodarstvo. BDP raste. Diže se građevina, metalci jačaju, čak se i u uslužnim djelatnostima osjeća pozitiva. Dostupnost kapitala je puno bolja, a kamate snižene, čemu je pomogao i HAMAG BICRO. No, rast gospodrstva potaknuo je i će odljev kadrova. To su najprije osjetili prijevoznici i građevinari, a sada s s otvaranjem tržišta za  našu radnu snagu u Austriji,  Međimurje će zbog blizine granice time biti najviše pogođeno. Samo regija Graz mogla bi usisati 50 posto međimurske radne snage, kazao je Sobočan.I država mora svojim mjerama pomoći da se takav odljev ne dogodi, kroz smanjenje poreza na plaće i, ali i reformu obrazovanja te stvaranjem uvjeta da naše gospodrstvo postane konkuretno onome u okruženju. Da može povećati plaće  radnicima do one razine da se našim ljudima isplati radit i živjeti kod kuće, kazao je Franjo Sobočan. On je inače najznačajniji poduzetnik u Gradu Mursko Središće .  Unatrag samo nekoliko godina njegova je firma udvostručila broj zaposlenih, prednjači po visini isplaćenih plaća i  proizvodi  proizvode visoke dodane vrijednosti za svjetsko tržište.

 
Zavarivači se zaposle isti dan kad završe tečaj

Zavarivači se zaposle isti dan kad završe tečaj

Grad Prelog će pomagati tvrtkama kad je riječ o deficitarnom zanimanju zavarivač u suradnji s tvrtkom "Kečkeš" d.o.o. iz Preloga i Centrom za zavarivanje iz Slavonskog Broda.Danas je u Prelogu održan prvi radni sastanak zainteresiranih poduzetnika koji trebaju zavarivače, a riječ je o većini metalnih tvrtki u našem kraju. Skup je u ime Grada Preloga pozdravio zamjenik gradonačelnika Zdravko Kvakan zahvaljujući na inicijativi tvrtki "Kečkeš" te istakao da je zanimanje zavarivač deficitarno već nekoliko godina, a tako će biti i dalje.  U ime Centra za zavarivanje tvrtke Đuro Đaković iz Slavonskog Broda školu za zavarivače predstavio je direktor Božidar Ćorić, ujedno međunarodni inspektor za tlačnu zaštitu te istakao:  - Naše je opredjeljenje da školujemo zavarivače koje tržište treba. Zajednički nam je cilj da osposobimo ljude da ostanu ovdje i da nađu posao. Na tečajevima se uči praktično zavarivanje, kakao bi se polaznik što prije osposobio. Mogu se javiti svi koji imaju završenu najmanje osnovnu školu i da su punoljetni, a  najvažnije je da im je posao zagarantiran, zavarivači se zapošljavaju isti dan kad završe tečaj.    Grad Prelog pak mnogo može pomoći u animaciji roditelja ali i sredine, a pomoć grada načelno je već dogovorena, istakao je Marko Kečkeš u ime tvrtke "Kečkeš". 

Po broju noćenja Međimurje je uz bok Plitvičkim jezerima

Po broju noćenja Međimurje je uz bok Plitvičkim jezerima

U proteklih nekoliko godina, Međimurje je postalo jedna od nezaobilaznih turističkih destinacija, te izgradilo prepoznatljiv identitet kao destinacija izleta, kratkih putovanja, odmora i poslom motiviranog boravka.Tome u prilog svakako govore najnovije brojke, koje pokazuju kako je najsjevernija hrvatska županija u 2016. godini zabilježila porast broja noćenja od čak 12 posto, a što iznosi sveukupno 144.300 noćenja u 12 mjeseci, čime je na kontinentu uz bok apsolutno najuspješnijim Plitvičkim jezerima. Međimurska županija svoj turistički kapacitet neprestano širi, pa kontinuiranu tendenciju rastu bilježi posebice u dolasku stranih gostiju, iz susjednih zemalja Austrije, Mađarske i Slovenije, što pogoduje lokalnom gospodarstvu, ali i demonstrira rast u svim drugim segmentima.  Dobitnici županijske turističke potpore uživaju svjetski renome Slijedom toga, kvaliteta lokalne enogastronomije i gostoljubivost međimurskih ljudi, prepoznata je i nagrađena nagradom EDEN – Europske destinacije izvrsnosti. Drugu po redu je u Hrvatsku 2015. donijelo gornje Međimurje, dok je 2007. Sveti Martin na Muri bio taj koji je zadovoljio sve kriterije zahtjevnog žirija, ali i gostiju. A Sveti Martin i dalje ostaje u centru turističke pozornosti, kako je ovih dana stiglo još jedno priznanje. Naime tamošnji Holiday Home Međimurski Ceker jedan je od tek nekoliko odabranih iz 205 zemalja svijeta, a jedini iz Hrvatske, koji je od strane gostiju svjetski poznatog portala booking.com dobio savršenu ocjenu 10, za smještaj i uslugu.  Međimurska županija prepoznala je turizam svog kraja kao jedan od ključnih čimbenika za rast i razvoj cjelokupne Županije te je na tom pragu počevši od 2011. uvela turističke potpore kojima potpomaže dobre turističke projekte. Tako je u proteklih 6 godina dodijeljeno tek nešto manje od  1,2 milijuna kuna s ciljem sufinanciranja 39 turistička projekta s područja Međimurske županije, među kojima je upravo i projekt Holiday Home Međimurski Ceker. Izvor i foto: Međimurska županija

FOTO: Krenulo rušenje bivših tvornica MTČ-a u centru Čakovca

Naveliko je krenulo rušenje i demontaža bivših tvornica MTČ-a u centru Čakovca.Kao što se vidi na fotografijama rušenje u Čakovcu se odvija i po ovom hladnom vremenu. Podsjetimo, Đurkinov BAT postao je vlasnikom cijelog kompleksa bivšeg MTČ-a u centru grada, osim MTČ-a d.d., i nekretnina MTČ-a Tvornice rublja u stečaju, još početkom 2016. godine. Radi se o kompleksa veličine 26.000 četvornih metara. Ovaj dio centra Čakovca trebao bi nakon radova dobiti moderan izgled te bi se tu trebala preseliti čakovečka tržnica, koja bi bila zaokružena s delikatesnom tržnicom, uz drugi poslovno-stambeni prostor. >> Đurkinov BAT vlasnik cijelog kompleksa bivšeg MTČ-a Ipak, rušenje, a zatim gradnja, ne znači da brand MTČ ne živ i dalje. Naime, novi poduzetnici otkupili su pojedine brandove i nastavili proizvodnju, poput poznate MTČ-ove marke Enigme čija tvornica u Čakovcu, na drugoj lokaciji, zapošljava 60 radnica. Veliku priču o tome kako i zašto MTČ-ova proizvodnja i brandovi žive dalje čitajte u Međimurskim novinama koje izlaze u petak 27. siječnja.

 
Projekt Poduzetnički centar Prelog vrijedan je 16 milijuna kuna

Projekt Poduzetnički centar Prelog vrijedan je 16 milijuna kuna

U četvrtak, 19. siječnja, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga gradonačelnik Ljubomir Kolarek i gradski projektni tim održali su konferenciju za novinare. Povod konferencije bio je predstavljanje najznačajnijih projekata koje je Grad Prelog prijavio kroz 2016. godinu.Radi se o ukupno 32 projekta. Projekti se odnose na područje kulture, turizma, zaštite okoliša i očuvanje biološke raznolikosti, gospodarstva te razvoja infrastrukture. Gradonačelnik je istaknuo kako se u Gradu Prelogu intezivno radilo na pripremi projekata, i to ne samo u dijelu pisanja prijavnica nego i u dijelu izrade projektno-tehničke dokumentacije i ishađanja suglasnosti, mišljenja i dozvola nadležnih tijela.   Od važnijih projekata istaknuti su prijavljeni projekti prekogranične suradnje INTERREG HR-SLO i INTERREG HR-HU, rekonstrukcija nerazvrstane ceste u Industrijskoj zoni Prelog – Istok te Poduzetnički centar Prelog.  Gradonačelnik Kolarek istaknuo je kako je Grad Prelog uvidio važnost identificiranja problema s kojima se suočavaju gospodarstvenici Grada Preloga stoga je u rujnu pokrenut postupak izrade „Strategije razvoja poduzetničkog okruženja Grada Preloga do 2020. godine“. Navedenom Strategijom identificirani su ključni gospodarski razvojni problemi i definirane su razvojne potrebe cjelokupnog gospodarstva Grada Preloga, a što je provedeno modelom anketnog istraživanja i participativnim uključivanjem gospodarskih dionika. Dionici su među ključnim problemima iskazali problem u nedostatku poduzetničke podrške odnosno postojanja poduzetničke potporne institucije na području Grada Preloga, ali i susjednih JLS-ova. Stoga se, poduzetnički centar javio kao jedan od ključnih rješenja problema gospodartvenika s područja Grada Preloga, a i šire.  Poduzetnički centar Prelog:  - osigurava kvalitetan prostor za rad poduzetnika što će svakako utjecati na zadržavanje mladih obrazovanih i stručnih osoba na području Grada Preloga, odnosno sprječavanje njihova odlaska  - stvara mogućnost za korištenje infrastrukture novoosnovanim poduzećima, malim i srednjim poduzetnicima kao i poduzećima koja posluju duže od 3 godine, tzv. inkubator  - stranim investitorim daje mogućnost upotrebe p oslovnog prostora do izgradnje svog vlastitog proizvodnog i poslovnog prostora - daje poduzetničku podršku - potporna institucija će pružati usluge malom i srednjem poduzetništvu, gospodarstvenicima s različitim segmentima djelatnosti, kreirati ili pomagati u kreiranju projekata za privlačenje sredstava iz nacionalnih izvora i fondova Europske unije, raditi će na investicijskim studijima, izradi poslovnih planova, prezentaciji samog gospodarstva i gospodarskih zona na području Grada Preloga, te privlačenju investitora. U okviru projekta izgraditi će se i opremiti poslovna zgrada neto površine 2.172 m2, ukupne vrijednosti od 14.759.000,00 kn. Vrijednost projekta Poduzetnički centra Prelog je 16.137.000,00 kn Ukupna vrijednost svih prijavljenih projekata u 2016. godini je više od 30.000.000,00 kn.  Izvor i foto: Grad Prelog

FOTO: Diplome zaradila 33 nova majstora zanata

FOTO: Diplome zaradila 33 nova majstora zanata

Jedan od stupova svakog, pa i time međimurskog gospodarstva svakako su obrtnici i njihova tradicija rada.Upravo iz tog razloga Obrtnička komora Međimurske županije u suradnji s Međimurskom županijom svake godine dodijeli majstorske diplome obrtnicima sjeverozapadne Hrvatske, kao nadogradnju tog rada i zanata. Tako su danas u dvorani komore u Čakovcu, diplome 33 majstora zanata uručili međimurski župan Matija Posavec i predsjednik komore Boris Lukovnjak. Novi majstori svoje su ispite za 15 zanimanja položili u travnju i rujnu 2016. godine, među njima je najveći broj majstora zanata iz Međimurske županije, a upravo su Međimurje, ali i Varaždinska županija, Koprivničko – križevačka županija te Grad Zagreb ovime dobili nove ambasadore zanata, buduće pokretače gospodarstva na svojim prostorima.   Posavec: „Želim Vam uz novu diplomu puno posla za koji ćete biti adekvatno plaćeni“ - Čestitam svima Vama, ovo je veliki uspjeh za vas osobno i za cijelu zajednicu, jer ste na taj način obogatili međimursko obrtništvo i sveukupno gospodarstvo. Zanimanja za koja ste postali majstori u velikoj većini su ona za koja postoji interes, koja su tražena, možda u određenom segmentu i deficitarna, tako da vjerujem da vas tek čeka puno posla, za koji ćete biti adekvatno plaćeni, što želim svima vama. Posebne čestitke Draženku Igrecu, Marijanu Martinjašu i Peteru Rodeku koji primaju dvostruku majstorsku diplomu - rekao je pritom župan Posavec te naglasio kako su sve stručne službe Županije, Upravni odjel za gospodarske djelatnosti na čelu s pročelnikom Darkom Radanovićem, te Obrtnička komora Međimurja uz svakog obrtnika i da je svima zajedno cilj olakšati im poslovni put. Majstorski ispit je korak više svakom obrtniku i onima koji se žele realizirati u budućim poduzetničkim pothvatima s kojima se obrtnici svakodnevno susreću, te mnogim drugim izazovima koje im samo tržište neminovno nameće. Sadašnji i svi budući obrtnici moraju se kontinuirano educirati te prenositi svoje znanje i vještine na sve buduće generacije, na što se u svom govoru osvrnuo i predsjednik komore. - Svima vama, nekima s čak dva položena majstorska ispita, od srca čestitam. Nadam se da ćete se naći u obrtničkim vodama, da nam povećate broj obrta, zadržite jednu pozitivnu brojku koju imamo u posljednjem razdoblju, svjesni kako je upravo majstorska diploma preduvjet u većini djelatnosti za otvaranje obrta. Na ovaj način dobili ste i svoju licencu za naukovanje učenika, odnosno njihovo stručno usavršavanje gdje možete biti i mentori, što nam je od osobitog značaja - objasnio je Lukovnjak.  Spomenimo kako je u 20 godina organiziranja majstorskih ispita u Međimurskoj županiji, ispite uspješno položilo više od 400 kandidata iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a u ovom trenutku majstorski ispit može se polagati za čak 32 različita obrtnička zanimanja. Tako smo bogatiji za pet novih majstora strojobravara, po tri majstora bravara, plinoinstalatera, elektroinstalatera i frizera, po dva majstora kuhara, natkonobara, očnog optičara i vodoinstalatera - instalatera grijanja i klimatizacije, te po jednog majstora kozmetičara, autolimara, automehaničara, autolakirera, zidara, limara, stolara i fasadera. Majstori iz tri županije vođeni mišlju o boljoj i perspektivnoj budućnosti i s dugoročnim planovima u svojima zanatima, pravi su primjer kako neprestani rad i edukacija na sebi čine veliku razliku u poslovnom svijetu. Izvor i foto: Međimurska županija

Radnik Tomašić iz EKO Međ.: Kod nas su uvjeti bolji nego u inozemstvu!

U današnjim turbulentnim vremenima teško je pronaći osobu koja je cijeli svoj radni vijek ostala lojalna samo jednoj tvrtki, a osobito kad je taj radni vijek duži od 40 godina. Jedan takav primjer pronašli smo u EKO MEÐIMURJU d.d., gdje smo razgovarali sa Mladenom Tomašićom koji je prošle godine obilježio 40 godina neprekinutog rada u EKO MEÐIMURJU d.d.Naš sugovornik ispričao nam je zanimljivu priču o tome kako se radilo i živjelo prije četrdesetak godina kada je tek počinjao raditi te kakvi su uvjeti i kako se radi danas.Kako ste započeli svoj radni vijek? - Zaposlio sam se 24.03.1975. godine u tadašnjem GK Međimurju – građevnom kombinatu koji je tada bio jedan od najvećih građevinara u tadašnjoj državi i radio poslove po cijeloj Jugoslaviji. U Šenkovcu je bila organizirana proizvodnja opeke i tu sam počeo raditi prvo na pomoćnim poslovima, a od 1977. godine radim kao skladištar te i danas u EKO MEÐIMURJU d.d. vodim skladište alata i naprava. U početku se u Šenkovcu proizvodila samo opeka, a metalska proizvodnja počela je tako da smo prvo za vlastite potrebe izradili kompletno postrojenje za proizvodnju opeke, koje se pokazalo odličnim  pa smo krenuli sa proizvodnjom opreme za opekarsku industriju i  opremali ciglane po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. To su bila vremena kada se fizički jako puno radilo, nije bilo sofisticirane opreme i strojeva na kakvima danas radimo, no nije bilo teško jer smo bili mladi. Odvajanjem od GK Međimurja u zasebnu firmu EKO MEĐIMURJE d.d. je i dalje širio metalsku proizvodnju pa kada danas vidim u kakvu modernu i snažnu firmu smo izrasli, drago mi je i ponosan sam što sam od početka bio dio te priče. Inače i moj otac je radio ovdje a i moj sin radi kao strojobravar u EKO MEĐIMURJU d.d. 40 godina je jako puno vremena i zasigurno ste u svom stažu bili svjedok brojnim promjenama? - Naravno,  bilo je jako puno promjena jer za mog radnog vijeka promijenio se i društveni poredak, pravni oblik poduzeća, vlasništvo, tržišna orijentacija, način rada a valjda i način razmišljanja. Nije uvijek bilo lako, bilo je uspona i padova, ali u EKO MEĐIMURJU d.d. se sve uvijek rješavalo na ljudski način i korektno, a to je ono što je meni jako bitno. U EKO MEĐIMURJU d.d. radnik nije samo broj kao u velikim stranim korporacijama, nego se ovdje cijeni mišljenje svakog radnika, pošten rad se nagrađuje, a kad je nekome potrebna pomoć kolege i firma su uvijek na raspolaganju. Naša Uprava su domaći dečki s kojima se može otvoreno razgovarati pa se tako i problemi kojih ima u svakom poslu lakše rješavaju. Kako to da ste cijeli svoj radni vijek ostali vjerni jednom poslodavcu? - Prije svega zbog toga jer su ovdje, kad se sve skupa zbroji, odlični uvjeti rada. Pa bih preporučio mladima koji su često zaslijepljeni samo naoko „dobrim ponudama“ za rad u inozemstvu ili kod inozemnih korporacija da prije odlaska vide što sve mogu dobiti doma. Evo konkretno, u EKO MEĐIMURJU d.d. su plaće uvijek bile redovite, a uz to su 30% više od međimurskog prosjeka a garantiran nam je i rast plaće svake godine. I to nije sve, jer osim iznadprosječnih primanja redovito svake godine dobivamo Božićnicu, naknadu za godišnji odmor, poklon za rođendan, a od ove godine nam je zajamčena i isplata 13. plaće. Za razliku od nekih poslodavaca, EKO MEĐIMURJE d.d. plaća prekovremene sate i to čak 50% više, a dobivamo i dodatne naknade za rad nedjeljom, blagdanom, rad u 2. smjeni… Za dobre mjesečne rezultate isplaćuju se i stimulacije. Kad se sve to usporedi sa uvjetima u inozemstvu ili drugdje – vidimo da smo u samom vrhu po uvjetima rada. Evo, ja sam upravo dobio i 5.000 kuna nagrade kao jubilarac za 40 godina neprekinuta rada, tako da je i to jedna lijepa gesta. Kad se sve to stavi na jedno mjesto može se zaključiti da se danas i u Hrvatskoj može živjeti lijepo od radničke plaće, a uz to i biti doma sa obitelji i prijateljima. Kvaliteta i uvjeti života u Međimurju su puno bolji nego u inozemstvu.   Kakvi su Vaši planovi za budućnost? - Budući da me za sada zdravlje dobro služi, namjeravam raditi još neko vrijeme. Budući da mi je radno vrijeme od 6 do 14 sati, u popodnevnim satima ostaje mi dovoljno vremena za bavljenje mojim hobijima - vinogradarstvom, vrtlarstvom, poljoprivredom, a član sam i DVD Lopatinec. Mislim da je i tako uređeno radno vrijeme jedna od bitnih prednosti rada u EKO MEĐIMURJU d.d. jer ipak ostane vremena za obitelj, za život i hobije.

 
Nevenka Tizaj iz Čehovca: Automobili su moja strast i ljubav!

Nevenka Tizaj iz Čehovca: Automobili su moja strast i ljubav!

Četrdesetsedmogodišnja Nevenka Tizaj iz Čehovca već 20 godina plovi obrtničkim vodama, i to granom koja je uglavnom rezervirana za muškarce. Za jubilarnu godinu kao obrtnica zasluženo je primila priznanje Obrtničke komore Međimurske županije za prošlu 2016. godinu.Inače, ona je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, održivačica motornih vozila u Međimurju.  Uspješna poslovna žena, supruga i majka 23-godišnje kćeri i 18-godišnjeg sina, Nevenka Tizaj iz Čehovca već 20 godina kao jedina zaposlena vodi svoj obrt - praonicu automobila. Jednostavna praonica nema velike žute četke, nema nikakve druge strojeve, već samo veliki i teški usisavač koji po unutrašnjosti automobila vode snažne i vješte Nevenkine ruke. Za nju nema petka ni svetka, a do prije nekoliko godina ni godišnjeg odmora. Radilo se svih 365 dana u godini, bez iznimke. Uživa u poslu koji i dalje radi s ljubavlju  - Obrt je nastao sasvim slučajno. - upoznala nas je sa svojom pričom Nevenka, koju svi znaju kao Nenu. - Nisam ni približno te struke. Nakon škole najprije sam pet godina radila u Sloveniji, u tvornici elektrodijelova. Ali, ubrzo sam se zajedno sa suprugom vratila doma i zaposlila u Jelenu. I tu sam se zadržala pet godina budući da je situacija u poduzeću bila vrlo neizvjesna. Sjedeći doma, suprug je onako bez veze rekao: ‘Mogla bi otvoriti praonicu vozila.’ I tako je krenulo. Obrt, kaže, krenuo je od nule. Ništa nisu imali, osim vrta djede i bake na kojem je niknula prva građevina. - Volim aute i dosad sam već svašta vozila i isprobala gotovo sve, od traktora, preko različitih automobila, pa do kamiona. Jednostavno volim miris benzina i ništa mi nije teško. Pranje auta nije nešto bez čega se ne može. Ako nemaš novac, ne pereš auto ili ga pereš sam, doma. Stoga dobro pazim da sve odradim kako treba. Radije operem dva-tri vozila manje, no zato kvalitetno i pošteno. Takav pristup radu donio mi je i stalne mušterije. Naročito ljude koji imaju skuplja vozila i vole da im ženska ruka očisti sama sve. - nasmijala se simpatična Nevenka.  Nema toga što Nena ne može. Ručno pranje i usisavanje ogromnim usisavačem, dubinsko čišćenje, a opet čišćenje koje ne oštećuje unutrašnjost skupih automobila. Gušt joj je, objašnjava, otvarati vrata i haube skupocjenih "ergela", od BMW-a, Audija do Mercedesa, ali isto tako i Peugeota, Renaulta te Opela. Iako radi već 20 godina, i dalje je sama svoj šef, nema zaposlenih, nema pomoćnika ni asistenata. Eventualno uskoči koji od članova obitelji, no i to je rijetko budući da su svi zaposleni. Muški su me najprije čudno gledali Kao i svaki početak, dodaje, ni njezin nije bio lagan, tim više što se morala probiti u "muškom svijetu". Ne samo da su ju kolege čudno gledale, već i ljudi koji su dovezli automobile na pranju. - Neki su mi u početku i teško davali iz ruke ključeve svojih vozila kada su me vidjeli, jer su mislili da tu radi suprug. No, nisam se dala i kroz godine rada stekla sam renome ispod kojeg ne idem. Naime, Čehovec je mali, nije na atraktivnom mjestu i previše je blizu Preloga, gdje su uglavnom stacionirane druge praonice. Stoga sam se morala duplo više potruditi, ponuditi ono čega nema u Prelogu, a to je isključivo ručni rad. Dokad će se iz praonice čuti zvuk usisavača, ne zna ni sama. Da je lako - nije, jer, kaže, ima razdoblja da po nekoliko tjedana u dvorište ne uđe ni jedan automobil. Ali, nakon toga, ne stigne dići glavu od posla i tako ukrug već dva desetljeća.

I u prosincu 2016. nastavlja se pad nezaposlenosti u Međimurju

I u prosincu 2016. nastavlja se pad nezaposlenosti u Međimurju

Krajem prosinca 2016. u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područnog ureda Čakovec su bile 4.254 nezaposlene osobe, a broj nezaposlenih smanjen je u odnosu na isti mjesec 2015. godine (18,5%) i studeni 2016. godine (1,8%).Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za prosinac je 9,7%. Ukupno je tijekom prosinca iz evidencije nezaposlenih izašlo 585 osoba, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec (4,3%) i prosinac 2015. godine (0,5%). Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 349 osoba, što je blagi porast zaposlenih u odnosu na studeni (1,2%), dok je naspram prosincu 2015. godine zabilježen pad broja zaposlenih (10,1%). Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima:   - prerađivačka industrija – 56 osoba ili 22,4%  - trgovina – 49 osoba ili 19,6%  - djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 29 osoba ili 11,6%  - građevinarstvo – 20 osoba ili 8,0%.    Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 70,8% (247 osoba) zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (66 osoba ili 18,9%) i Ispostavu Mursko Središće (36 osoba ili 10,3%).   Tijekom prosinca u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 506 osoba, a broj ulazaka smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (10,8%) i prosinac 2015. godine (7,5%). Promatrajući strukturu novoprijavljenih najvećim udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa –  345 osoba ili 68,2%. Nadalje, 78 osoba (15,4%) evidentirano je iz neaktivnosti, 61 osoba (12,1%) ušla je u evidenciju iz nekog drugog oblika rada, a preostali udio (22 osobe ili 4,3%) odnosio se na novoprijavljene direktno iz obrazovanja. 

Prelog zbrinjava otpad bolje i od Helsinkija

Uskoro kad EU komisija Hrvatsku počinje kažnjavati zbog nekvalitetnog zbrinjavanja otpada, mi u Međimurju ne smijemo dopustiti da naši građani plaćaju iste financijske penale kao i oni u Splitu i Zagrebu. Ako ne žele stanovnici ta dva grada i ostalih razvdajati otpad već na kućnom pragu jedini lijek za tako nešto su kazne. Zbrinjavanje otpada u tim nediscipliniranim gadovima i općinama u Hrvatskoj treba poskupiti nekoliko puta i koštati 300-400 kn, ako ne krenu našim putemJučerašnja reportaža RTL-a iz Preloga još jednom je pokazala kako živimo u "dvije Hrvatske". Jedna koja se ponaša europski i druga koja bez obzira na sva busanja nije izašala iz balkanske žabokrečine. Iako nas visoka politika godinama ignorira, ne daje šanse međimurskim ljudima da predvode ministarstva i najvažnija mjesta u državnoj upravi, ovakvi primjeri poput zbrinjavanja otpada govore najbolje zašto svi zajedno u Hrvatskoj ne možemo naprijed. Iako su naše međimurske plaće duplo manje u prosjeku od hrvatskih, to nas ne spriječava da budemo bolji od drugih. Međutim, uskoro kad EU komisija Hrvatsku počinje kažnjavati zbog nekvalitetnog zbrinjavanja otpada, mi u Međimurju ne smijemo dopustiti da naši građani plaćaju iste financijske penale kao i oni u Splitu i Zagrebu. Ako ne žele stanovnici ta dva grada i ostalih razvdajati otpad već na kućnom pragu jedini lijek za tako nešto su kazne. Zbrinjavanje otpada u tim nediscipliniranim gadovima i općinama u Hrvatskoj treba poskupiti nekoliko puta i koštati 300-400 kn, dok kod nas s obzirom da smo prihvatili pravila igre trebalo bi ostati u najmanju ruku isto ili pak čak pojefitiniti. Evo što je RTL donio u prilogu o zbrinjavanju otpada u jučerašnjem RTL Direktu Zorana Šprajca: - Samo 100 kilometara od Zagreba u Prelogu, bar po tom pitanju stvari su uređene bolje nego u HelsinkijuOsim što je najbolja adventska destinacija, Zagreb nosi laskavu titulu europske prijestolnice smeća. To je najgori grad u Europskoj Uniji po razvrstavanju smeća. Na ljestvici Europske Komisije Zagreb je 28. jer odvaja tek 1 posto otpada - najsavjesnija od svih u Europi je Ljubljana, odvajaju 55 posto smeća. Drugi je estonski Tallin, a treći Helsinki koji - razvrstava 38,6 posto otpada. No ako se hoće, može se i bez velevažnog nacionalnog Plana gospodarenja otpadom. A Međimurje hoće, može i ima najbolje uređen sustav zbrinjavanja kućnog otpada u Hrvatskoj. Samo 100 kilometara od Zagreba u Prelogu, bar po tom pitanju stvari su uređene bolje nego u Helsinkiju.

 
Dragici Horvat uručena nagrada za životno djelo

Dragici Horvat uručena nagrada za životno djelo

Dragica Horvat, ugostiteljica iz Otoka, ovogodišnja je dobitnica najvišeg priznanja međimurske Obrtničke komore. Naime, struka je njoj dodijelila nagradu za životno djelo- statuu "Obrtnik Međimurja". Obrtnička komora Međimurja danas je obilježila svoj dan uz dodjelu priznanja dugogodišnjim članovima. I dok posljednjih godina i nije bilo razloga za posebno slavlje s obzirom na stanje struke, 2016. godina, ipak je nešto drugo. Ako ništa drugo, barem je zaustavljen pad broja obrta. - Mogu reći da od travnja ove godine bilježimo stagnaciju, ali u pozitivnom smislu. Hoću reći, zaustavljen je pad broja obrta i obrtnika. Isto tako, bilježimo i pojačano zapošljavanje mladih - kratko se osvrnuo na stanje u obrtništvu, Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore. A teška i turbolentna vremena preživjelo je dosta njih o čemu svjedoči i 41 plaketa kao priznanje za 20-togodišnji staž u obrtništvu. Tri obrtnika dobila su diplome, a isto toliko ih je proglašeno i majstorem godine.  Najviše priznanje, nagradu za životno djelo - statuu "Obrtnik Međimurja" ove je godine primila Dragica Horvat, ugostiteljica iz Otoka. - Dobitnica sam prestižne nagrade i ponosna sam što je struka prepoznala moj rad. Još me više raduje da ugostiteljstvo ne stoji već se pomiče unaprijed, doduše polako ali ide - pohvalila se Dragica Horvat. Pored toga, još su dodijeljene i četiri povelje te tri zahvalnice HOK-a. Više fotografija pogledajte OVDJE.

Ministar Tolušić u Čakovcu: Najsigurnije je kupovati hrvatsku piletinu

Ministar Tolušić u Čakovcu: Najsigurnije je kupovati hrvatsku piletinu

Ministar Tomislav Tolušić obišao je danas, 7. prosinca, peradarske farme u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Posjetio je pogone Perutnine Ptuj Pipo d.o.o., Koka d.d., Tvornicu stočne hrane Blagodar i OPG Marija Magdalenića.- Danas smo se uvjerili što znači kvalitetno, hrvatsko te što znače rigorozne kontrole - rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nakon razgledavanja proizvodnje u tvornici Perutnine Ptuj Pipo u Čakovcu. - Nakon svega viđenoga siguran sam i definitivno mogu reći da smo sigurni kupujući hrvatsko. Naročito ako ono dolazi iz ovakvih hrvatskih pogona i tvornica. Onda kupujemo kvalitetno, kupujemo zdravo, drugim riječima, ono što hrvatski građani zaslužuju jesti. Pritom je dodao da se propusti uvijek mogu dogoditi, međutim, stalnom i pravovremenom samokontrolom isto tako promptno se i ukloniti. Neće biti tužbi zbog značajnih netočnosti i nespretnosti Direktor Perutnine, Hrvoje Prkačin, istaknuo je kako pronađena Salmonella infantis u njihovom mesu po svim zakonskim propisima nije opasna za sigurnost hrane. - Štete je, naravno, bilo. Evidentirali smo veliki pad prometa, ali ne samo mi. Mislim da su najlošije prošli trgovački lanci, budući da se na tržištu stvorila jedna histerija. Na novinarsko pitanje o pokretanju eventualne tužbe radi nadoknade štete zbog neopravdanih gubitaka u poslovanju, direktor Prkačin je odgovorio: - Iako je bilo puno nespretnosti u komentarima i analizama, čak i značajnih netočnosti, ne razmišljamo o podizanju tužbe. Štoviše, podržavamo inicijativu ministra jer je on prvi koji se nakon 20-ak godina uhvatio ukoštac s jako teškim problemima i dubiozama koje traju od početka ‘90-ih godina prošlog stoljeća. Ja mu želim veliku sreću, da ima dosta snage i energije jer je dirnuo u osinje gnijezdo. Cilj ministrovog posjeta bila je podrška domaćim proizvođačima, a htio se osobno uvjeriti i u sustav samokontrole koji su uspostavili subjekti u poslovanju s hranom. Sigurnost hrane jedan je od prioriteta ministra Tolušića, a najviši stupanj sigurnosti moguće je postići samo suradnjom i postavljanjem zajedničkog cilja. -  Kad bi svi pogoni mesa koje dolazi iz stranih zemalja bili kao ovi ovdje onda ne bi pričali o salmoneli - kazao je Tolušić za posjeta Koki. Inače, Ministarstvo poljoprivrede radi na cijelom nizu propisa koji će osim zaštite potrošača za cilj imati i zaštitu domaće proizvodnje hrane i prehrambene industrije.

Županija daje potpore svojim poduzetnicima za prijave na projekte

Međimurska županija je 5. prosinca objavila Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora po „Programu potpora male vrijednosti poduzetnicima za troškove prijave projektnih prijedloga.“Temeljem spomenutog Programa dodjeljivati će se potpore male vrijednosti s ciljem olakšavanja pristupa sredstvima bespovratnih potpora za mikro, male i srednje poduzetnike koji na području Međimurske županije provode projekte ulaganja u unapređenje poslovanja i to na način da će se sufinancirati troškovi izrade prijavne dokumentacije projektnih prijedloga koji se kandidiraju za dodjelu bespovratnih sredstava. Potpore će se dodjeljivati subjektima malog i srednjeg gospodarstva u obliku bespovratnih, gotovinskih sredstava kao nadopuna privatnom financiranju. Javni poziv biti će otvoren do utroška sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2017. godine. Tekst javnog poziva, Program potpora, obrazac prijave i izjave nalaze se na službenim internetskim stranicama Međimurske županije http://medjimurska-zupanija.hr/2016/12/05/javni-poziv-za-dodjelu-bespovratnih-potpora-poduzetnicima-po-programu-potpora-male-vrijednosti-poduzetnicima-za-troskove-prijave-projektnih-prijedloga/.

 
Međimurska pametna rješenja izazvala veliki interes u Stuttgartu!

Međimurska pametna rješenja izazvala veliki interes u Stuttgartu!

Smartek Vision iz Čakovca tvrtka je koja se bavi inženjerstvom visoke tehnologije. Iako je izgrađena na skromnim temeljima, malim koracima velikog značaja dosegla je svjetske standarde i plasirala mnoge inovacije u području Machine Vision.Vizionarski tim hrvatskih inženjera dokazao je svoje izvanredne vještine u razvoju i proizvodnji najnovijih industrijskih uređaja i sistema. Isplativost i fleksibilnost svojih usluga, prilagođenih krajnjim korisnicima, postigli su zahvaljujući svom entuzijazmu. Svoje su proizvode dosljedne kvalitete i pouzdanosti plasirali širom svijeta. Lansirali tehnološke novitete Prateći svjetske trendove, Smartek Vision prvi je put sudjelovao samostalno na sajmu Vision 2016. u Stuttgartu. Ovaj vodeći svjetski sajam bio je savršena prilika za predstavljanje naše hrvatske i međimurske tvrtke proizvođača kamera i tzv. strobe controllera iz standardnog portfolija. Kameru “twentynine” s USB3 i GigE Vision standardom, kao i nove HPSC strobe controllere, predstavili su kao novitete temeljene na potpuno novoj tehnološkoj arhitekturi. Nova “twentynine” kamera s implementiranim senzorima najnovije CMOS tehnologije, robustan i kompaktan dizajn, te fleksibilnost za efikasan redizajn prema zahtjevima kupaca samo su neke od odlika nove “twentynine” platforme. Modularizirani algoritmi za obradu podataka i individualna prilagodljivost osiguravaju brzo i jednostavno provođenje u različitim industrijskim procesima. Sudjelovanja na sajmu - novi iskorak u poslovanju Damir Dolar, CEO u Smartek Visionu, naglašava kako je prisustvovanje na sajmu u Stuttgartu velik korak za njihovo poslovanje: - Lansiranjem naše nove platforme ‘twentynine’ i HPSC strobe controllera omogućili smo našim klijentima i integratorima sustava da vide pojedinačne mogućnosti našega modularnog koncepta tehnologije i razvojnih usluga. “HPSC Strobe Controller” platforma omogućuje potpuno asinkrono djelovanje i kontrolu LED osvjetljenja. Svi izlazni kanali rade potpuno neovisno s frekvencijama do 50kHz. Uz izlaznu snagu od maksimalno 120 W i efikasnošću većom od 90 % svrstava ih se u najbolje uređaje na svijetu. S modularnim konceptom i na ovoj platformi moguće je brzo i efikasno prilagoditi uređaj posebnim zahtjevima kupaca.

Budite dio susreta ugostitelja i poljoprivrednih proizvođača Međimurja

Budite dio susreta ugostitelja i poljoprivrednih proizvođača Međimurja

Povodeći se pozitivnim iskustvom i uspješnim rezultatima prošlogodišnjeg Connect Foruma, Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA i ove godine organizira susret predstavnika ugostiteljskog sektora i poljoprivrednih proizvođača u srijedu, 7. prosinca 2016. godine s početkom u 10 sati u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje u Čakovcu (Bana Josipa Jelačića 22, bivša vojarna). Cilj Foruma je međusobno povezivanje ugostitelja i poljoprivrednih proizvođača na tržištu te uspostava kanala nabave i prodaje.  Cijeli Forum bit će podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu održat će se dva kratka predavanja, a predavači će biti Rudi Grula (Turistička zajednica Međimurske županije) s temom Međimurski Gurman „Najte nikaj zameriti“ certifikacija i kategorizacija ugostiteljskih objekata u Međimurju i g. Andrija Lesar (Bioinstitut d.o.o.) s temom Standardi koje je potrebno zadovoljiti prilikom plasmana poljoprivredno – prehrambenih proizvoda u ugostiteljske objekte.  U drugom dijelu programa organizirat će se okrugli stol pod nazivom „Važnost opskrbe ugostiteljskih objekata lokalno proizvedenom hranom“ s predstavnicima restorana Mala Hiža, Mundoaka i Shamper te poljoprivrednim gospodarstvima OPG Hažić, OPG Šardi i OPG Zadravec.  U posljednjem dijelu održat će se B2B sastanci (Business-to-business) na kojima će ugostitelji i poljoprivredni proizvođači imati priliku dogovoriti konkretnu poslovnu suradnju. U sklopu Connect foruma poljoprivrednici će moći i javno prezentirati svoje proizvode.  Svi zainteresirani za sudjelovanje na Connect forumu mogu se prijaviti najkasnije do 5. prosinca 2016. godine putem telefona 040 395 586 ili na e-mail mateja.mihalic@redea.hr.

Čakovec proglašen Ambasadorom alternativnih goriva 2016. godine

Na inicijativu Vijeća Koordinacije za alternativna goriva Jadransko-jonske regije i to za odvažan iskorak u primjeni alternativnog goriva u javnom gradskom prijevozu, Grad Čakovec je na jučerašnjem Međunarodnom forumu - Alternativna goriva, proglašen Ambasadorom alternativnih goriva 2016. godine. Tim povodom je danas, 1. prosinca, u čakovečkoj gradskoj vijećnici održana konferencija za novinare na kojoj je predstavljeno priznanje te se ostrnulo na aktivnosti koje se na području Grada Čakovca provode vezano uz promociju alternativnih goriva, smanjenja zagađenja okoliša i promoviranja zdravijih načina prijevoza. Gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač istaknuo je da je ovo još jedno u nizu priznanja koje je Čakovec dobio u posljednje tri godine, a vezana su uz nastojanja da inovativnošću, uvođenjem novih tehnologija i očuvanjem okoliša za buduće generacije, on bude grad po mjeri svojih stanovnika. - Ovo priznanje dodijeljeno je ponajprije za naša nastojanja da u okviru naših mogućnosti i zakonskih ovlasti unaprijedimo javni prijevoz na području Čakovca, ali i da naša poduzeća u svakodnevnom poslu štede i ne zagađuju okoliš - rekao je Kovač te naveo da se tu radi ponajprije o projektu Štromček, koji je započet prošle, a nastavljen ove godine. postavljanjem dvije dodatne stanice za punjenje te kupnjom 10 novih prometala.  Čakom pak je početkom ove godine kupio treće hibridno vozilo za prikupljanje otpada. Tu je i projekt Dynamic light, koji je krenuo ove godine a u sklopu kojeg će se u središtu grad postojeća rasvjeta zamijeniti LED rasvjetom, te će se njim upravljati na drukčiji, suvremeniji način. Radi se i punionica električnih automobila koja će biti postavljena kod Gradskih bazena „Marija Ružić“. - Vrlo je važno što su ti projekti sufinancirani sredstvima Fonda, odnosno Ministarstva te EU fondovima što je znatno utjecalo na iznos koji je za njih isplaćen iz Gradskog proračuna - završio je gradonačelnik.  Same projekte vezane uz nove tehnologije i zaštitu okoliša detaljno je predstavila Karmen Franin iz Razvojne agencije ČAKR-a, koja veliku većinu njih i provodi. Izvor i foto: Grad Čakovec

 
Soc. dijalog za cilj ima stvoriti okolnosti u kojima su svi na dobitku

Soc. dijalog za cilj ima stvoriti okolnosti u kojima su svi na dobitku

U proteklih godinu i pol dana, Međimurska županija i Bjelovarsko-bilogorska županija zajedno su provodile projekt „Jačanje kapaciteta gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije“, financiran sredstvima strukturnih i investicijskih fondova, a u okviru kojeg je socijalni dijalog imao jednu od ključnih uloga. Upravo je zato, a na inicijativu SSSH-a u Velikoj vijećnici Međimurske županije održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije s temom "Razvoj socijalnog dijaloga u Međimurskoj županiji“.  Ovaj sastanak je svojevrsni nastavak posljednje sjednice GSV-a, ali i otvaranje vrata poduzetnicima, radnicima, sindikalistima naše županije da sjednu za isti stol te otvoreno razmijene svoja mišljenja i pokrenu tako nužan dijalog.   - Ovime smo se ponudili biti povezujući faktor svjesni poteškoća realnog sektora, naših radnika i poduzetnika, ali i svjesni naših ovlasti – u svom je uvodnom obraćanju istaknuo domaćin sastanka župan Matija Posavec napomenuvši kako ovakav dijalog za cilj ima stvoriti okolnosti u kojima korist u konačnici imaju i poslodavci i radnici.   Uz župana samom sastanku su prisustvovali i Davor Sabolić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, Mladen Novosel, predsjednik GSV-a RH i predsjednik SSSH, Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS, Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, Nenad Leček, predsjednik sindikata TOKG, Miroslav Molnar, teritorijalni povjerenik SSSH, Branko Knez, regionalni povjerenik SMH-IS, Mladen Zemljić, regionalni povjerenik SGH i Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređenje ZNR i stručnjak za socijalni dijalog, članovi međimurskog GSV-a, predstavnici Hrvatske gospodarske komore u Čakovcu, te pojedini poslodavci.  Kako se na sastanku moglo čuti sindikalisti i radnici nisu zadovoljni odnosom pojedinih poslodavaca kada je riječ o sindikalnom udruživanju, ali i kako se nikada nije i ne smije odustati te da će cilj biti i ostati iznalaženje zajedničkog, suradničkog rješenja.  Samo zadovoljan radnik može dati svoj maksimum u interesu i sebe i svog poslodavca - Interes sviju nas je bio na tragu zaključaka sa zadnjeg sastanka GSV-a direktno krenuti s implementacijom socijalnog dijaloga kao jedne temeljne vrednote – u svoj je obraćanju istaknuo Mladen Novosel napomenuvši kako sindikatima nije uvijek jedino bitno razgovarati o cijeni rada i kolektivnim ugovorima.  - Cilj  nam je da svaki radnik koji živi i radi na nekom području od svoga rada može mirno živjeti, prehraniti svoju obitelj, ali da je to radno mjesto sigurno. Samo tada ćete imati zadovoljnog radnika, koji prima adekvatnu plaću, koji će raditi i više od norme ako je potrebno, a opet samo tada će poslodavci moći ostvarivati veću dobit, što je u konačnici njihov krajnji cilj – zaključio je Novosel. U otvorenoj raspravi istaknuto je kako se od sindikata rade problemi, koji realno nisu istiniti jer niti jedan sindikat neće i ne smije štititi radnika koji ne radi svoj posao ili ne izvršava svoje obveze. Nisu poslodavci isključivo i jedino odgovorni zašto sindikati ne djeluju - Nije sve na nama. Glavna činjenica je da inicijativa za sindikalnim udruživanjem dolazi od strane samih radnika i oni sami moraju iskazati interes. Tu je ključ, ali je i činjenica da postoje problemi. Da, postoje tvrtke koje nemaju radnike koji su sindikalno udruženi, a zašto ne znam. Ja sam direktor firme u kojoj sindikat funkcionira preko 15 godina – izjavio je Sabolić i istaknuo kako je zakonom propisano kada i u kojim uvjetima je sindikalno udruživanje nužno, a o provođenju toga se brinu za to zadužene institucije.  Predsjednik GSV-a je okupljenima jasno istaknuo i kako se ovim sastankom nikome ništa ne nameće ili forsira, ali da je komunikacija i razgovor osnov svakog dobrog odnosa i suradnje, a posebice u poslovnom svijetu.  Nakon poduže rasprave svih uključenih Posavec i Sabolić su dali konkretne zaključke te najavili određene korake koji bi se trebali provesti ubuduće.  - Za provođenje svega što smo danas čuli su potrebne promjene zakonskih propisa i direktnije uključenje same Vlade u cijeli proces. GSV će dati zaključke koje ćemo podržati i proslijediti nadležnim institucijama, ali i kroz djelovanje naših ljudi u Saboru zahtijevati provođenje istih – zaključio je Posavec.  Sabolić je napomenuo kako je ovo samo prvi korak u pravom smjeru prema dobrom socijalnom dijalogu, ali da prisila nikada nije i neće moći riješiti ništa.  - Nekada je potrebno vrijeme da se stvore pravi uvjeti, okolnosti za nastanak nečega ali i da ljudi sami shvate da je to u njihovom najboljem interesu – naglasio je Sabolić te se svima zahvalio na konstruktivnoj raspravi i otvorenom razgovoru.   Izvor i foto: Međimurska županija

Pčelarstvo Trupković ukupni je šampion za med iz Hrvatske

Pčelarstvo Trupković ukupni je šampion za med iz Hrvatske

I ove godine Pčelarsko društvo Zagreb u suradnji s Prehrambeno biotehnološkim fakultetom u Zagrebu te uz financijsku potporu Grada Zagreba pokrenulo je i uspješno dovelo do kraja 12. međunarodno ocjenjivanje kvalitete meda Zzzagimed 2016.Ove godine na ocjenjivanju bilo je 110 uzoraka iz svih krajeva Hrvatske te četiri uzorka iz susjedne Slovenije. 33 uzorka osvojila su zlatnu, 69 srebrnu te 6 brončanu medalju.Pčelarstvo Trupković iz Novog Sela Rok ukupni je šampion za med iz Hrvatske. Naime, njihov med bagrem osvojio je najviše bodova od svih i tako postao šampion za bagem, ali i ukupni šampion.Njihov lipov med osvojio je srebrno.Dodjela nagrada održana je 25. studenog u Zagrebu.- Ove godine obilježavamo 20 godina bavljenja pčelarstvom, bilo je i uspona i padova, a ovaj veliki uspjeh dokazuje nam da se poštivanje pčela, kao i svaki dobiveni ubod, svaka neprospavana noć tokom selidbe i svaka tona prolivenog znoja na kraju isplate, te nam daje poticaj za dalje unatoč svim preprekama - napisali su iz Pčelarstva Trupković na svom Facebook profilu.Foto: Pčelarstvo Trupković/Facebook

Investicijski potencijali Čakovca predstavljeni na sajmu Rexpo 2016

Grad Čakovec predstavio je svoje investicijske potencijale na Međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo 2016 u Zagrebu.O uspješnim projektima govorili su gradonačelnik Čakovca i saborski zastupnik Stjepan Kovač i pročelnik čakovečkog Upravnog odjela za prostorno uređenje i Europske fondove Ninoslav Šipoš.Gradonačelnik Kovač i pročelnik Šipoš okupljenima su prezentirali dosadašnje uspješne projekte i aktivnosti Čakovca, kojima je taj grad ostvario najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, te indeks razvijenosti od 102,52 posto. Sudionici su tako saznali na koje je načine Čakovec iskoristio svoju povoljnu prometnu poziciju na raskrižju značajnih europskih koridora, te kako je izrazito razvijena infrastruktura dovela do formiranja velikih prostornih kapaciteta za razvoj gospodarstva.Čakovec se na sajmu pohvalio svojim smart cities projektima, kojima se kroz digitalne tehnologije stvaraju bolje javne usluge za građane, smanjuje se utjecaj na okoliš, te se resursi bolje iskorištavaju.- Predano radimo na uvođenju novih tehnologija u funkciji povišenja kvalitete života u Čakovcu, tako da već imamo besplatni internet u užem centru, koji je u fazi proširenja, zatim uvodimo i dinamičku javnu rasvjetu, koja je manje štetna za okoliš nego klasična. Tu su hibridna vozila za zbrinjavanje otpada, te sustav prijevoza javnim elektrobiciklima, jer doista nam je u fokusu očuvanje naše prirode i vrijednih resursa. Taj smo plan nadogradili upotrebom pametnih solarnih klupa i energetskom obnovom objekata – izjavio je gradonačelnik Kovač.- Komparativne prednosti Čakovca su kvaliteta poslovnog okruženja i poslovnog sektora, te pogodnosti za poduzetnike u plaćanju lokalnih poreza. Sigurni smo da ćemo daljnjim marljivim radom dodatno poboljšati rezultate razvojnih politika i privući još više investitora – izjavio je pročelnik Šipoš.

 
Gospodarski forum i Poslovni uzlet danas u Prelogu

Gospodarski forum i Poslovni uzlet danas u Prelogu

Danas, 25. studenog, se u Prelogu održava Gospodarski forum i Poslovni uzlet 2016.Program u SRC DG Sport & Hotel Panorama Prelog počinje u 12 sati.Goste će pozdraviti gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec i Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika.Slijedi panel diskusija po nazivom Što donosi porezna reforma?, a nakon toga od 13:30 prezentacija Razvojne strategije poduzetničkog okruženja Grada Preloga do 2020. godine.Poslijepodne je rezervirano za tri prezentacije, a Završna svečanost - susret gospodastvenika, počinje u 17 sati.

Bernarda Cecelja dobila nagradu Najžena 21. stoljeća

Bernarda Cecelja dobila nagradu Najžena 21. stoljeća

Bernarda Cecelja, poznata poduzetnica, jedna je od dobitnica nagrade „Najžena 21. stoljeća“.Radi se o priznanju koje nekoliko institucija i udruženja, koja u susjednoj Srbiji te regiji okupljaju poduzetnice, poslovne žene i istaknute javne osobe, dodjeljuje u povodu Svjetskog dana poduzetnica, 19. studenoga, pišu Varaždinske vijesti. Bernarda Cecelja, jedna od najboljih i najpriznatijih ne samo hrvatskih, nego i svjetskih inovatorica, te poduzetnica, također članica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, nagradu je dobila za svoj doprinos u gospodarskim aktivnostima regije i žena na realnom tržištu. Bernarda Cecelja/firma Bernarda je dobila nagradu za anatomske inovativne kvalitetne proizvode krevete i madrace.Iz Hrvatske nagradu je dobila i Sanela Dropulić. Nagrada se za područje jugoistočne Europe dodjeljuje u 26 kategorija i to već 16 godina.

Čakovec predstavlja projekte na Međunarodnom sajmu Rexpo 2016

Grad Čakovec predvodnik je modernih investicija među hrvatskim gradovima, o čemu će 25. studenog u 11.15 sati na Međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo 2016. u Zagrebu govoriti gradonačelnik Čakovca i saborski zastupnik Stjepan Kovač i pročelnik čakovečkog Upravnog odjela za prostorno uređenje i Europske fondove Ninoslav Šipoš.Ovaj sajam ključno je mjesto predstavljanja tvrtki i usluga te mjesto promocije investicijskih potencijala gradova i država. Čakovec redovito implementira napredne tehnologije u razvojne projekte, te organizira iznimno posjećene manifestacije, koje obogaćuju kulturnu i turističku ponudu, ne samo svoje županije, već čitave regije, što je rezultiralo najnižom stopom nezaposlenosti u Hrvatskoj, tako da svojim iskustvom i primjerom može pomoći drugim gradovima.U fokusu budućih investicija je ekološka održivost, daljnji ekonomski rast i turistička promocija međimurske tradicije i znamenitosti, a detalje o novim projektima možete čuti izravno na sajmu Rexpo ili pronaći na www.cakovec.hr.

 
FOTO: Najviše izlagača do sada na MESAP-u

FOTO: Najviše izlagača do sada na MESAP-u

U sajamskoj dvorani Mesapa u Nedelišću, danas je otvoreno jesensko izdanje priredbe koja je prema riječima direktora, okupila najviše izlagača do sada. Preko 90 njih stiglo je iz susjednih županija, Grada Zagreba te Bosne i Hercegovine.Ekološka i zdrava prehrana, sadnice, poljomehanizacija, komunalni strojevi, oprema za bio mase, razne energenane, samo su dio onoga što se danas i sutra može razgledati na ovogodišnjem jesenskom sajmu u Nedelišću. Osim razgledavanja, tu su i izlagači s finim domaćim delicijama, pa čak i kolačima. Dječja igraonica, kulinarski showu, natjecanje u kuhanju lovačkog gulaša, zanimacije su koje će se nastaviti i sutra. Valja istaknuti kako su prisutni i izlagači sa egzotičnim voćem poput posebne vrste rogača, limunske trave, raznih proizvoda od konoplje i slično.Stoga, ako već niste danas, Sajam posjetite sutra jer je za sve, ulaz besplatan.Kako je bilo pogledajte u galeriji OVDJE.

FOTO: Najuspješnije međimurske tvrtke u 2015. primile Zlatne plakete

FOTO: Najuspješnije međimurske tvrtke u 2015. primile Zlatne plakete

Svečana sjednica Gospodarskog vijeća Županijske komore Čakovec održana je danas u u Hotelu Park.Na toj su sjednici dodijeljene nagrada "Zlatna plaketa" najuspješnijim tvtkama u Međimurju za poslovnu 2015. godinu.Nagrade su primili LPT d.o.o. Prelog za najuspješnije veliko trgovačko društvo te Letina intech d.o.o. Čakovec za najuspješnije srednje trgovačko društvo. Zlatna plaketa za najuspješnije malo trgovačko društvo ovog je puta pripala Ronisu d.o.o. Čakovec.Čestitamo!

Sobočan interijeri dobitnik nagrade Lider invest 2016.

Nakon što je u 2014. godine po izboru stručnog žirija CROMA-e u kategoriji malih poduzeća naslov menadžera godine dodijeljen Franji Sobočanu, direktoru tvrtke Sobočan interijeri d.o.o., na završnoj manifestaciji projekta Lider invest 2016., tvrtka je dobila novo priznanje među najboljim proizvodnim investicijama u Hrvatskoj. Izbor najboljih velikih, srednjih i malih proizvodnih investicija u Hrvatskoj poduprli su potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, maloga i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore zadužen za industriju, IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj Mladen Fogec, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Slavko Krajcar, profesor na Pravnom fakultetu i predstojnik Katedre za ekonomske znanosti Mladen Vedriš, glavni urednik tjednika Lider Miodrag Šajatović i mnogi drugi. Novo priznanje međimurskom gospodarstvu, ali i jednoj od uspješnijih međimurskih tvrtki stiglo je u kategoriji 100% Lider Invest - male investicije do 10 milijuna kuna, a za projekt Povećanje prostornih i tehnoloških kapaciteta za održiv rast i inovacije poduzeća. Projekt je, prepoznavši njegovu vrijednost i kvalitetu, prijavila Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA, u suradnji s Međimurskom županijom, UO za gospodarske djelatnosti. U razdoblju trajanja projekta izgrađena je nova proizvodna hala (3.200 m2) i dvije nadstrešnice između hala što je omogućilo reorganizaciju strojnog parka u skladu s proizvodnim procesom. Također, projektom je nabavljeno šest novih radnih strojeva, instalirani su solarni paneli za grijanje tehnološke vode, instalirana je LED rasvjeta u postojećim halama, pripremljena dva nova regalna sistema za komercijalizaciju te je adaptiran i opremljen InTec – inovacijsko tehnološki centar. Sve to u investicijskom poduhvatu vrijednom 9.925.000 kuna financiranom djelomično iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji je ujedno donio i 57 novih radnih mjesta u Međimurje. Uz navedeno, poduzeće koje svoj rad temelji na proizvodnji namješta višeg kvalitativnog razreda za prodajne i poslovne prostore, bilježi stalan porast prihoda i rast izvoza, a ukupni prihodi poduzeća u 2015. s obzirom na 2014. godinu povećani su za 28,89%. Nagradu je u ime tvrtke primio izvršni dirtektor Dejan Sobočan, istaknuvši pritom ponos što je prepoznat njihov rad u razvoju novih rješenja u opremanju, inovacijama, ali i edukaciji zaposlenih i potencijalnih zaposlenika, učenika srednjih škola.Izvor i foto: Međimurska županija

 
Martina Dalić u Donjem Kraljevcu na sastanku s najvećim izvoznicima

Martina Dalić u Donjem Kraljevcu na sastanku s najvećim izvoznicima

Uz uspjehe koje međimursko gospodarstvo bilježi proteklih nekoliko godina, tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca jedna je od onih koja iskače i svojim uspjesima diktira tempo svima na tržištu. To potvrđuju i kao član Kluba izvoznika „Lider“, projekta koji je započeo 2011. godine s ciljem okupljanja najuspješnijih hrvatskih tvrtki čije je poslovanje okrenuto prema izvoznim tržištima. Kada je izvoz u pitanju, Međimurska županija itekako je predvodnik, jer svog geostrateškog položaja izvoz stalno raste od kojeg trenutno 89 % ide u zemlje Europske unije. Uz podatak kako je izvoz u promatranom periodu porastao za 15 %, u Međimurju je itekako opravdano govoriti o pozitivnim brojkama najuspješnijih dionika hrvatskog gospodarstva. Stoga je u Donjem Kraljevcu, u kompleksu tvrtke Tehnix, hotelu Kralj, održan 20. susret Kluba izvoznika, a njegovu je važnost svojim dolaskom, ali i sudjelovanjem na okruglom stolu Što izvoznici očekuju od nove Vlade RH potkrijepila i potpredsjednica Vlade, ministrica gospodarstva Martina Dalić. - Početkom iduće godine mi ćemo biti u mogućnosti izaći s detaljnim planom procesa uklanjanja administrativnih barijera, očekujem i planom organizacije jednog stabilnog i trajnog sustava koji bi bio otvoren poduzetnicima - rekla je u Međimurju ministrica uz napomenu kako svoju novu funkciju shvaća na način da želi inicirati promjene, rješavati probleme, ali i pridonijeti svladavanju straha s kojim se poduzetnici suočavaju proteklih godina. Ujedno je pritom najavila izmjene u Zakonu o javnoj nabavi, gdje će ekonomski najisplativija ponuda postati primarna u postupcima javne nabave što dosad nije bio slučaj.Posavec: „Hrvatska mora na lokalnom i nacionalnom nivou voditi računa o izvozu!“Kako je naglasila, pred nama je vrijeme obilježeno novim tehnologijama, pa je važno omogućiti razvoj IT industrije. S time se složio i domaćin Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa, čija je tvrtka upravo okretanjem inovativnosti uvijek korak ispred ostalih, što se vidi i po rezultatima. - Radimo na način da nam ljudi ostanu u Međimurju, stoga iako se govori da imamo među najnižim plaćama, one su kod nas oko 1000 eura. Imamo trenutno dogovorene poslove vrijednosti preko 100 milijuna eura, te izvozimo u 30 zemalja svijeta, a ovakvim okupljanjima želimo da se ostvari za nas jednaka šansa kao što je imaju poduzetnici u drugim europskim zemljama - objasnio je u svom izlaganju Horvat i zahvalio na dolasku kako ministrici, tako i županu, u kojem uvijek imaju podršku u svojim inovacijama i napredcima u ekološkom smislu. - Ključno je u današnje vrijeme prepoznati kako hrvatska politika na svim razinama od lokalne do nacionalne, mora voditi računa o izvozu. Jer samo u jednoj rečenici je ključ svega – 13% poduzeća u hrvatskom gospodarstvu izvozi, ali tih 13% ima 50% zaposlenih, 65% ostvaruju prihoda od ukupnog prihoda, te se 70 % ulaže u razvoj od ukupnog ulaganja u razvoj - naglasio je Posavec objasnivši kako se nada da će dolazak potpredsjednice Vlade i ministrice Dalić označiti zajedničko jačanje hrvatskog izvoza. - Kada se god bude govorilo o gospodarstvu u Međimurju, koristit ćemo priliku i apelirati prema Vladi da se krene u izmjene zakona koji definira minimalnu plaću, s ciljem da se ista poveća, ali i prema poslodavcima, da vrijednog i marljivog radnika stimuliraju većim prihodima - dodao je župan.Predsjednik Uprave Tehnix-a nadovezao se kako je interes biti još uspješniji i da se ovakvim dijalogom riješe problemi koji muče pokretače našeg gospodarstva, župan naglasio kako ćemo jačanjem gospodarstva, a time i konkurentnosti  te izvoza stvoriti uspješnu gospodarsku sliku zemlje, dok  ministrica istaknula kako će upravo izvoznici diktirati daljnji napredak i razvoj. Uz predstavnike tvrtki koje su svojim poslovanjem okrenute na izvozna tržišta, kao što su Ina, Ericsson Nikola Tesla, Đuro Đaković Holding, Dalekovod i drugi, okruglom stolu, ali i kasnije obilasku tvrtke Tehnix prisustvovali su i Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, sa svojom zamjenicom Manuelom Tašler. Posebno su ih zanimale reforme koje je nova vlada postavila u sektoru gospodarstva i izvoza, a prema riječima ministrice, uz poreznu reformu koja donosi novine povezane sa snižavanjem troškova poslovanja, ključno je i integriranje hrvatskog gospodarstva u EU tržište, ali i olakšavanje administrativnih i regulatornih uvjeta poslovanja, koji će ne sumnja, biti dodatan impuls u rastu. Izvor i foto: Međimurska županija

Đuro Horvat: S 13. plaćom moji radnici dobit će 1000 eura mjesečno

Đuro Horvat: S 13. plaćom moji radnici dobit će 1000 eura mjesečno

Direktora tvrtke Tehnix Đuru Horvata doista ne treba puno predstavljati. Najveća ekološka inovativna tvrtka na našim prostorima, Tehnix u Donjem Kraljevcu, njegovo je i djelo suradničkog tima, a Đuro Horvat stalno osvaja nagrade za inovacije ili kao najbolji poduzetnik Hrvatske, ili u Europi gdje je proglašen poduzetničkim vitezom.Ovu je godinu bio i u samom svjetskom vrhu, među šezdeset najinovativnijih poduzetnika svijeta.Jedna od sveobuhvatnih inicijativa Tehnixa i Đure Horvata, o kojoj se premalo zna, bila je Prva međunarodna tehnološka konferencija za održivo gospodarenje otpadom u Donjem Kraljevcu krajem rujna ove godine, kojoj je bilo nazočno preko stotinu sudionika.Tada su doneseni i zaključci koji su itekako aktualni. Prije svega, postupanje s komunalnim otpadom mora imati cjeloviti pristup. Odabirom tehnologije i sortirnice komunalnog otpada kakve proizvodi Tehnix može se najjeftinije i najbezbolnije osigurati kružni tok gospodarenja otpadom, a prema prikazanim primjerima iz Krka, Čakovca i Preloga, te susjednih država.Također, je zaključeno da treba izabrati one tehnologije koje su se potvrdile u praksi i koje daju najbolja ekološka, ekonomska i socijalna rješenja, uključujući otvaranje novih radnih mjesta. Ekspertni tim sastavljen od najboljih hrvatskih stručnjaka za gospodarenje otpadom tada je predložio da prvi i najvažniji korak bude dobivanje čistih frakcija i zatim prodaja sirovina gospodarstvu kao model zbrinjavanja otpada. Čiste frakcije mogu se dobiti odvojenim izdvajanjem na izvoru ili izdvajanjem frakcija iz mješovitog otpada.Tvrtka Tehnix godinama je razvijala tehnologiju za izdvajanje komunalnog otpada, a rezultat je cjelovita i jedinstvena tehnologija MBO-T. Za razliku od neke vrste manufakturnog načina prikupljanja u odvojene spremnike na izvoru od strane pojedinaca, radi se o izdvajanju korisnih sirovina i dobivanju alternativnih energenata na industrijski način, pri čemu količina i čistoća dobivenih frakcija ne ovisi o spremnosti pojedinaca da sudjeluju u procesu. Tehnologija MBO-T omogućuje izdvajanje svih frakcija koje se nalaze u komunalnom otpadu, a uspješno se primjenjuje u drugim državama. Kod nas je posebno pogodna i za turistička mjesta. Kada je riječ o odnosu prema sredini u kojoj živi i radi,Đuro Horvat spada u rijetke intelektualce i poduzetnike koji se mogu nazvati socijalnim inovatorima društva, što je i tema razgovora.U zadnjem desetljeću Tehnix je stalnim razvojem i inovativnim proizvodima postao svjetska tvrtka. Kako ocjenjujete razvoj ekološke tehnologije u Europi zadnjih desetljeća?- Bojim se da je dosadašnji razvoj ekološke industrije, a ja mogu govoriti samo o svojoj branši, često bio pitanje interesa i očuvanja starih pozicija. Mnogo je tu interesa isprepleteno i prije i vjerojatno će tako biti i ubuduće, što se dobro vidjelo zadnjih godina i u Hrvatskoj. Svatko želi prodati svoj proizvod i svoju tehnologiju jer je u nju ulagao. No, ako nema kontinuiran i stalan inovativan razvoj, nužno zaostaje.Nitko dosad nije uspio zaustaviti inovacije i razvoj potpomognut znanjima i i iskustvima iz prakse. Možda se to pokušava, ali uvijek se pokaže da vrijeme pomaže onima koji stalno razvijaju svoje proizvode. Zaustaviti razvoj naprosto je nemoguće, a ostalo je pitanje znanja, predviđanja budućnosti, usmjerenosti i izdržljivosti. To je naša snaga.Potiho smo izdržali mnoge udarce sa strane, stalno se borimo za kvalitetu svojih proizvoda i to se pokazalo pravim putom. Imamo svoj inovacijski tim stručnjaka koji je dobro posložen i koji je stalno u svjetskom vrhu po inovacijama.Ljudi iz mnogih zemalja, kako stručnjaci, tako i potencijalni kupci, sve više uviđaju što radimo. Dok smo prije nudili svoje proizvode jer ljudi nisu bili upoznati s novostima, sada nam se potencijalni kupci sami javljaju i to je trend.Želim da radnici u Tehnixu vide budućnostKakva je situacija sa zaposlenošću kapaciteta?- U ovom trenutku Tehnix ima preko pedeset novih ugovora, a tu su i sve države Balkana s kojima radimo. Sada očekujemo odluku Vlade Hrvatske o načinu zbrinjavanja otpada, već imamo pripremljeno niz idejnih projekata za pojedine sredine. Našu tehnologiju šaljemo u Njemačku, imamo upite iz Švedske, i mnoge druge zemlje. Ta naša inovativnost došla je nakon niza godina do izražaja, o njoj se predaje u Londonu, u Južnoj Africi i drugdje, Međimurci bi rekli da se ‘dober glas daleko čuje’.Vaša strateška društvena i socijalna zamisao i obećanje o tisuću eura plaće za radnika u Međimurju, što su Međimurske novine prve objavile, odjeknuli su i postali opće mjesto u našem kraju i šire, koja se rado citira. Kako to rješavate?- Kada je riječ o prosjeku plaće od oko tisuću eura, mi smo tu problematiku već riješili. Radnici Tehnixa dobit će uskoro trinaestu plaću, s kojom ćemo izjednačiti primanja na oko tisuću eura mjesečno. Nastojimo da radnici budu zadovoljni i da znaju da u Tehnixu imaju budućnost.Kako je s odlascima ljudi iz tvrtke Tehnix i metalnih tvrtki u našem kraju? Hoće li se iz Međimurja ponovno na rad u Njemačku i druge zemlje kao nekada?- Iz Međimurja se u proteklim vremenima mnogo odlazilo na rad u Njemačku, međutim, to je pomalo prošlost. Ljudi odlaze, ali mnogo manje.Bez ljudi nema ništa i to moramo rješavati, razmišljati i raditi tako da oni ostanu. Danas se svi moraju kontinuirano školovati, to moramo omogućiti svima koji to žele. Važni su jezici i poslovna filozofija kako graditi budućnost u vlastitoj zemlji.Mi u Tehnixu nemamo problem s odlaskom ljudi iz tvrtke, zahvaljujući tomu što je politika tvrtke maksimalno socijalna i okrenuta radniku. Dapače, dolaze nam ljudi čak iz Njemačke i zapošljavaju se u Tehnixu. To je već postalo uobičajeno. Jedan od razloga može biti taj što su u Njemačkoj visoki troškovi života, ovdje su ukupno niži, tako da se sada visokoobrazovanom stručnjaku iz Njemačke isplati doći raditi u Tehnix.Kakav je interes mladih za prerađivačku, metalnu i ekološku industriju?- Kada je riječ o Međimurskoj županiji, mi kao strukovna grupa metalaca veoma dobro surađujemo s Tehničkom školom u Čakovcu, uspijevamo pomoći svojim savjetima da školski kurikulumi budu što bliže potrebama gospodarstva. To je i razlog što se svaki mladi čovjek koji završi za metalno zanimanje odmah zaposli, nema nezaposlenih. Tako će biti i narednih godina, koliko ja vidim.To je vrlo važna poruka i mladima i roditeljima. Djecu treba usmjeravati u ona zanimanja gdje će se moći odmah zaposliti i gdje će moći napredovati u znanjima. U Međimurju smo riješili problematiku metalnih zanimanja za srednje škole, međutim, sada moramo ići dalje, vidjeti kako školovati mlade ljude za inženjere i slična zanimanja. To svakako moramo napraviti u dogledno vrijeme da nas vrijeme, odnosno konkurencija, ne pregazi.Tu je i socijalni trenutak. Ako djecu zaposlimo u Međimurju, konkretno u Tehnixu, ona će ostati blizu roditelja i roditelji neće završiti u staračkom domu. Dakako da zapošljavanje pomaže i zaustavljanju odlazaka iz manjih sredina, a samim tim pomaže državi.Novi cilj: Besplatan Vrtić za sve roditeljeLjetos ste obećali da ćete donacijom dograditi Dječji vrtić u Donjem Kraljevcu u prvoj fazi i to je ovih dana ostvareno, Vrtić je pod krovom i djeca u njemu. Jeste li zadovoljni?- Zadovoljan sam što je prva faza dogradnje Vrtića prošla točno po planu i sve je završeno na vrijeme. Osim toga, Vrtić sada ukrašen bojama lijepo izgleda nakon toplinske fasade i vanjskog uređenja, tako da ga je lijepo vidjeti. To je sada dječja palača.No moramo krenuti u drugu fazu, a to je da Vrtić u Donjem Kraljevcu, dakako, i u Hodošanu gdje je izdvojeno odjeljenje Vrtića, postane besplatan za sve roditelje koji imaju djecu.Cilj je da roditelji za dijete u Vrtiću ne plaćaju ni kunu, da te troškove snosimo mi gospodarstvenici u suradnji s Općinom Donji Kraljevec. Na taj ćemo način provući mlade roditelje u Donji Kraljevec, imat ćemo više djece, a samim tim i buduće kadrove. Cilj nam je da roditelji ne plaćaju Vrtić i da im time olakšamo odgoj djece. Imamo mlade ljude koji razmišljaju trebaju li imati drugo ili treće dijete, na ovaj će način lakše odlučiti.Jako me ovih dana razveselio jedan pozitivan primjer. Od petnaest dječaka u osmom razredu u Osnovnoj školi Donji Kraljevec četrnaest ih je upisalo strojarska zanimanja, jer znaju da će ovdje naći posao, a to znaju i njihovi roditelji. Mi poduzetnici to im moramo omogućiti razvojem industrije i znanja.

Projekt iz Međimurja na Listi strateških projekata Vlade RH

U Međimurju oko sedam mjeseci djeluje prva hrvatska geotermalna energana, a u okviru iste već je u pripremi još veći projekt, onaj Hibridne geotermalne energane AAT Geothermae. Investicija je to koja će se provesti u Draškovcu, a tiče se nastavka izgradnje budućeg lječilišno-turističkog kompleksa u tom kraju, ukupne vrijednosti oko 140 milijuna eura. Osim što će proizvoditi električnu i toplinsku energiju, ujedno, kažu investitori, bit će impuls razvoju drugih investicijskih projekata u okruženju kao što su lječilišni kompleks Hortus Croatia, razvoj turističke zone i sustava daljinskog grijanja ili poticanje stakleničke proizvodnje. Kompleks bi trebao sadržavati vodeni park, hotele, apartmanska naselja i terene za sport i rekreaciju, uz dakako otvaranje novih radnih mjesta. Važnost projekta nije prepoznala samo lokalna zajednica, već i Vlada Republike Hrvatske. Naime o istom se raspravljalo na sjednici Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata u zgradi Vlade RH, a na kojoj je kandidirani projekt iz Draškovca uvršten na Listu strateških projekata. O temi novog ulaganja u međimursko, ali i hrvatsko gospodarstvo, raspravljala je Operativna skupina  za pripremu i provedbu projekta prijavitelja AAT Geothermae d.o.o, na čelu s voditeljem skupine Borisom Draženovićem, predsjednikom Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) te voditeljem projekta Danijelom Kušljićem. Sastanku su prisustvovali predstavnici 10 ministarstava, te svojim dolaskom u tom broju samo dokazali kako će realizacija planiranog imati veliki doprinos u turističkom, gospodarskom, poljoprivrednom, ali i zdravstvenom pogledu zemlje. Uz to, konačni zaključak sastanka svakako je bio taj kako su svi itekako zadovoljni viđenim, a investitori su iskoristili priliku kako bi ukazali na određene prepreke koje imaju s državnom administracijom i u čijim su rješavanjima zatražili pomoć nadležnih ministarstava.   Naglašena je i jedna inovativna nota projekta, a ujedno istaknuto kako će se njegovim provođenjem diktirati i neke promjene u pravilnike. Kako su naglasili, nakon što se to realizira, Europska komisija će po uzoru na hrvatski model isto primijeniti i na druge države članice unije. Na Operativnoj skupini je sada da nakon odrađenih svih aktivnosti uvidi jesu li elementi koje je prepoznala Vlada utemeljeni, te tek nakon toga odabrati je li ovo strateški projekt ili ne. Izvor i foto: Međimurska županija

 
Međimurski metaloprerađivači 2015. zaradili 182 milijuna kuna

Međimurski metaloprerađivači 2015. zaradili 182 milijuna kuna

19. sjednica Strukovne grupe metaloprerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Čakovec predstavila je 10. studenog rezultate poslovanja za 2015. godinu te dugoročna očekivanja za ovu i godine koje slijede. Kako je na samom početku istaknuo predsjednik Grupe Đuro Horvat rezultati poslovanja u ovom sektoru ukazuju na tendenciju rasta u svim segmentima, a najviše veseli činjenica rasta plaća koja je jedan od glavnih motiva ostanka radne snage na ovom području. - Na dobrom smo putu, razvoj i rast idu mnogo brže nego prošle godine, a prema pokazateljima, u 2017. ćemo ići još i brže. Zadovoljan sam što moji kolege metalci, direktori, menadžeri brinu o Međimurju, povećavaju plaće i zapošljavaju nove radnike. Iako smo prema posljednjim podacima zaposlili 350 novih radnika, potrebni su nam inženjeri, mladi visokoobrazovani stručnjaci kako bi zajedno stvarali proizvode dodane vrijednosti - istaknuo je Horvat. Koncept razvoja svake pojedine tvrtke mora se temeljiti na vlastitom tržištu, stvaranju visokokvalitetnog proizvoda, te složenijeg proizvoda koji će moći konkurirati zahtjevnom europskom tržištu.  Rast u svim segmentima poslovanjaRast ukupnih prihoda i rashoda u metaloprerađivačkoj branši povećao se s obzirom na 2014. godinu, investiralo se oko 148 milijuna kuna u novu dugotrajnu imovinu, što je za 17,6% više nego godinu ranije, dok je prosječna neto plaća u razdoblju od siječnja do prosinca 2015. godine iznosila 4.956 kuna odnosno 4,7 % više nego u prethodnoj kalendarskoj godini. - Činjenica je da je prosječni dohodak u preradi metala odnosno proizvodnji metalskih konstrukcija, strojeva i uređaja u Hrvatskoj iznosio 5.222 kune, no ovi podaci potvrđuju da smo na dobrom putu da dostignemo i taj cilj - izjavio je Silverije Petriš, ispred Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Čakovec. Ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka napomenuo je kako su jedina strukovna škola koja je uspjela osigurati novi razred CNC operatera, odnosno povećati upisne kvote za ona zanimanja za kojima je tržište ukazalo potrebu, te se zahvalio Županiji koja ih je podržala i pomogla kod nadležnih ministarstava.- Isto tako postoji inicijativa da se na Međimurskom veleučilištu uvede smjer strojarstva koji bi iznjedrio stručnjake u metaloprerađivačkoj industriji, visokoobrazovane specijaliste koji bi pridonijeli razvoju svoje sredine - rekao je zamjenik župana Međimurske županije Zoran Vidović, naglasivši kao jedino zajedničkim snagama, uskom povezanošću lokalne zajednice, gospodarstva i obrazovanja možemo napraviti novi iskorak te pripremati naše sugrađane za zaposlenje, dakle ne za burzu nego za konkretne poslove.Uz spomenute predstavnike, sjednici su prisustvovali direktorica HGK – Županijska komore Čakovec Dijana Krnjak, Marina Kodba predstojnica Zavoda za zapošljavanje – Područni ured Čakovec, gospodarstvenici Vjeran Panić iz tvrtke PPM d.o.o., Saša Novaković iz tvrtke EKO Međimurje, Saša Senčar iz Senko d.o.o., Alen Skupnjak i Natalija Senčar Verhar kao predstavnici Metal Dekora, te Stanislav Sviderek ispred Međimurskog veleučilišta u Čakovcu.Evo malo brojki o ovoj grani u MeđimurjuUsporedba financijskih rezultata poslovanja međimurskih metaloprerađivača s istovjetnim rezultatima cjelokupnog gospodarstva županije pokazuje rast ukupnih prihoda. Tako su metalci u dvanaest mjeseci 2015. godine ostvarili ukupne prihode u visini od 2,51 milijardu kuna, a to je za 9,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine (2,29 milijardi kuna). Istodobno je pak cijelo međimursko gospodarstvo imalo rast vrijednosti ukupnih prihoda od 9,1%, to jest od 10,78 milijardi na 11,76 milijardi kuna.U pogledu salda ukupnih prihoda i rashoda, on je za 2015. godinu na razini Međimurske županije iznosio 316 milijuna kuna, dok je metaloprerađivačka industrija ostvarila 182 milijuna kuna, čime je njezin udjel bio čak 57,6%. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena po zaposlenom u trgovačkim društvima Međimurske županije iz metaloprerađivačke branše u razdoblju siječanj - prosinac 2015. godine iznosila je 4.956 kuna i bila je za 4,7% veća nego tijekom 2014. godine, kada je prosječno iznosila 4.733 kune. Foto: Međimurska županija

Poslovna zona Goričica Nedelišće dobila prvog investitora

Poslovna zona Goričica Nedelišće dobila prvog investitora

Nova gospodarska zona u Nedelišću, koja je još u fazi izgradnji, dobila je svog prvog investitora. Naime, ovih dana, u općinskim prostorima, načelnik Općine, Darko Dania i direktor tvrtke Machiper Oprema, Goran Grgić iz Trnovca Bartolovečkog, potpisali su ugovor o kupnji, odnosno prodaji dviju parcela ukupne površine 24 tisuće metara kvadratnih u novoj poslovnoj zoni Goričica.Prva je to investicija u toj zoni, a natječaj za prodaju zemljišta bit će otvoren do prodaje i zadnjeg kvadrata. Zona naime, ima ukupno 16.5 ha i uvjetno je podijeljena na 10 parcela.Talijansko-hrvatsko trgovačko društvo bavi se metaloprerađivačkom industrijom.

Posavec: Međimurje je kraj s najbrže rastućim dolascima gostiju

Iz Kanade, Švicarske, ali i s Dana hrvatskog turizma na Braču, Međimurje je u samo nekoliko dana krajem listopada pokupilo vrijedna turistička priznanja i još se jače pozicioniralo na svjetskoj turističkoj karti.Potvrđeno je to u općini koja je iz Kanade donijela maksimalnih pet cvjetova međunarodne organizacije Communities in Bloom „Međunarodni zlatni cvijet“. Dakako, radi se o Općini Sveti Martin na Muri koja osim što je prepoznata kao top destinacija u kategoriji malih mjesta za posjetiti, istodobno je primila i posebno priznanje za uključivanje djece i mladih u programe održivog razvoja te njihovu uključenost u rad zajednice. Uspjesi međimurskog turizma mogući su zahvaljujući odličnoj sinergiji svih aktera koji doprinose razvoju ponude Međimurja kao integralne i održive turističke destinacije, počevši od institucije Županije, preko LifeClass Termi Sveti Martin pa sve do najmanjih turističkih ponuđača, OPG-ova, djelatnika u turizmu, obitelji i ostalih. Sve je to rezultat inzistiranja na kvaliteti i održivosti turizma u posljednjih nekoliko godina koje sada daju plodove. Uspjeh našeg turizma rezultat je svih Međimurki i Međimuraca- Nagrade su uvijek jedna točka koja je temelj za svu buduću nadogradnju novih standarda koje ćemo ne sumnjam u turizmu u Međimurju i dalje postavljati. Naše Međimurke i Međimurci jednom sinergijom, napornim radom i kvalitetnim pristupom, digli su visoko leticu i pokazali da ponekad nisu financije najvažnije u napretku. Dokazuju da ako nema entuzijazma, energije, volje, ali i jedne strateške vizije o onome što želite napraviti u svom krajem, nikada nećete imati rezultate. Svi ovi uspjesi nisu uspjesi pojedinca, jednog čovjeka, već sviju nas, na čemu vam hvala - rekao je tom prigodom župan Međimurske županije Matija Posavec, ujedno predsjednik Turističke zajednice Međimurske županije te čestitao svim pojedincima, udrugama, OPG-ovima, svim gradovima i općinama, te onima koji utkaju djelić sebe i svog vremena za stvaranje novih vrijednosti.  - Sv. Martin je dobitnik priznanja u kontinuitetu već 15-ak godina, to smo začinili s 2007. godinom kada smo bili Europska destinacija izvrsnosti, pa 2010. kada smo dobili zlatni cvijet Europe sa srebrnim znakom, a zaključili i ove godine priznanjem Međunarodnog zlatnog cvijeta - objasnio je načelnik Općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec, dok su se njegova zamjenica Petrom Novinščak i predsjednik Općinskog vijeća Dražen Crnčec nadovezali kako su s ponosom primili nagradu u Kanadi, da su svi prepoznali entuzijazam, volonterizam te suradnju cijele zajednice, ali i kako je rezultat tim veći ako se zna da su time Martin i Međimurje postali prva hrvatska destinacija koja se našla u ovom elitnom društvu. Prestižne nagrade upravo onima koji međimurski turizam stvaraju i razvijaju, stižu iz dana u dan, a nove su dodijeljene na Danima hrvatskog turizma u Bolu na otoku Braču. Prilikom završetka jedne i početka nove turističke sezone, Međimurje je dobilo dva dobitnika u kategoriji Čovjek ključ uspjeha u turizmu, Kristijana Zelića i tvrtku Diacro d.o.o. - Čast mi je primiti takvu nagradu koja mi je apsolutno veliki poticaj za nastavak uspješnog rada u svim manifestacija koje promoviraju sigurnost i kvalitetu na području Međimurja - objasnio je Zelić, inače djelatnik Policijske uprave međimurske koji je proglašen djelatnikom godine u potkategoriji policajac. - Kao tvrtka koja uspješno radi već 23 godine, gledamo na to da je ova nagrada svojevrsna pohvala za rad cijele tvrtke, shvaćamo je kao nagradu našem predanom i transparentnom radu - objasnio je Branimir Tomašić, predstavnik tvrtke Diacro d.o.o., dobitnika prestižne nagrade „Anton Štifanić“ u kategoriji tvrtka, ustanova ili udruga, za restoran Mala hiža. „Švicarska turistička nagrada“ odjeknula uz poziv turistima – Visit Međimurje!Samo u proteklih nekoliko godina Međimurje se okitilo brojnim prestižnim turističkim priznanjima na državnoj, europskoj, ali i svjetskoj razini. Jedno od posljednjih koje su Švicarci odlučili dodijeliti Međimurju, stiglo je iz Lugana gdje je održana godišnja dodjela „Švicarske turističke nagrade“ (The Swiss Tourism Award). Ovo etablirano međunarodno priznanje ima za cilj promicati visoku kakvoću turizma, zaštiti i pozicionirati prirodnu i kulturnu baštinu zemalja, poticati konkurentnost i izvrsnost u standardima usluga i proizvoda te pružati mogućnost prezentiranja osobitih odredišta švicarskoj javnosti. - Međimurje je regija nadaleko poznata kao hrvatski zeleni vrt ili cvjetnjak, a ističe se i kao kolijevka kulturne, kulinarske i vinske tradicije u savršenoj ravnoteži prošlosti i budućnosti. To su nam rekli domaćini o našem kraju te time i nagradom dokazali da se naš rad itekako vidi u svijetu - objasnio je voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, dok zamjenica župana Sandra Herman dodala kako je to dokaz iznimnog napretka i razvoja turizma na sjeveru zemlje. - Sinergijom javnog i privatnog sektora napravili smo jako puno, uz prirodne ljepote koje imamo i u njih kontinuirano ulažemo te o njima brinemo. Zahvaljujući svim nagradama, ali i onome što Međimurska županija izdvaja u financijskom smislu, danas imamo jedan renome i konkretne rezultate - dodala je, a predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak naglasio da sve što se radi u turizmu se i vidi. - Sve ove nagrade samo će uvjeriti ljude da se turizmom isplati baviti i da Međimurje je turistička destinacija koja ima svoje prednosti i pred morem i drugim destinacijama - objašnjava. Međimurje je kraj s najbrže rastućim dolascima gostijuI u 2016. godini nastavlja se pozitivan trend rasta broja noćenja, dolazaka stranih, ali i domaćih gostiju. Tako su prema riječima župana Posavca sav trud, angažman i  promocija naše destinacije izvrsnosti urodili plodom, te smo trenutno županija s najbrže rastućim dolascima gostiju. Iz godine u godinu ta brojka evidentno raste, dok je već ove na razini od 20 posto povećanja. - Već smo s današnjim danom ispunili kvotu noćenja za 2015. godinu, a ujedno zabilježili više od 125 tisuća noćenja, s 30 postotnim povećanjem broja stranih, a 10 posto povećanja dolaska domaćih gostiju - objasnio je Posavec i zaključio da ono što nam uz sve nagrade, dobar rad i pozitivne brojke nedostaje, je samopouzdanje. - Jer ako putujete diljem svijeta i pogledate druge sredine koje su razvikanije i imaju dobru priču, često je to samo priča. Kod nas pak pronalazite istinsku vrijednost koju ljudi mogu doživjeti i osjetiti. Ne sumnjam kako ćemo ovakvim radom i rezultatima učiniti to da svaka Međimurka i Međimurac budu ponosni na svoj kraj, ljepote Međimurja te da također to bude prepoznatljivo u cijelom svijetu - zaključio je međimurski župan i naglasio kako ih upravo taj ponos obvezuje da i dalje podupiru projekte kao što to čine proteklih godina, ulažu u smještajne kapacitete, adaptacije i motivaciju ljudi da ono čime se bave prezentiraju i promoviraju još više. Izvor i foto: Međimurska županija

 
Čakovčanka Petra Novosel Balaško mogla bi postati poduzetnica godine

Čakovčanka Petra Novosel Balaško mogla bi postati poduzetnica godine

Deset žena ušlo je u završnicu izbora za najbolje poduzetnice 2016. u organizaciji mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria.A među njima se našla i jedna Međimurka, iz Čakovca - Petra Novosel Balaško, direktorica i suvlasnica tvrtke Ineo d.o.o, izdavača najčitanijeg portala za žene Žena.hr. Ovaj portal osnovan je 2006. godine, te donosi niz sadržaja zanimljivih ženama.Nagrada se dodjeljuje u četiri kategorije, a Petra Novosel Balaško nominirana je u kategoriji Perspektivna poduzetnica, s još dvije kandidatkinje.Dodjela nagrada održat će se u povodu Svjetskog dana poduzetnica u utorak 15. studenog, u Zagrebu. Najbolje će odabrati žiri. Izvor i foto: Women in Adria

U Prelogu ulaganja u Gospodarsku zonu Sjever

U Prelogu ulaganja u Gospodarsku zonu Sjever

Grad Prelog priprema prostor za investitore.U četvrtak, 3. studenog, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željko Poredoš, u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije (Ispostava Prelog) preuzeli su građevinsku dozvolu za građenje građevine infrastrukturne namjene – izgradnja prometnica UK7, UK8 i UK9, oborinske i sanitarne kanalizacije, javne rasvjete i DTK mreže u Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu. Navedena građevinska dozvola odnosi se na zemljište od 16 hektara površine koje je Gradu Prelogu dodijeljeno od strane Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom te će tom izgradnjom ovaj prostor biti većim dijelom komunalno opremljen za nove investitore koji će ulagati u zoni Sjever.Izvor i foto: Grad Prelog

Saznali smo: Koja je tajna uspjeha međimurskih poduzetnika?

U četvrtak, 3. studenog u Čakovcu je po prvi puta održan Business Cafe Sjeverna Hrvatska. Tema eventa bila je Kak' to Međimurcima uspijeva?, a gosti govornici svojim poduzetničkim pričama inspirirali su okupljene poduzetnike. S obzirom da je Međimurje poznato po nižoj stopi nezaposlenosti, većem izvozu te prednjači po pozitivnom poslovanju poduzetnika (72,2 % poduzetnika u Međimurju posluje s dobiti, FINA 2014.) interesiralo nas je u čemu je tajna. Većina, njih 98% su mali poduzetnica i nakon što se izuzme javna uprava uglavnom se bave prerađivačkom djelatnosti.Na prvom Business Cafeu u Čakovcu gostovali su: Damir Šafarić iz Media Softa koja je bavi izradom CRM sustava za farmaceutsku industriju već 20 godina. Rade za velike farmaceutske brandove iz 40-tak zemalja svijeta i svoje prihode prvenstveno ostvaruju na stranim tržištima (cca 90%) dok se sav posao radi u Hrvatskoj. Ispričao nam je kako je krenuo u svoju poduzetničku priču prije 20 godina te kako su osvajali nova tržišta. Iako ga nitko nije učio kako poslovati s Kinezima, u biznisu se stvari uče po putu i važno je stalno se dalje razvijati. Briga o kupcima i dobar servis prednosti su zbog kojih se klijenti odlučuju na suradnju s Media Softom. Kao specifičnost međimurskih ljudi istaknuo je da vole raditi pa im ponekad nije bitno koliko zarade, glavno da se radi. Na kraju se taj rad ipak isplati. Smatra da se kontinuirano treba razvijati i tražiti nove izazove, a njegov moto je poznata Jobs-va izreka: „Stay hungry  stay foolish.“ Media Soft dalje razvija nove programe jer se žele širiti i u druge branše. Nedavno su tako razvili Story Pad platformu za digitalni marketing i CLM. Davor Zidarić, suvlasnik tvrtke Centrometal ispričao nam je razvojni put tvrtke koja ima povijest dužu od 50 godina. Bave se proizvodnjom kotlova i peći za korištenje obnovljivih izvora energije. Na pitanje kako su osvajali strana tržišta rekao je: „Sjeli smo u auto i krenuli.“ Danas tvrtka izvozi u 35 zemalja svijeta te zapošljava 250 djelatnika. Istaknuo je da je vani lakše poslovati, a ako uspijete vani onda ćete uspijeti i ovdje. S obzirom da se radi o specifičnoj djelatnosti i proizvodima puno ulažu u edukaciju zaposlenika, ali i svojih distributera, a s obzirom da im je stalni razvoj novih proizvoda izuzetno bitan kod razvoja surađuju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Koliko mogu trude se pružiti kvalitetne uvjete svojim djelatnicima i ponosni su na činjenicu da od njihovih djelatnika, samo su se rijetki odlučili na odlazak iz zemlje. Razvojni put Centrometala išao je postepeno i uglavnom vlastitim sredstvima i to smatraju dugoročno ispravnijim putem. Patrik Pintarić u poduzetništvo je krenuo vrlo rano, od malih nogu kroz obiteljski obrt za plinofikaciju. Danas je vlasnik Patrix bara, a od nedavno tvrtka je preuzela vođenje i Gradske kavane Čakovec. Želja mu je Čakovcu ponuditi nešto drugačije te oživiti centar Čakovca. Uz Gradsku kavanu ga vežu i lijepe uspomene, a povijest Gradske kavane odlična je podloga za daljni razvoj. U prošlom stoljeću to je bilo glavno okupljalište čakovčanca, a kavanu je vodio bračni par Legenstein. Njima u čast kavana danas nudi jedinstvenu tortu Legenstein izrađenu po posebnoj recepturi, a kako bi staroj kavani podarali novi sjaj i obogatili društevni život Čakovca redovno se organiziraju književne večeri, različita događanja, te gostiju različiti umjetnici. Smatra da se do uspjeha u poslu dolazi postepeno i strpljivo te radom uz stručne ljude. Što se tiče činjenice da u Međimurju ima puno poduzetnika te se često generacije bave poduzetništvom drži da ima nešto i u genima. Tako smo saznali smo zašto su Međimurci specifični i koja je tajna njihova uspjeha. Vole raditi, prihvaćaju nove izazove, spremni su potruditi se ako nešto uistinu žele te ne odustaju lako. To pokazuje i izuzetno velik interes publike za događanje te velik broj pitanja iz publike. Po licenci, 4. Business Cafe Sjeverna Hrvatska vodila je Kristina Androlić vlasnica tvrtke za pripremu i provedbu EU projekata, Androlić konzalting.   **Business Cafe pokrenut je prije nešto više od 6 godina u Zagrebu, a pokrenula ga je Kristina Ercegović, serijska poduzetnica, autorica nekoliko knjiga i vlasnica tvrtke Zaokret. Danas je Business Cafe prisutan u 6 država regije, u 18 gradova, a dosad ga je posjetilo preko 10.000 gostiju.Ovi eventi prvenstveno se organiziraju s namjerom poticanja pozitivne poduzetničke klime i postali su redovno mjesto susreta poduzetnika. Event na kojem se razmijenjuju iskustva, uči iz uspješnih poslovnih priča te sklapaju nova poznanstva i poslovi.

 
Čakovečka KG Media među 200 naj Google Premier partnerskih agencija

Čakovečka KG Media među 200 naj Google Premier partnerskih agencija

Tvrtka KG Media, koja djeluje iz TICM-a u Čakovcu, te Zagrebačka agencija 404 sudjeluju u natjecanju „Google Premier Partner Awards 2016“. U navedenom natjecanju sudjeluju Google Premier agencije s područja Europe, Bliskog istoka i Afrike (tzv. EMEA regija). Google Premier agencije su certificirane tvrtke, koje je Google označio kao najkvalificiranije za provedbu oglašavanja na online kanalima kojima upravlja Google i njihovi partneri. Samo natjecanje se sastoji od 8 kategorija, a KG Media se natječe u kategoriji “Search Performance Award”. U manje od mjesec dana napravili su studiju slučaja za oglašivačku kampanju na tražilici Google, koju su provodili za potrebe uvođenja nove robne marke partnera Aminess Hotels & Campsites kojom upravlja tvrtka Laguna Novigrad d.d.Agencija 404 je nominirana u istoj kategoriji u kojoj za prestižnu nagradu konkurira s case studyjem @mojbonbon i koja je također dokazala da se tehnološki, inovativno i kulturno dobro razvijaju kao tim.Oko 800 Premier agencija imalo je mogućnost sudjelovanja u natjecanju, te je iznimna čast što su  naše dvije agencije iz Hrvatske uvrštene u 200 najboljih, odnosno, u 25 najboljih unutar kategorije u kojoj se natječu!“Kako bi uopće zadovoljila kriterije za pristup natjecanju, agencija je morala ispuniti brojne uvjete. KG Media je početkom ove godine osvojila bedž „Premier Google Partner“ agencije kao rezultat konstantnog poslovnog usavršavanja, timskog rada, educiranja o novitetima na području digitalnog marketinga i njihovoj praktičnoj primjeni. K tome, agencija je uspješno realizirala od strane Googlea definirani iznos za online oglašavanje na godišnjem nivou, te zaprimila certifikate za položene Google AdWords i Google Analytics ispite” kažu KG Medijini menadžeri online kampanja, Martin Novak i Ema Mustač, koji će predstavljati tvrtku u Mansion House u Dublinu na svečanoj dodjeli nagrada.Sljedeći korak je svečana ceremonija u Dublinu koja će se održati 4. i 5. prosinca ove godine, kada će Google proglasiti 8 najboljih agencija na razini cjelokupnog natjecanja.Još malo i vidjeti ćemo hoće li se koja od agencija vratiti s plijenom iz Irske! :)Više informacija o ovom postignuću možete pronaći klikom na link: https://goo.gl/a1Dnzu

Potpisan ugovor za izradu studije mreže daljinskog grijanja za Prelog

Potpisan ugovor za izradu studije mreže daljinskog grijanja za Prelog

U Gradskoj vijećnici Grada Preloga, potpisan je, u petak 28. listopada Ugovor za uslugu izrade idejnog rješenja i pred-investicijske studije mreže daljinskog grijanja s detaljnom analizom potreba na području Grada Preloga s prostornim smještajem mreže i faznosti njenog razvoja.Ugovor su potpisali gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek te direktor tvrtke Elektroprojekt projektiranje, konzalting i inženjering d.d. Zagreb, koja će biti izvođač radova iz ugovora, Zdenko Mahmutović. Vrijednost potpisanog ugovora je 107.000 kuna (bez PDV – a). Ovaj je ugovor vezan uz projekt tvrtke AAT Geothermae d.o.o. iz Draškovca, izgradnje napredne geotermalne energane i toplica „Hortus Croatia“. AAT Geothermae d.o.o. je tvrtka za proizvodnju čiste energije i član CloZEd Loop Energy AG grupe (Švicarska). Ciljevi njihovog projekta su izgraditi ekološki potpuno prihvatljivu geotermalnu energanu za proizvodnju električne i toplinske energije, korištenje toplinske energije za potrebe vodenog i lječilišnog parka i turističkog naselja ”Hortus Croatia”, opskrba toplinskom energijom za okolna naselja, gospodarske zone i Grad Prelog, korištenje toplinske energije za potrebe stakleničke proizvodnje, tropskih vrtova te proizvodnje voća i povrća te poticanje ostvarenja društvenih koristi. Vlada Republike Hrvatske uvrstila je 2016. godine projekt na listu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske. Tvrtku AAT Geothermae predstavili su predsjednik uprave Bodo von Düring te voditelj projekt dr.sc. Danijel Kušljić. O suradnji sa AAT Gheothermae te Gradom Prelogom govorio je i direktor Međimurske energetske agencije Alen Višnjić. MENEA u ovom projektu sudjeluje kao razvojni savjetnik.Izvor i foto: Grad Prelog

U devet mjeseci u Međimurju 40 tisuća dolazaka i 114 tisuća noćenja

Usvajanje prijedloga Programa rada s financijskim planom Turističke zajednice Međimurske županije za 2017. godinu, te Pravilnika o provedbi postupka bagatelne nabave Turističke zajednice Međimurske županije bile su dvije glavne točke 8. sjednice Turističkog vijeća Turističke zajednice Međimurske županije održane danas.Obje su točke prihvaćene jednoglasnom odlukom svih prisutnih članova Vijeća, a detaljno razrađeni Program rada predstavili su zamjenica župana Međimurske županije, ujedno i zamjenica predsjednika Turističke zajednice Međimurske županije Sandra Herman, te njen voditelj Rudi Grula.U prvih 9 mjeseci ove godine ostvareno 114 tisuća noćenja i 40 tisuća dolazaka- Za 2017. godinu planiramo nastavak svih ranije započetih projekata, što se najviše odnosi na segment cikloturizma, uz daljnji razvoj podizanja kvalitete usluga enogastronomije. Veću pozornost usmjerit ćemo i prema razvoju turističkog proizvoda u vidu aktivnog odmora i brendiranju naših turističkih proizvoda koje vršimo na temelju uskoro donesenog Masterplana razvoja turizma Međimurske županije i već donesene marketinške strategije - istaknula je zamjenica župana Herman te se osvrnula na rezultate turizma iz proteklog razdoblja. - Rezultati za prvih 9 mjeseci ove godine govore da smo ostvarili 114 tisuća noćenja, a prošlu smo godinu završili s 117 tisuća, uz otprilike 40 tisuća dolazaka, s time da je taj broj i puno veći jer ne postoji jasan sustav bilježenja svih dolazaka u našu županiju. Dakle, temeljem ovih podataka možemo vidjeti da smo već sad nadmašili očekivanja i rezultate od prošle godine - zaključila je Herman, te dodala kako tom uspjehu u prilog idu i brojne nagrade osvojene u 2016. godini na nacionalnom, europskom, pa i svjetskom nivou. Voditelj Turističke zajednice Grula napomenuo je kako je njihova glavna uloga da kao krovna organizacija objedinjuju i koordiniraju rad 6 turističkih zajednica s područja cijelog Međimurja, te da predstavljaju i promoviraju međimurski turistički proizvod na stranim tržištima, sa svrhom postizanja veće konkurentnosti. - Moram naglasiti kako smo bili realni u planiranju financijskih sredstava za 2017. godinu zbog još uvijek neizvjesnog razdoblja po pitanju državnog proračuna, ali i fondova EU. Međutim, u odnosu na prethodnu godinu, predvidjeli smo veći budžet u iznosu od 2,5 milijuna kuna, s time da su tu i dvije veće stavke koje se odnose na Interreg projekte gdje smo prijavili dva vrlo važna projekta - zaključio je Grula.Izvor i foto: Međimurska županija

 
Gospodarski optimizam poništava odlazak mladih u inozemstvo!

Gospodarski optimizam poništava odlazak mladih u inozemstvo!

Na pozitivne trendove u 2015. nastavljaju se i trendovi u 2016., a optimizam se temelji na rastu hrvatskoga gospodarstva. Izvoz raste i na državnoj razini bez obzira na još uvijek prisutan deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ali odnos će se popraviti za 3,5 posto u bilanci u odnosu na 2015. Posebno su poboljšani rezultati u industrijskoj razmjeni s inozemstvom, pri čemu prednjači metaloprerađivačka industrija. S obzirom na to da je velik dio metaloprerađivačke industrije koncentriran u Međimurskoj županiji, iz toga možemo izvući podatak da će rezultati za taj sektor u našoj Županiji biti dobri.Država mora rasteretiti poslodavce da bi rasle plaće- Velikim dijelom i međimurski metalci vuku rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. - potvrdio je Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore.Na pitanje hoće li Komora poraditi na pritisku na državu radi povećanja plaća, a koje ne bi išlo samo na teret poslodavaca, zbog sveprisutnog odljeva kadrova, Mladen Križaić odgovorio je kako je to zapravo zadatak Komore i poslodavaca.- Sve ono što su poslodavci napravili sa svojim kapacitetima i tehnologijom napravili su. Na redu je država. Ako pogledamo rezultate poslovanja prema djelatnostima, tada vidimo da su prodaja nekretnina, smještaj i priprema hrane, građevina te poljoprivreda u deficitu u bilanci što se tiče naše Županije. Imaju veće rashode od prihoda. To su grane u kojima sada država mora početi intervenirati. Metaloprerađivačka industrija još uvijek ima dvocifreni rast, ali ove su grane podbacile. - kazao je Križaić.- Mora postojati rasterećenje na način da se državni proračun puni posredno, a ne direktno preko dohotka i opterećanja poslodavca. Kada se poslodavac rastereti, on može investirati, a s druge strane može povećati plaće koje će dovesti do povećane potrošnje, kroz koju će se više puniti proračun, to je moje mišljenje. - istaknuo je Križaić.Nelojalna konkurencija koja isplaćuje pola plaće na ruke ruši tržišteO teškoćama s kojima je suočen građevinski sektor, koji je u grupi onih industrijskih grana koje ne samo da ne rastu, već i idu prema gašenju, govorio je Ivan Kolarć, predsjednik Strukovne grupe građevinara. U građevini je došlo do pada plaća za 70-ak kuna u prosjeku u odnosu na prethodnu godinu. Ujedno je taj sektor zabilježio gubitak od 50 milijuna kuna. To govori da se s cijenama na tržištu nije uspjelo pokriti ni osnovne strane. Dao je odgovor na pitanje kako ovaj sektor uopće preživljava, time što se ne ulaže u budućnost i što se troši amortizacija. - Ono što smo ulagali prije krize sada polako amortiziramo, ali ne investiramo. Znamo da je udio malih tvrtki u građevinskom sektoru u Međimurju izrazito velik, a upravo su u tim tvrtkama plaće niske. Ono što čovjek dobije na ruku, moramo biti otvoreni i reći da ide na uštrb onoga što se plaća državi. Kompenziraju se neke stvari, u dobrom dijelu građevinskih tvrtki praksa je ‘fifti:fifti’. Njih 90 posto prijavljuje maksimum od 3200 kuna, a znamo da u građevini u stvarnosti ne možeš dobiti radnika na netoplaću ispod 4500 kuna za normalno radno vrijeme. Gdje je razlika, time se treba pozabaviti država. - kazao je Kolarić, te dodao: - To bi dovelo do toga da bi neki otpadali, a ovako kriza nije posložila stvari, da s tržišta nestanu nelojalni konkurenti.I dalje se natječemo svi za sve. Vrijednosti investicija su male, a za isti posao mogu se natjecati i oni sa 160 i oni sa 6 zaposlenih. A znamo da je u tim slučajevima neusporediva struktura zaposlenih. Tegra ima prosječnu plaću 5250 kuna, a kakve plaće prikazuju drugi, i nikomu ništa.No, građevina ima još jedan veliki problem koji dijeli s ostalim proizvodnim djelatnostima. - upozorio je Kolarić. - Gubitak najzdravijeg dijela ljudi između 20 i 40 godina. Mladi ljudi odlaze u Njemačku. Sljedeću se godinu otvara austrijsko i slovensko tržište za našu radnu snagu, pa će situacija biti još gora. Samo Graz može ‘usisati’ deset posto zaposlenih u međimurskoj građevini u roku od dva mjeseca, a imamo naše tvrtke do Munchena. Ispričao je slikoviti primjer: - Iz Izgradnje Domašinec kažu mi: ‘Daj mi 500 ljudi, sutra ću ih zaposliti u Munchenu.’ Samo taj grad može ‘progutati’ sve međimurske građevinare.Što kažu brojke?Tijekom 2015. na području Međimurske županije djelovalo je 2762 poduzetnika, a zaposleno je bilo 25.699 osoba, što je 6 % više zaposlenih nego tijekom 2014.Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom u 2015. iznosila je 3974 kn, što predstavlja porast za 1,7 %, ali je još uvijek niža od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, i to za 20,4 %, prema podacima iz Županijske gospodarske komore.U 2015. u Međimurskoj je županiji došlo do porasta ukupnih prihoda u visini od 9 %, dok su na nivou Republike Hrvatske prihodi porasli za 6 %. Rashodi su porasli za 10 % u Međimurskoj županiji, dok su na nivou Hrvatske porasli za 4 %. Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom u 2015. iznosila je 3974 kn, što predstavlja porast za 1,7 %.Investicije u Međimurskoj županiji, koje su u 2015. iznosile 703 milijuna kn, povećane su u odnosu na 2014. za 31 %, dok su na nacionalnom nivou povećane za 14 %.Prerađivačka industrija dominira u ukupnim prihodima Međimurske županije, tako je dominantna i u ukupnim rashodima, u kojima zauzima udio od 53,6 %, što u apsolutnom iznosu predstavlja 6,1 milijardu kuna. Slijedi trgovina s udjelom od 21,7 % i građevinarstvo s udjelom od 9,5 %. Ostale djelatnosti sudjeluju u ukupnim rashodima s udjelom manjim od 3 %.Samo su dvije djelatnosti smanjile rashod: pružanje smještaja i usluživanja hrane, te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Čakovečkoj tvrtki najvažnija nagrada Međ. izložbe inovacija ARCA

Čakovečkoj tvrtki najvažnija nagrada Međ. izložbe inovacija ARCA

Nakon tri dana održavanja, jučer su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano dodijeljene nagrade i priznanja Međunarodne izložbe inovacija ARCA najuspješnijim hrvatskim i inozemnim inovatorima. Najznačajnija nagrada izložbe, Grand Prix, pripao je jedinstvenoj inovaciji na svijetu – Samohodnom vagonu za rasuti teret Radionice željezničkih vozila Čakovec. Inovacija je prvi puta predstavljena na domaćoj izložbi, a koliko je važna, govori činjenica da na svjetskom tržištu trenutno ne postoji takav proizvod. Za razliku od postojećih vagona, ovaj RŽV-ov se može kretati bez pomoći lokomotive, a zbog hidrauličnog sustava i prilagodljivih vrata sa strane omogućava rasipanje materijala u kontroliranim i sigurnim uvjetima. Značajno je da koristi čak tri puta manje resursa nego tipični vagoni koji se trenutno koriste za konstrukcije i održavanja željeznice. Na inovaciji je tri godine radilo pet inženjera RŽV-a u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a u nju je uloženo oko 900 tisuća eura od čega je polovica financirana iz programa Eco-Innovation Europske unije. Čakovečka tvrtka u rujnu je dobila i potvrdu o zaštiti od Europskog patentnog ureda, obavljena su sva potrebna ispitivanja itrenutno čeka zeleno svjetlo za prodaju. Interesa, kažu u tvrtki, već ima, i to u cijelom svijetu. Ipak, nadaju se da će ova jedinstvena inovacija prvu vožnju obaviti na domaćim prugama. - Ulaganje u inovativne projekte je ulaganje u budućnost firme. Oni nam mogu otvoriti nova tržišta, a posljedično dolazi i povećanje kapaciteta proizvodnje i zapošljavanje novih radnika. I dalje ćemo razvijati inovativne projekte u RŽV-u Čakovec jer inovativnost je jednaka razvoju - rekao prilikom uručenja nagrade direktor tvrtke Dražen Vidović. Nagradu mu je uručio najmlađi sudionik izložbe, i sam dobitnik zlatne medalje u kategoriji mladih inovatora za svoju Vremensku stanicu, 14-godišnji Jan Murić iz bjelovarske IV. Osnovne škole. Osim Grand Prixa, čakovečka tvrtka dobila je i posebnu nagradu Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora IFIA koju je direktoru Vidoviću uručio predsjednik ove organizacije dr.sc. Alireza Rastegar. Tvornica željezničkih vozila Čakovec trenutno zapošljava 150 radnika u Čakovcu i 90-ak radnika u bjelovarskom pogonu, a kako je istaknuo Vidović, ova će inovacija otvoriti i prostor za nova zapošljavanja. Tu ne staju, već rade na novoj inovaciji, koju će, kako su najavili, premijerno pokazati na nekoj od sljedećih Međunarodnih izložbi inovacija ARCA. Na ovogodišnjoj izložbi predstavljeno je 180 inovacija iz Hrvatske, BiH, Srbije, Slovenije, Kine, Irana, Poljske i Rumunjske i to od praktičnih inovacija za svakodnevnu uporabu, preko inovacija iz vojne industrije do znanstvenih projekata i otkrića, među kojima je značajan broj onih sa Sveučilišta u Zagrebu.Najboljima su jučer uručene zlatne, srebrne i brončane medalje. Zlatom je nagrađen i komposter za bioreaktorsko kompostiranje tvrtke Tehnix. Na izložbi su svoje inovativne projekte, izvan konkurencije za nagrade, predstavile i tvrtke Bernarda i Šestan-Busch. Podsjetimo inovatorski Grand Prix lani je dobila upravo tvrtka Bernarda, a 2013. godine tvrtka Šestan-Busch za također tada jedinstvenu svjetsku inovaciju – hrvatsku modularnu kacigu. Međunarodna izložba inovacija ARCA već se 14. puta održala u Zagrebu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Visoka pokroviteljica izložbe bila je Predsjednica Republike.

Business Cafe prvi puta u Čakovcu

4. Business Cafe Sjeverna Hrvatska održat će se u Čakovcu 3. studenog (četvrtak) s početkom u 18h u Gradskoj kavani Čakovec.Tema eventa je "Kak' to Međimurcima uspijeva?", a gosti govornici bit će uspješni međimurski poduzetnici koji su napravili iskorak u svom poslovanju, osvajaju strana tržišta, dobro posluju te su odličan primjer i poticaj za poduzetnike.Gosti eventa su: gosp. Damir Šafarić, vlasnik i direktor Media Soft-a, uspješne softverske kompanije iz Čakovca. Sljedeći gost je g. Davor Zidarić iz Centrometala Macinec, a treći gost je gosp. Patrik Pintarić iz tvrtke Patrix. Business Cafe pokrenut je prije šest godina u Zagrebu. Pokrenula ga je serijska poduzetnica i autorica nekoliko poslovnih bestsellera Kristina Ercegović. Danas se Business Cafe redovno organizira u 18 gradova, u 6 država regije. Dosad je održano 90 evenata, gostovalo je preko 350 gostiju poduzetnika, posjetilo ga je više od 10.000 gostiju, a sudionici su međusobno sklopili poslova vrijednosti preko 10 milijuna EUR-a. Sam event sastoji se od razgovora s upješnim poduzetnicima te neformalnog dijela za umrežavanje između sudionika.Business Cafe šalje dvije osnovne poruke:"Nismo sami." na svom poduzetničkom putu. Svi prolazimo kroz isto. I "Moguće je uspjeti sad i ovdje – unatoč svemu i svima!"S obzirom da je međimurski kraj poznat po brojnim poduzetnicima te po marljivosti ljudi, očekuje se odličan odaziv i još bolja poticajna poduzetnička atmosfera na eventu 3. studenog u Gradskoj kavani u Čakovcu.Po licenci za Sjevernu Hrvatsku događaj organizira Androlić konzalting. Karte po cijeni od 70,00 kn mogu se nabaviti preko Entrio sustava: https://www.entrio.hr/event/4-business-cafe-sjeverna-hrvatska-cakovec-kak-to-medjimurcima-uspjeva--3553 ili slanjem maila sa svojim podacima, direktno na androlic@androlic-konzalting.hr

 
Prilika za posao: EKO Međimurje zapošljava autolakirere!

Prilika za posao: EKO Međimurje zapošljava autolakirere!

EKO MEĐIMURJE d.d. je hrvatski proizvođač metalnih dijelova i opreme koji najveći dio svojih proizvoda plasira na zapadnoeuropsko tržište surađujući s renomiranim svjetskim proizvođačima građevinskih strojeva. Posjeduju najsuvremeniji strojni park za obradu metala i stalno ulažu u edukaciju i usavršavanje svojih zaposlenika.EKO MEĐIMURJE d.d. traži više iskusnih izvršitelja za rad u pogonu u sjedištu tvrtke na radnom mjestu: AUTOLAKIRERUvjeti: srednja stručna sprema, smjer autolakirer ili soboslikar/ličilac radno iskustvo u struci pedantnost u radu Nudimo: stalni radni odnos (uz probni rok) puno radno vrijeme (40 sati) stimulativna i redovita primanja odlične radne uvjete troškovi prijevoza na posao Ukoliko Vam je želja pridružiti se EKO-vom timu te svojim znanjima i vještinama doprinijeti daljnjem prosperitetu tvrtke, pošaljite im svoj životopis i prijavu za posao u pisanom obliku, poštom ili na e-mail adresu posao@eko.hr najkasnije do 4. studenoga 2016. godine.EKO MEĐIMURJE d.d.Šenkovec, Braće Radić 37HR-40000 Čakovecwww.eko.hrposao@eko.hr

Oko 300 sudionika u Sv. Martinu na 10. Kongresu hrvatskog kampinga

Oko 300 sudionika u Sv. Martinu na 10. Kongresu hrvatskog kampinga

Međimurska županija i Sv. Martin na Muri dobili su veliku čast ugostiti najveći turistički događaj godine u zemlji, uz dakako Dane hrvatskog turizma koji će se ove godine održati u Bolu na Braču 26. i 27. listopada. Više od 300 sudionika iz svih krajeva Lijepe naše sudjelovalo je na 10. jubilarnom Kongresu hrvatskog kampinga, manifestaciji koja se nametnula kao središnje mjesto razmjene znanja i iskustava unutar kamping sektora Hrvatske. Kongres, koji je počeo 19. listopada, u LifeClass Termama Sv. Martin u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske poslužio je kao zaključak sezone, koja je prema riječima organizatora i podupiratelja bila na razini rekordnih godina. - Upravo je kamping prvi sektor turizma koji se vratio na svoje pozitivne rezultate kakve smo bilježili prije rata, a svoje uspjehe mjerimo kroz povećanje noćenja i prihoda, ali i dobivanjem relevantnih nagrada - rekao je u uvodu Tihomir Nikolaš, predsjednik Kamping udruženja Hrvatske. U Međimurju se kreće s pet projekata izgradnje obiteljskih kampova!Osim što se okruženje Termi u dva dana pretvorilo u pravo malo kamp središte, ovogodišnje jubilarno izdanje tradicionalnog skupa dalo je odgovore na mnoga pitanja vezana uz prednosti i nedostatke hrvatske kamping industrije, razvoj luksuznih kampova, ulogu agencija te stanje i trendove na našim tržištima. Svoj je ponos činjenicom kako su upravo Međimurje izabrali za lokaciju konferencije, istaknula zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, naglasivši kako je važna poruka da su se odlučili upravo za kontinentalnu Hrvatsku. - Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas iz najmanje, ali najljepše županije, županije koja se jedina u Hrvatskoj može podičiti s dvostrukom titulom Europske destinacije izvrsnosti i to upravo općina i kraj u kojem se sada nalazimo. Iako smo županija koja nema ni jedan kamp, imamo velike mogućnosti, potencijale i želju da se uključimo u vaše udruženje, te postanemo članom, kako bi razvili kamping turizam koji postaje sve traženiji - objasnila je zamjenica te pritom objasnila kako je u masterplanu razvoja turizma Međimurja uz cikloturizam, upravo naglasak stavljen i na sve traženiji kamping za koji postoje konkretni projekti. Istih se dotaknuo i Rudi Grula, voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije, te najavio kako će se za pet godina povodom jubileja svi ponovo okupiti u Međimurju, ali i pritom svjedočiti pet novih kampova. - Svjesni smo kako su kamperi gosti koji najviše vole istraživati destinaciju, pa mi godinama razmišljamo o tome i potičemo naše poduzetnike da krenu u to područje turizma - rekao je Grula. 16 mobilnih kućica i 4 glampinga oduševili Sv. MartinMeđimurska županija pokazala je kako godinama osluškuje potrebe svojih turista, a sinergijom javnog i privatnog sektora ulaže upravo u one turističke proizvode koji su poželjni i potrebni na našem području. To su organizatori prepoznali i osim predstavnika nacionalnih turističkih tijela i institucija te domaćih stručnjaka, ugostili međunarodne goste i stručnjake. O ljepotama i potencijalima Međimurja govorio je i Ivan Arambašić, predstavnik Hrvatske turističke zajednice te pritom ukratko rezimirao uspješnu turističku sezonu, organizatorima čestitao na deset godina organiziranog djelovanja i proglasio kongres otvorenim. Prije razgledavanja i predstavljanja 16 mobilnih kućica i 4 glamping šatora raznih europskih proizvođača, ujedno su najboljim kampovima dodijeljena priznanja za kvalitetu kampova Croatia's Best Campsites, OK mini camps, Naj Kamp Adria 2016, V4A - village for all te nagrada za najinovativniji kamp godine. Zaključak druženja kampera na sjeveru zemlje svakako je kako konferencije ovakvog tipa postaju središnje mjesto razmjene znanja i iskustava unutar kamping sektora Hrvatske, koji uz obiteljski smještaj i hotele u hrvatskom turizmu ima najvažniji udjel po smještajnim kapacitetima, ali i fizičkim te financijskim pokazateljima. Ujedno su ponosno istaknuli kako su zaključili projekt certificiranja i prilagodbe sadržaja i usluge kampova osobama s posebnim potrebama, te je certifikate, prve takve u Hrvatskoj, upravo u Međimurju dobilo pet kampova - Čikat, Njivice, Solaris Naturist, Stoja i Zablaće. Izvor i foto: Međimurska županija

Metss ulazi u trgovački centar Betex na čakovečkom Jugu

Što će biti i tko će se smjestiti u trgovački centar Betex na čakovečkom Jugu tema je koja zanima mnoge.U rujnu je tamo otvorena cvjećara, a uskoro u prostor ulaze i drugi zakupci.Kako smo uspjeli saznati ugovor za prostore u centru Betex popisao je i trgovački lanac Metss. On vjerojatno ulazi u prostor bivše samoposluge, ali sve je još u fazi pripreme pa nikakvi rokovi nisu poznati. Priče koje su došle do nas govore i o tome da će jedan od zakupaca biti i kafić.O svemu čekamo službenu potvrdu vlasnika.

 
Zanimaju li uopće naše tvrtke najbolji međimurski studenti?

Zanimaju li uopće naše tvrtke najbolji međimurski studenti?

Međimurci su dugo slovili kao marljivi radnici koji su tražili najkraći put od obrazovanja do radnog mjesta. Ali u posljednje vrijeme svjedoci smo obrazovne revolucije u Međimurju. Mladima je jasno da moraju biti čim bolje obrazovani, jer su im konkurenti mladi iz cijelog svijeta, budući da im je i tržište rada cijeli svijet.Imamo sjajne studente, ali...Međimurska županija nedavno je priredila prijam za 19 međimurskih studenata dobitnika Rektorove nagrade, koji su vrh vrhova svoje generacije po postignutim rezultatima na studiju, te već u fazi studiranja spremni na istraživanje i iskorak u odnosu na redovne studentske obveze.To nam je dalo misliti prepoznaju li njihovu vrijednost i međimurski poduzetnici, kojima su ovi mladi prvima nadohvat ruke. Barem trećina dobitnika Rektorove nagrade jest s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a metalska industrija lider je našega gospodarstva. No, postavlja se pitanje jesu li naši metalci zainteresirani za uspješne studente, znaju li uopće tko su oni i povezuju li se s njima. Imaju li uopće naše tvrtke “lovce na glave”, kako bi vratile sve one koji najviše vrijede u Međimurje, a ne da nam najbolji odlaze van ili ostaju u Zagrebu!?Ivana Hajdinjak iz Nedelišća studira geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a dobila je Rektorovu nagradu za timski rad s kolegicom s Fakulteta. - Pisale smo o utjecaju romske populacije na demografske strukture u Međimurskoj županiji i odlučile usporediti općine Malu Suboticu i Nedelišće. Na naše pitanje do kakvih su rezultata došle, Ivana je odgovorila da su istraživale natalitet, mortalitet i određene prirodne značajke, te zaključile smo da je mortalitet kod romske populacije poprilično jednak kao i kod domicilne populacije, dok se natalitet puno razlikuje i puno je viši od domicilne populacije. U istraživanje su uložile dosta vremena i truda, pa im Rektorova nagrada puno znači, a i ponosne su same na sebe što su to uspjele odraditi.Zanimljiv je odgovor Ivane Hajdinjak gdje se vidi u budućnosti. - Planiram se vratiti u Međimursku županiju, nadam se čak i u svoju općinu, jer dosta sam aktivna na području općine Nedelišće. Puno mi to znači, pa bih željela raditi u blizini, nadam se u struci. - kazala je Ivana.Imaju li se naši mladi i obrazovani kamo vratiti?Dakle, više ne možemo govoriti o slaboj obrazovnoj strukturi Međimuraca i našoj ispodprosječnoj obrazovanosti. Mladi se Međimurci obrazuju i pokazuju vrhunske rezultate na nacionalnoj razini, a sve se više pri izboru zanimanja rukovode i potrebama tržišta. Ponekad je problem i u upisnim kvotama koje su ograničene za ono što tržište traži, a široke ruke za ono što ne treba. Ali sada je veći problem imaju li se mladi vrhunski obrazovani Međimurci po završetku obrazovanja kamo vratiti. Žele li ih i traže naši poslodavci? Što im nude da ih vežu za sebe?Gospodarsko-socijalno vijeće pred sobom ima važan zadatakU Međimurskoj županiji djeluje Gospodarsko-socijalno vijeće, kao niža razina istog tijela na nacionalnoj razini. Upravo bi sada kadrovska politika i korištenje ljudskih potencijala, kada se i Međimurje i država suočavaju s masovnim odljevom vitalnih kadrova, trebali biti najvažnija tema ovog tijela.Ako ne shvate da ljudi ne žele živjeti ni raditi tamo gdje su niske plaće i slabi izgledi za kvalitetan život, nema ni smisla tijelo kojemu je glavna zadaća uspostava socijalnog dijaloga i socijalna ravnoteža u društvu.

Radionica željezničkih vozila i Tehnix na Međ. izložbi inovacija ARCA

Radionica željezničkih vozila i Tehnix na Međ. izložbi inovacija ARCA

Jedinstvenu inovaciju - Samodoni vagon za rasuti teret, Radionica željezničkih vozila Čakovec predstavit će sljedećeg tjedna na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA koju organizira Udruga inovatora Hrvatske. Na ARCI će se i ove godine predstaviti i poznate međimurske inovativne tvrtke, Tehnix s novom ekološkom inovacijom – Komposterom za bioreaktorsko postrojenje, a tvrtke Šestan – Busch i Bernarda d.o.o. s već poznatim programom inovativnih proizvoda. Inovatori i tvrtke iz Međimurja već niz godina uspješno izlažu na ovoj domaćoj izložbi inovacija međunarodnog karaktera. Podsjetimo i da su u posljednje tri godine čak dva puta najznačajniju nagradu izložbe – Grand Prix, odnijeli upravo Međimurci i to vlasnici tvrtki Bernarda i Šestan-Busch. Za nagrade izložbe ove godine pak konkuriraju samo RŽV i Tehnix. Ovogodišnja izložba održava se od 20. do 22. listopada u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i na njoj će biti predstavljeno 180 inovacija iz Hrvatske i svijeta. Prvog dana izložbe održat će se forum na temu „Inovacije – pokretač razvoja“ na kojem će relevantni sudionici iz javne uprave i gospodarstva govoriti o inovativnom poduzetništvu u Hrvatskoj. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i u suradnji s Međunarodnom federacijom nacionalnih saveza inovatora (IFIA), Sveučilištem u Zagrebu, Hrvatskom zajednicom tehničke kulture, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, a poseban partner izložbe je Kineska asocijacija inovatora CAI.

10. Međimursko ocjenjivanje meda: Pčelari dostavite uzorke meda

Ogranak Udruge pčelara Međimurske županije "Agacija" poziva pčelare na dostavu uzoraka za 10. Međimursko ocjenjivanje meda. Pčelari mogu predati uzorke meda 20.10.2016 (četvrtak) u vremenu od 18-20 sati i  22.10.2016 (subota) u vremenu od 8-10 sati. Uzorak se sastoji od dvije neoznačene flašice težine 450 g i jedne flašice od 900 g s naljepnicom i zaštitnom trakom. Za prvi uzorak od pčelara članova Udruge ocjenjivanje je besplatno dok će cijena slijedećih uzoraka članova udruge, i onih koji nisu članovi, biti određena do prikupljanja uzoraka i ovisit će o visini dotacije Županije. Analiza meda i senzoričko ocjenjivanje će se vršiti na Agronomskom Fakultetu u Zagrebu.Datum proglašenje rezultata i podjela diploma biti će određen naknadno. U slučaju nejasnoća kontaktirati na tel 098/803-333 u večernjim satima.

 
Sabolić: Čak sedam županija ima prosjek plaća niži od Međimuraca

Sabolić: Čak sedam županija ima prosjek plaća niži od Međimuraca

Iako je Gospodarsko – socijalno vijeće savjetodavno tijelo, nova, danas održana, 83. sjednica donijela je niz konkretnih rješenja i potakla teme za raspravu.Jedna od ključnih točaka sjednice, baš kao i nedavno održane sjednice Skupštine Međimurske županije, bila je dana informacija o stanju i kretanjima međimurskog gospodarstva u 2015. godini. Kako je objasnio Darko Radanović, pročelnik UO za gospodarske djelatnosti Međimurske županije statistika koja itekako veseli je zabilježen rast zaposlenosti od 4%, dakle 25.316 ukupno zaposlenih osoba u Međimurju naspram prethodne godine. - Upravo smo u 2015. zabilježili najmanji broj nezaposlenih ikada, dok je ta brojka tijekom 2016. godine još i manja, što dobiva na značaju posebice ako gledamo i spomenuti rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenih je oko 4500, dok je sredinom 2013. iznosila 8300 nezaposlenih u našem Zavodu s kojim u suradnji radimo i da se ova rekordna brojka dalje smanjuje. Zabilježeno je i povećanje prosjeka plaće na 4085 kuna, nakon što je u 2014. bio 3922. Poduzetnici su po prvi puta premašili svoje prihode preko 12 milijardi kuna, dok smo prije tri godine bili na oko 10.4 milijardi - rekao je u svom izlaganju i dodao kako mjesta za zadovoljstvo ima, no napori da se svaki segment gospodarstva uzdigne do i preko državnog prosjeka ne staju, te kako su u Međimurskoj županiji prepoznali kako samo konkurentno gospodarstvo i stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja mogu dati daljnji rast plaća.Čak sedam županija ima prosjek plaća niži od MeđimuracaNa temu se posljednjom točkom dnevnog reda nadovezala Marina Kodba, predstojnica Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te iznijela najnovije podatke o stanju kretanja na tržištu rada i pozitivnim brojkama kada su nezaposlenost, ali i zaposlenost u pitanju. - Rujan smo završili s 4370 nezaposlenih osoba u našoj evidenciji, apsolutno najmanje od osnivanja našeg Područnog ureda Čakovec, a pomak je evidentan i u rastu zaposlenosti - dodala je.  Zaključak temi dao je predsjednik Gospodarsko - socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji Davor Sabolić, koji je naglasio kako su glavna tema svakog sastanka i okupljanja plaće, kako Međimurske županije tako i GSV-a, te se rade dodatni napori da se taj segment regulira. Kako napominje, važno je i promijeniti percepciju kako su u Međimurju najniže plaće, jer čak sedam županija ima prosjek plaća niži od nas, s time da to uključuje i susjednu Varaždinsku, zatim Bjelovarsko – bilogorsku, Virovitičko – podravsku i druge. - Vidimo prema podacima, prosjek smanjuju građevinarstvo i ugostiteljstvo, pa trgovina. Premašili smo magičnu granicu od 4000 kuna prosječne neto plaće, dok je drugi cilj porast na 5000 - naglasio je Sabolić i dodao kako smo po padu nezaposlenosti jedna od najuspješnijih županija, no i kako je to još jedan od  indikatora da nas problemi još očekuju, jer je dio nezaposlenih resorbirao realni sektor dok je dio radno sposobnog stanovništva posao potražio u zemljama Europske unije. Raspravi su se priključili članovi Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, predstavnik sindikata Mladen Zemljić i ispred poslodavaca Ivan Senčar koji su zaključili kako treba zajednički raditi na rješavanju poteškoća poslodavaca i radnika, ali i na nedostatku radne snage s kojom se susreću. Mladen Križaić, predsjednik HGK Međimurske županije rekao kako se intenzivno radi na edukaciji i radu s mladima kako bi zadržali sposobnu radnu snagu, Elizabeta Bel ispred sindikata dala prijedlog za smanjenje poreznog opterećenja, dok Sabolić figurativno zaključio kako bi mladima trebalo platiti kartu za put, neka vide kako se živi u Europi, uvjeren kako bi se većina vratila. Naime sve se češće u javnosti pojavljuju insinuacije kako do pada nezaposlenosti dolazi zbog odlaska mladih, no iste ne drže vodu nakon što su napravljene usporedbe s drugim regijama, kao što je npr. Slavonija iz koje je osjetno veći odljev, ali pritom ne i pad nezaposlenosti. Vezano za temu gospodarstva, Anđelko Crnčec iz HOK Međimurske županije naglasio je kako se priča o negativnoj statistici u obrtništvu, no vidljivo je kako se već šest mjeseci bilježi konstantna brojka, te da mjesta za optimizam ima. Dan je zaključak kako se ujedno za 2016. godinu očekuju bolji gospodarski pokazatelji u odnosu na 2015. kao što je i ona bila bolja od 2014., točnije da međimursko gospodarstvo bilježi kontinuirani rast.Međimurski GSV postaje središnji forum za dijalogSocijalni dijalog koji je važan i u tom segmentu, uveo je sjednicu u treću točku dnevnog reda i inicijativu Saveza samostalnih sindikata za sazivanje radnog sastanka na temu Razvoj socijalnog dijaloga u Međimurskoj županiji. O tome je izvijestio potpredsjednik GSV-a Zemljić, koji je objasnio kako je cilj socijalni dijalog koji su imali u okviru europskog projekta sa Bjelovarsko – bilogorskom županijom spustiti na niži nivo, u trgovačka društva gdje takav dijalog ne postoji, odnosno gdje ne postoje sindikati ni kolektivni ugovori. - Zajedno s poslodavcima inicirat ćemo implementaciju socijalnog dijaloga, nakon uspješnog jednogodišnjeg projekta tripartitnog dijaloga između poslodavaca, države i sindikata - zaključio je i nastavio da sindikati u ovom trenutku nisu zadovoljni s određenim tvrtkama iz realnog sektora, iako taj dio nije u ingerenciji GSV, no i kako će svakako ovime poslati poruku da je potrebno razgovarati i iznaći najbolja rješenja za sve dionike. Dan je i završni komentar 400 tisuća kuna vrijednog projekta u međimurskom segmentu „Jačanje kapaciteta gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije“. Zamjenik župana Međimurske županije, ujedno potpredsjednik GSV-a Zoran Vidović i asistentica projekta Danica Holcinger, objasnili su kako smo u vidu socijalnog dijaloga na dobrom putu, da je projekt bio itekako uspješan, te da međimurski GSV postaje središnji forum za dijalog. Izvor i foto: Međimurska županija

U rujnu nezaposlenost u Međimurju manja od 10 posto

U rujnu nezaposlenost u Međimurju manja od 10 posto

Ukupno je tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područnog ureda Čakovec izašlo 780 osoba.Od toga zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 568 osoba, a broj zaposlenih u porastu je za 48,7% u odnosu na kolovoz, dok je broj zaposlenih u odnosu na rujan prošle smanjen (9,6%).Krajem rujna u evidenciji je bilo 4.370 nezaposlenih osoba, što je smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na rujan 2015. godine (16,6%) i prethodni mjesec (4,1%). Stopa registrirane nezaposlenosti prema administrativnim izvorima za rujan je u Međimurju 9,9%.Najviše ljudi posao je našlo u obrazovanju, prerađivačkoj industriji i djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 68,0% (386 osoba) zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (112 osoba ili 19,7%) i Ispostavu Mursko Središće (70 osoba ili 12,3%). Tijekom rujna u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 593 osobe, a broj ulazaka u porastu je u odnosu na prethodni mjesec (25,6%), dok je naspram rujnu prošle godine evidentirano smanjenje (6,8%).

LPT, Letina intech i Ronis dobitnici Zlatne plakete

Na sjednici održanoj danas 11. listopada Gospodarsko vijeće jednoglasno je potvrdilo prijedlog predsjednika Gospodarskog vijeća za izbor poduzetnika za nagradu Zlatna plaketa za poslovnu 2015. godinu.A evo i tko su po veličine najbolje tvrtke u Međimurju prema Županijskoj komori Čakovec.U kategoriji velikih tvrtki izabrana je tvrtka LPT d.o.o., PrelogU kategoriji srednjih tvrtki izabrana je tvrtka: Letina intech d.o.o., ČakovecU kategoriji malih tvrtki izabrana je tvrtka: Ronis d.o.o., Čakovec

 
Dva brata iz Zasadbrega spojila zanat i oživjela kaljeve peći!

Dva brata iz Zasadbrega spojila zanat i oživjela kaljeve peći!

Visoka iskoristivost energije kaljevih peći čini ugradnju peći najisplatjivijim rješenjem za grijanje doma. Dugoročna investicija spasit će vas od prevelikih računa za plin, velikih servisa na godišnjoj razini te pružiti toplinu i ugodu doma. Dva brata iz Zasadbrega, Marko i Lovro, čiji je otac majstor pećar, povezala su dva stara zanata, lončarstvo i pećarstvo, te ponudila tržištu moderne, funkcionalne i originalne peći koje oplemenjuju svaki prostor.Kaljeva peć nekada je bila među popularnijim rješenjima za grijanje kuće, no razvojem tehnologije, modernizacijom i pojavom fosilnih goriva interes za kaljevom peći naglo je pao. Vrijeme je učinilo svoje te je struka pećara i lončara postala sve manje tražena. Jedini međimurski majstor pećar bojao se za opstanak svog zanata, no cijena potrošnje fosilnih goriva porasla je i kao takva počela predstavljati velik trošak za grijanje obiteljske kuće. Ljudi su se opet počeli okretati jeftinijim i dugoročnijim rješenjima - kaljevim pećima. To je predstavljalo spas i za Pergarovu struku. Kako su se peći vratile u punom mahu, sinovi Marko i Lovro prihvatili su se posla i priskočili tati upomoć. Kao pravi nasljednici, marljivi i motivirani, pokazali su velik interes i talent za strukom. Marko je nakon srednje škole, koju je završio kao geološki tehničar, položio majstorski ispit za pećara. Sada se ponosi titulom majstora pećara, drugom takvom u Međimurju, te montira i zida kaljeve peći. Lovro je polazio srednju školu u Bedekovčini te završio kao proizvođač i dizajner keramike, odnosno lončar. Praksu je obavljao u Zagorki Bedekovčini, koja svoje poslovanje temelji na industrijskoj proizvodnji. No, Lovro je odlučio nastaviti obiteljsku tradiciju, otvoriti vlastiti obrt te iskoristiti početnu odskočnu dasku koju smatra velikom prednošću. Za izradu ukrasne i uporabne keramike potrebni su posebni strojevi i peći, no svojom je snalažljivošću uspio nabaviti iste. Većim dijelom radi po narudžbi, a interesa, srećom, ima.Marka i Lovru povezuje zajednički cilj za ujedinjavanje zanata pećara i lončara te isporučivanje gotovog proizvoda, kvalitetnijega i jeftinijega. Lovro izrađuje dijelove i elemente za peć, a Marko ih montira, ugrađuje i zida peć. Konačan proizvod je gotova kaljeva peć koja ne zahtijeva dodatna ulaganja i obaveze, a sve što je potrebno za ugradnju i montiranje iste izrađeno je od sto posto prirodnih materijala. Povratak prirodnim materijalima ono je što njihove peći čini posebnijima te garantira određenu kvalitetu i standard, ali zahtijeva dodatno vrijeme izrade i potpunu posvećenost procesu. Elementi koje izrađuje Lovro suše se po mjesec dana, što definira rok isporuke od 30 do 50 dana. Nakon što se pripreme materijali, slijedi izrada, stavljanje u kalupe, sušenje, dorada te neprestano poravnanje tijekom procesa sušenja. No, Lovro uživa u tom poslu i ponosan je što radi s prirodnim materijalima koji u kombinaciji s pijeskom čine manje krutu masu koja duže isijava toplinu. Srećom, sve veći broj ljudi upoznat je s prednostima prirodnih materijala te više ne podliježe proizvodima industrijske proizvodnje. Mnogi se sa sjetom sjećaju dana kada su uživali u toploj kaljevoj peći, ugođaju koji stvara toplina doma te isto žele osigurati i u svom trenutnom domu. Grijanje fosilnim gorivima nije samo skuplje, već se ne može postići toplina i ugoda koju pruža peć. Marko i Lovro toga su svjesni, stoga rade sve da bi ljudima ponovno približili kaljevu peć kao najisplatljiviji način grijanja. Što se tiče cijene, njihove peći jeftinije su od 20 do 30 posto u odnosu na peći industrijske proizvodnje. Tajna je upravo u tome što sami izrađuju elemente i dijelove za koje je ponuda kod nas svedena na samo jednog proizvođača, pa su i cijene visoke jer u Hrvatskoj nemaju konkurenciju. Spajanje pećarstva i lončarstva u jedan dugoročan proizvod kao što je kaljeva peć predstavlja investiciju na kojoj su mnogi zahvalni. Prema njihovim izračunima, jedna jedinica kaljeve stoji 100 - 130 kuna, a grije 1 - 1,5 m kubnih. Marko ističe kako su dodatna prednost novi trendovi koji omogućavaju da kaljeva peć poprimi moderan izgled. Zbog toga su mnogima poznate kao starinske peći, danas neprepoznatljivog izgleda koji se može savršeno uklopiti u željeni interijer. S obzirom na to da trenutno vlada minimalizam, peći se premazuju glazurama i oblače kako bi se sakrili prijelazi. U posljednje vrijeme uz peći se montiraju klupice za sjedenje koje predstavljaju dodatnu ugodu i udobnost, a i odlično rješenje za hladne zimske večeri. Kako bi se postigao kaminski ugođaj, mnogi se odlučuju za staklena vrata. Prema Markovom iskustvu, najviše se upotrebljava bijela boja, koja je i najjeftinija. Tu su također i kaljeve peći na centralno grijanje. Loženje se odvija u kotlu, a toplina manifestira na cijelu kuću. Osim što još uvijek usavršavaju zanat te uče kako biti pravi majstori, neprestano moraju pratiti nove trendove uređenja interijera kako bi kupcu zadovoljili sve želje i potrebe i isporučili što kvalitetniji i ljepši proizvod. Zahvalni su ocu koji ih je podučio zanatu i pružio im priliku da ponovne obnove i ožive jedinstven proizvod na tržištu, već skoro zaboravljen i podcijenjen.

Međunarodni voćarski sajam 4. i 5. studenog

Međunarodni voćarski sajam 4. i 5. studenog

Općina Donji Kraljevec i Centar dr. Rudolfa Steinera pozivaju vas 4. i 5. studenog 2016. godine na 11. međunarodni voćarski sajam.Naglasak ovogodišnjeg Sajma stavljen je na revitalizaciju voćarstva, stvaranje dodane vrijednosti kroz preradu voćnih sirovina i pozicioniranje proizvoda na tržištu. U suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Savjetodavnom službom Republike Hrvatske te Razvojnom agencijom REDEA iz Čakovca, organizirali su niz predavanja o novim tehnologijama, uzgoju, skladištenju, preradi, novim načinima distribucije, marketingu i aktualnim temama. Središnja tema sajma bit će Okrugli stol pod nazivom: Krah hrvatskog voćarstva! Prilika za novi početak? Sa zadovoljstvom ističu veliki interes izlagača i proizvođača koji je pobudila inicijativa i poziv na 1. međunarodno ocjenjivanje voćnih vina.Sajam je izložbeno prodajnog karaktera. Uz razgledavanje sajma posjetitelji će moći sudjelovati na stručnim predavanjima i pratiti zanimljive radionice pripreme zdrave i uravnotežene prehrane. Popratna događanja na sajmu biti će izrada unikatne ambalaže, kulturno-zabavni program i degustacije delicija od voća. Za sve izlagače nastup, kao i ulaz za sve goste i posjetitelje - je besplatan! Cijelu prijavnicu preuzmite na web stranici. Program događanja možete naći na internetskim stanicama sajma: www.vocarski-sajam.com

U kolovozu posao našle 382 osobe, ali ga izgubile 472 osobe

Zbog zaposlenja evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područni ured Čakovec u kolovozu su napustile 382 osobe, a broj zaposlenih u porastu je za 7 posto u odnosu na prethodni mjesec.Krajem kolovoza u evidenciji je bilo 4.557 nezaposlenih osoba, što je smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na kolovoz 2015. (16,2%) i srpanj 2016. godine (2,4%). Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 61,8% (236 osoba) zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (86 osoba ili 22,5%) i Ispostavu Mursko Središće (60 osoba ili 15,7%).Tijekom kolovozau evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 472 osobe, a broj ulazaka smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (28,7%) i kolovoz prošle godine (12,8%).

 
Potopljeni mlin na Muri u petak dobiva nove noseće čamce

Potopljeni mlin na Muri u petak dobiva nove noseće čamce

Popularni Mlin na Muri u Žabniku podlegnuo je nadiranju vode i potopio se s ponedjeljka na utorak prošlog tjedna. No već u petak dići će se iz vode i postaviti na nove, jače čamce, tzv kompove, koji će mu svojom nosivošću omogućiti i proširenje primjene. Tako će vodenica koja je već postala popularno izletište ponovno veselo mljeti brašno, kao što su međimurski mlinari nekad radili. - Mlin je potonuo doslovno mjesec dana prerano, naime već smo sve spremili za njegovu obnovu i naručili nove čamce, no čekali smo na odobrenje projekta obnove mlina i sredstva koja nikako da stignu, rekao nam je Franjo Makovec, načelnik općine Sv. Martin na Muri. - Na kraju su nam u Ministarstvu kulture odobrili 70 tisuća kuna, a potrebno nam je 300 tisuća kuna, pa će općina sama pokrivati razliku, nastavlja Makovec. Nosivi čamci se upravo završavaju u tvrtki Energoprojects d.o.o. u Vrhovljanu, gdje je industrijska zona Sv. Martina na Muri. U petak ćemo ih dopremiti i montirati mlin na njih. Zbog njihove veličine biti će potrebna i posebna regulacija prometa. Manji je već gotov, a velikog upravo dovršavaju. Zbog njegove širine od oko šest metara i dužine od četrnaest metara, biti će potrebna i posebna regulacija prometa, jer će ih zbog veličine biti potrebno dopremiti glavnom cestom iz gospodarske zone. U petak ujutro dižemo kranom mlin iz Mure i montiramo ga na nove čamce. Kad završimo vratit ćemo ga u Muru, jer želimo da za Martinje bude funkcionalan. No nakon toga kreće i obnova cijelog mlina koji će po završetku biti u stanju primiti i stotinjak ljudi, sada je nosivost duplo manja, a biti će postavljena i elektrifikacija, novi krov i još mnogo detalja pa će se na njemu moći održavati i ozbiljniji događaji. Doslovno je sve spremno, zbog toga kažem da se ovo jednostavno dogodilo mjesec dana prerano, rekao nam je načelnik Franjo Makovec. Mlin na Muri već je jednom potonuo u kolovozu 2013. godine, zbog dotrajalosti nosećih čamaca, no tada je samo popravljen. Drveni kompovi korišteni pri njegovoj izgradnji prije deset godina ovog puta biti će zamijenjeni dugotrajnijim, metalnima. Načelnik Makovec već duže želi zamijeniti drvene kompove željeznima, jer su drveni kratkotrajni i voda ih uništava već od prvog dana. A što on želi, obično i uspije. Prije ili kasnije. - A zbog čega je Mlin ustvari potonuo?, pitali smo Makovca. – Ma samo zbog jedne rupe previše, odgovorio nam je kroz smijeh te opisujući dotrajalost postojećeg stanja. Provjerili smo u Energoprojectsu kako napreduju radovi. Manji komp širok nekih dva metra i dugačak gotovo 14 metara već je spreman, dok je veći, širok gotovo šest metara u završnoj fazi obrade. (tn)  

EKO MEĐIMURJE d.d.  - Kompanija u kojoj rade zadovoljni ljudi!

EKO MEĐIMURJE d.d. - Kompanija u kojoj rade zadovoljni ljudi!

U istraživanju organizacijske klime i zadovoljstva djelatnika 93 % djelatnika ocijenilo je EKO MEĐIMURJE d.d. kao poželjnog poslodavca, a pritom kao najjače kvalitete kompanije sami djelatnici ističu: snagu, veličinu, ugled i uspješnost tvrtke, redovitost isplate plaća, stabilnost i sigurnost, proizvodni potencijal, orijentaciju na izvoz.Pridružite se našem timu i ostvarite sve svoje potencijale!Zapošljavamo: 1.    REFERENTA NABAVE (m/ž) u radnoj jedinici OPREMAOpis posla:•    nabava proizvoda za potrebe RJ OPREMA (dijelovi i oprema)•    koordinacije  nabave, logistike i skladišta•    kontaktiranje dobavljača i vođenje pregovora•    osiguravanje i praćenje zaliha •    kontinuirano analiziranje i praćenje troškova •    sudjelovanje u izradi godišnjih planova•    priprema i prezentiranje potrebnih izvješća, analiza i planova2.    TERENSKOG KOMERCIJALISTA (m/ž)  u trgovačkom centru EKOcentarOpis posla:•    prodaja građevinskog materijala, opreme za vrt i poljoprivredu na području cijele Republike Hrvatske•    održavanje odnosa s postojećim kupcima te pronalazak novih kupaca•    praćenje tržišta, potreba kupaca te praćenje aktivnosti konkurencije •    izrada kalkulacija, ponuda, praćenje i realizacija naplate•    ostvarivanje individualnih i grupnih planova prodaje•    izvještavanje o prodajnim rezultatima Uvjeti za pozicije 1. i 2.:•    SSS, VŠS tehničkog ili ekonomskog usmjerenja•    aktivno znanje engleskog ili njemačkog jezika•    informatička pismenost•    Iskustvo na istim ili sličnim poslovima•    sklonost timskom radu i proaktivan pristup posluPrijave se primaju do 26. rujna 2016. u pisanom obliku sa životopisom na adresu EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, Braće Radić 37, 40000 Čakovec ili na e-mail adresu posao@eko.hr

Na AGRA-i zapaženi i izlagači iz Međimurske županije

Ovogodišnji sajam AGRA u Gornjoj Radgoni, od 20. do 25. kolovoza predstavio je 1.798 izlagača iz 30 zemalja na izlagačkom prostoru veličine 70.800 m². Država partner je bila je Mađarska, a s državnim i regionalnim nastupima predstavili su se Bjelorusija, Poljska, Zagrebačka županija, Županijska komora Sisak i grupa proizvođača iz Međimurske županije, te Srbija s Autonomnom pokrajinom Vojvodinom.      Sajam je otvorio slovenski premijer M. Cerar, a na otvorenju je bio i Jozef Kamenicky, državni sekretar u ministarstvu poljoprivrede Slovačke koja predsjeda EU, kao i predstavnici resornih ministarstava susjednih zemalja.   Priredbu AGRA 2016 u 6 dana posjetilo 125.000 posjetitelja.  Na sajmu su bili zapaženi i naši izlagači iz Međimurske županije; Strojarstvo Branilović, Elektro Novak, Bačvarija Srnec i Megametal, koji tradicionalno izlažu na sajmu AGRA. Kao i svih prijašnjih godina, izrazili su zadovoljstvo nastupom, organizacijom sajma a naročito su istaknuli dobru posječenost u sve dane održavanja sajma.  Na ocjenjivanjima prehrambenih proizvoda istakli su se međimurski vinari koji su osvojili visoka odličja, a važno je spomenuti da su osvojene i dvije šampionske titule za naša vina. To je Šampion Sauvignon vinske kuće Cmrečnjak te Traminac ledeni Obiteljskog podruma Mlinarić. Odlićne ocjene dobila su i vina Alojza Novaka, OPG-a Hažić, Vinogradarstvo i podrumarstvo Štampar, Vinogradarstvo i podrumarstvo Novak Boris.  Dana 23.08. sajam AGRA posjetio je i Ministar obrta i poduzetništva RH. Darko Horvat te predsjednik uprave HAMAG-BICRO Vjeran Vrbanec. Oni su obišli naše izlagače kao i cijeli sajam, a ministar Horvat imao je kraće razgovore s upravom sajma kao i s slovenskim ministrom poljoprivrede mr. Dejanom Židanom. Na kraju dana ministar Horvat sudjelovao je u svečanosti dodjele vinskih diploma nagrađenim vinarima.  Na svečanosti zatvaranja sajma, predsjednik uprave sajma Janez Erjavec poručio je: "Samo optimizam i traženje novih inovativnih ideja, uz očuvanje tradicionalnih vrednota može nas voditi do uspjeha u budućnosti!" 

 
Zavarivačice u Eko Međimurju prkose tradicionalnim razmišljanjima!

Zavarivačice u Eko Međimurju prkose tradicionalnim razmišljanjima!

Često smo svjedoci stereotipnih razmišljanja o ženama, njihovim zanimanjima i ulozi u zajednici. Upravo ta uvriježena podjela poslova na muške i ženske potaknula nas je da porazgovaramo sa pet uspješnih žena u tradicionalnim muškim zanimanjima. Žene sve češće prelaze granice koje su im stereotipno nametnute te se zbog izazova, dokazivanja ili egzistencijalnih potreba odlučuju za zanimanja koja nisu tipična za „nježniji“ spol.EKO MEĐIMURJE d.d. zapošljava 5 žena na radnom mjestu zavarivačica – za žene vrlo netipičnog zanimanja, a u kojem su one podjednako uspješne kao i njihovi muški kolege. To su: Valentina Vidović (29) iz Dunjkovca, Sanela Bajzek (26) iz Mačkovca, Silvija Kovačić (35),  Ramona Cafuk (23) iz Nedelišća te Matea Jančec (27) iz Čakovca. Svaka od njih ima različit životni put, karijeru i profesionalni razvoj, ali svima je zajedničko da su u jednom trenutku odlučile ignorirati predrasude o zavarivanju kao tradicionalnom muškom zanimanju i prekvalificirati se za to, vrlo traženo i deficitarno zanimanje. Pitali smo naše sugovornice što ih  je motiviralo za prekvalifikaciju za posao „zavarivačice“ ? Sanela Bajzek  (26): Budući da sam mlada majka dviju djevojčica, najveća motivacija mi je bila prelazak na rad u prvoj smjeni. Naime, dosada sam radila u tekstilnoj industriji u tri smjene, pa mi je bilo vrlo teško usklađivati posao i obiteljske obveze, a u EKO MEĐIMURJU d.d. mi maksimalno izlaze u susret kako bih radila samo u jutarnjoj smjeni što mi je neprocjenjivo. Uz to, sve ovo mi je i veliki izazov, jer želim svima, a i sama sebi dokazati da ja to mogu. Inače sam po zanimanju drvodjelski tehničar, a trenutno u EKO MEĐIMURJU d.d. prolazim kroz proces interne edukacije za posao zavarivačice. Silvija Kovačić (35): Meni je također najveća motivacija za prihvaćanje ovog posla, bio rad u jednoj smjeni, a ovaj mi je posao preporučila kolegica Valentina koja je već duže u ovom poslu. A i suprug mi je zavarivač u EKO MEĐIMURJU d.d. pa sam znala da dolazim u sigurnu i stabilnu tvrtku. Kad sam iz prve ruke čula iskustva i sve o ovome poslu, bilo je lakše odlučiti se na promjenu. Po struci sam komercijalist, a prije ovog posla radila sam u tekstilnoj industriji. Valentina Vidović (29): Meni je Hrvatski zavod za zapošljavanje ponudio prekvalifikaciju, budući da sam 10 godina bila nezaposlena, a po zanimanju sam cvjećarka. Ponuđene prekvalifikacije su bila za obućara, njegovateljicu i zavarivačicu. Odabrala sam prekvalifikaciju za posao „zavarivačice“ , jer znam da je to trenutno najtraženije i dobro plaćeno zanimanje u Međimurju. Obavila sam prekvalifikaciju za zavarivača MIG/MAG postupkom, a nedavno sam položila i atest. Inače, moj tata i djed su godina vodili obiteljski posao vezan uz metalsku djelatnost – imali su kovačnicu – pa sam ja od malih nogu bila uz takav posao i imala sam predodžbu o čemu se radi te sam znala  da ja to mogu. Ramona Cafuk (23): Poticaj da se prijavim na ovaj posao dobila sam od HZZ-a, budući da sam nekoliko mjeseci bila nezaposlena, a prije toga sam radila u ugostiteljstvu i kao trgovački putnik. Po zanimanju sam arhitektonski tehničar, ali posao u toj struci je gotovo nemoguće pronaći. Zanimanje zavarivačice mi je izuzetno zanimljivo i izazovno, a lakše sam se odučila na to jer sam znala da ću u EKO MEĐIMURJU d.d. tijekom edukacije imati mentora koji će me učiti vještini zavarivanja. To funkcionira dobro i uspješno, te sam vrlo brzo prošla kroz navedeni proces.  Kroz koji mjesec u planu je i postupak atestacije. Matea Jančec (27): Po struci sam ekonomist, ali sam godinama radila kao prodavačica u trgovini mješovitom robom. Budući da je to bio posao u dvije smjene uz rad vikendom, praznicima i nedjeljom, bilo je vrlo teško uskladiti posao i obiteljske obveze. Privukla me ideja o promjeni zbog boljih radnih uvjeta i viših primanja, pa sam se kao početnik bez ikakvog praktičnog iskustva i znanja o zavarivanju prijavila u EKO MEĐIMURJE d.d.  gdje trenutno prolazim internu edukaciju za zavarivača u „Razvojno- edukacijskom centru EKO MEĐIMURJA  d.d.“ EKO MEĐIMURJE d.d. ima ustrojen odličan sustav interne edukacije i usavršavanja u kojem stvaraju stručni kadar za deficitarna metalska zanimanja za vlastite potrebe. Da nam malo više kaže o tome zamolili smo mentora, poslovođu i voditelja prototipne grupe u EKO MEĐIMURJU d.d. Marijana Srneca: "Naš „Razvojno-edukacijski centar“ djeluje na dvije razine: jedna je kontinuirano usavršavanje i edukacija naših radnika, a druga je uvođenje u posao i edukacija pripravnika i osoba bez iskustva. Budući da u EKO MEĐIMURJU d.d. imamo vrlo visoko postavljene standarde kvalitete, radimo prema ISO standardima, a gotovo cjelokupna proizvodnja se izvozi na zahtjevno zapadnoeuropsko tržište, te moramo sami educirati vlastiti kadar koji će sve to moći ispunjavati. Naš „Razvojno-edukacijski centar“ ima dvije velike prednosti za sve one koji se žele usavršavati i učiti u metalskoj struci. To su naši iskusni i stručni mentori koji su našim radnicima uvijek na raspolaganju kao pomoć i podrška u učenju i uvođenju u posao. A s druge strane u EKO MEĐIMURJU d.d. početnici imaju priliku učiti i raditi na najmodernijem strojnom parku za obradu metala u našoj regiji. Stoga pozivamo sve, a osobito žene, bez obzira na prethodno radno iskustvo i zanimanje, da razmisle o promjeni posla s kojim su nezadovoljne, i prijave se kod nas za edukaciju za zavarivača."Nemate iskustva, a želite  se educirati i usavršavati za dobro plaćena metalska zanimanja?Prijavite se u Razvojno-edukacijski centar EKO MEĐIMURJA d.d. za pozicije:ZAVARIVAČ – pripravnik/pripravnicaSTROJOBRAVAR – pripravnik/pripravnicaPrijave se primaju na e-mail: posao@eko.hr ili poštom na adresu: EKO MEĐIMURJE d.d., Braće Radić 37, ŠENKOVEC, ČAKOVECPredsjednik Uprave EKO MEĐIMURJA d.d. Saša Novaković, mag. inf. ovako komentira situaciju: EKO MEĐIMURJE d.d. je uvijek u potrazi za kvalitetnim kadrom metalske struke, a najtraženiji su upravo zavarivači i strojobravari. Mi smo vrlo otvorena sredina bez bilo kakvih predrasuda o ženama i njihovim poslovnim sposobnostima i mogućnostima. Stoga smo bezrezervno primili u radni odnos pet zavarivačica i mogu reći da smo vrlo zadovoljni njihovim radom i napredovanjem. Kod zavarivanja je vrlo bitna preciznost, čak bih rekao i perfekcionizam, te smirenost, a sve to naše radnice posjeduju. Pitali smo Valentinu Vidović (29) kakav je to posao zavarivačice ?Posao zavarivanja nije fizički zahtjevan, kako se to često misli. Bitna je sigurna i smirena ruka te preciznost. Tijekom školovanja i prekvalifikacije naučili smo osnove, ali posao je stvarnosti mnogo dinamičniji i zanimljiviji. Praksa, iskusni mentori i najsuvremenija oprema za rad jako puno pomažu i svatko tko želi i ima volje i upornosti može vrlo brzo postati samostalan i dobar u ovom zanimanju. Kako Vas doživljavaju Vaši muški kolege i kako Vam je raditi u ipak pretežito muškoj radnoj sredini?Sanela Bajzek (26) odgovara:  Istina je da radim u pretežito muškoj radnoj sredini, ali na poslu smo svi u jednakom položaju – nema razlike u odnosu prema muškarcima ili ženama. Kolege se prema nama odnose fer i džentlemenski. Ono što svakako želim istaknuti je odličan odnos iskusnih zavarivača i naših mentora prema nama početnicima -  iskusniji kolege nam u svakom trenutku pomažu, rade s nama i uče nas. Ta pomoć i podrška je neprocjenjiva i vrlo mi je bitno da znam da mogu računati na pomoć. Kako ste zadovoljni s primanjima i cjelokupnim uvjetima rada? Silvija Kovačić (35): Za hrvatske prilike uvjeti su odlični. Plaća je redovita i sigurna i viša od one koju sam ostvarivala kao radnica u tekstilnoj industriji . Ja sam još uvijek početnik na poslovima zavarivanja i  vjerujem da će s vremenom, kada se usavršim, biti prostora i za poboljšanje. Kako Vaša obitelj i okolina gleda na Vaše novo zanimanje?  Valentina Vidović (29) odgovara: Sve su reakcije meni važnih i bliskih ljudi do sada bile pozitivne. Kada suprug i djeca vide da sam ja zadovoljna i sretna jer sam napokon uspjela naći dobar posao, onda su i oni sretni sa mnom. Naravno, da je od nekih ljudi iz okoline koji se čude ovom izboru, a ne raspolažu svim relevantnim informacijama pa prosuđuju na temelju predrasuda, ali na to se ne obazirem. Važno mi je da sam našla svoj put, da radim posao koji mi je izazov i da pri tome mogu dobro zaraditi, što mojoj obitelji osigurava egzistenciju. 

Veliki interes poduzetnika za radionicu E-impuls

Veliki interes poduzetnika za radionicu E-impuls

U petak, 19. kolovoza, u prostoru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o. održala je radionicu namijenjenu poduzetnicima i obrtnicima, na temu pripreme projektne prijave na otvoreni Javni poziv E-impuls. I ove godine interes za radionicom bio je velik te je na radionici prisustvovalo više od pedeset zainteresiranih poduzetnika.Stručnjaci REDEA-e Jako Horvat i Kristina Pevec prisutnima su u prvom dijelu radionice objasnili uvjete natječaja, kriterije prihvatljivosti i sam proces prijave i ocjenjivanja projekata. U okviru drugog dijela radionice, prisutnima su pruženi  korisni savjete kako na najbolji način pripremiti natječajnu dokumentaciju te na što obratiti pozornost prilikom pripreme projekta kako bi projektna prijava imala veće izglede za odobrenje potpore. Predmet Javnog poziva su investicije u početna ulaganja mikro i malih poduzetnika povezane sa osnivanjem nove poslovne jedinice ili proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice u sektorima proizvodnje i proizvodnih usluga. Cilj Poziva je potaknuti mikro i mala poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga bespovratnim potporama u svrhu jačanja konkurentnosti. Prihvatljivi troškovi vezani su uz ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, te savjetodavne usluge neophodne za ulaganje. Ukupna vrijednost alociranih sredstava je 250.000.000 kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava: 30.000 kuna, dok je najviši iznos bespovratnih sredstava: 300.000 kuna. Intenzitet potpore za mikro poduzeća iznosi 85% i mala poduzeća 65%. Prijave na natječaj se zaprimaju: 1. 8. 2016. – 30. 9. 2016.

Mesu z tiblice širom otvorena vrata enogastronomskog tržišta Europe

Zahvaljujući svojoj specifičnosti, kvaliteti te posebnosti, Međimursko meso ´z tiblice godinama uspješno konkurira na lokalnom tržištu, dok će uskoro biti dio hrvatske gastronomske ponude. Da će autohtoni međimurski proizvodi, kao i kraj iz kojeg dolazi uskoro dosegnuti svoju prepoznatljivost van naših okvira, potvrdili su danas župan Međimurske županije Matija Posavec, pročelnik UO za gospodarske djelatnosti Darko Radanović, predsjednica Udruge za zaštitu međimurskih autohtonih proizvoda Jasmina Belošević i Darko Đuran iz OPG-a Đuran govoreći o dobivenom Rješenju o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva „MEĐIMURSKO MESO 'Z TIBLICE “ – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Ministarstva poljoprivrede RH.Dobivanje oznake potiče ruralni razvoj i prihode poljoprivrednika- Ovo je veliki trenutak za Međimursku županiju, jer kada nastojite i radite sve u tom smjeru da poštujete tradiciju, da čuvate nešto što je naše, autohtono i kvalitetno, te nakon tog puta dugog devet godina uspijete u tome da se ta vrijednost priznaje, onda morate biti ponosni - rekao je međimurski župan i dodao kako je posebna vrijednost ta što je na čelu jedne ekipe koju čine sve građanke i građani Međimurske županije, jer su svi oni dali svoj doprinos da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo ovo rješenje, nekima papir, Međimurju zlata vrijedan. - Sva naša nastojanja, sav naš rad posljednjih godina očito ima rezultata, napreduje turizam, priskrbljujemo si nagradu za nagradom, jedna od njih je i ona Europske destinacije izvrsnosti, pa vjerujem da ćemo sve to znati iskoristiti da što bolje prezentiramo naše proizvode i da zaštitimo i motiviramo naše proizvođače - objasnio je Posavec. Kako je dodao, tu dakako posao nije gotov, već tek zaista počinje. - Na temelju ovog nacionalnog rješenja do kraja kolovoza potpisat ćemo sporazum s ovlaštenim kontrolnim tijelom i taj zahtjev poslati na postupak registracije na razini EU, u Bruxelles koji će zatim dati konačnu ocjenu - objasnila je predsjednica Udruge. - Postupak zaštite naziva nije jednostavan ni kratak jer je trenutno u registru EU zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih oznaka izvornosti ukupno prijavljeno 1349 proizvoda - objasnio je pročelnik za gospodarstvo, ali objasnio i kako se već ovom oznakom na nacionalnoj razini potiče ruralni razvoj, povećavaju prihodi poljoprivrednika, a isto tako zadržava stanovništvo u ruralnim područjima. Potrebe na tržištu i veća proizvodnja traže nove proizvođače!  Međimursko meso´z tiblice tako je sada proizvod zaštićen od bilo kakve zlouporabe ili kopiranja, što ponajviše veseli upravo proizvođače. - Put nije bio lagan, no isplatilo se i nadam se da će to u Međimurju doprinijeti u samoj proizvodnji i nastavku uzgoja svinja koji je bio u drastičnom padu. Zahvaljujem županu i županiji na financijskoj i moralnoj pomoći, dobivanjem ovog priznanja dobili smo i jedan tržišni napredak, što znači da možemo krenuti  s većom proizvodnjom, jer potreba na tržištu itekako ima - objasnio je vlasnik OPG-a Đuran i pozvao sve mlade uzgajivače svinja i proizvođače te poljoprivrednike, ako imaju volju i želju, da se pridruže i da počnu razvijati poljoprivredu u kojoj ima uspjeha i mogućnosti.Uskoro zaštićeni bučino ulje i belički krompir?Upravo je OPG Đuran jedno od onih gospodarstava koje je kroz program sufinanciranja turističkih projekata dobilo potporu Međimurske županije, a upravo za izrađenu kušaonicu mesa ´z tiblice, sada su u konkurenciji za dobivanje nagrade „Zlata vrijedan". - To je samo dokaz da se svako ulaganje u ljude itekako isplati, a osim mesa ´z tiblice, ima još proizvoda koje želimo u potpunosti zaštiti kao naše, tu je još i bučino ulje gdje do kraja godine predajemo zahtjev Ministarstvu poljoprivrede, turoš i belički krompir za koji je izrađena specifikacija proizvoda. Tu je i projekt međimurske marke vina „Pušipel“ za što je Županija nedavno potpisala ugovor o suradnji za drugu fazu klonske selekcije - naglasio je župan. Međimurska županija je financijski pratila te projekte, kao i svaki novi projekt zaštite izvornih međimurskih prehrambenih proizvoda, te tradiciju i običaje koji se nadovezuju na određenu proizvodnju. Međimurje kao Europska destinacija izvrsnosti, u iščekivanju je i nove potvrde u listopadu, nagrade Zlatni cvijet za općinu Sveti Martin na Muri, koji nikako neće proći bez prezentacije mesa ´z tiblice. Posebnost „Međimurskog mesa 'z tiblice“ je u tradicionalnom načinu njegove pripreme koji ima značajan utjecaj na svojstva odnosno kvalitetu konačnog proizvoda, a dok se receptura prenosi iz generacije u generaciju, način proizvodnje razlikuje se ovisno o mjestu iz kojeg potječe receptura. Izvor i foto: Međimurska županija

 
Ministarstvo poljoprivrede zaštitilo Međimursko meso z tiblice

Ministarstvo poljoprivrede zaštitilo Međimursko meso z tiblice

Ministarstvo poljoprivrede je 8. kolovoza ove godine donijelo dva Rješenja o zaštiti domaćih proizvoda.Na zahtjev Udruge za zaštitu autohtonih međimurskih proizvoda, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva "Međimursko meso 'z tiblice" - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.Drugi proizvod je "Paška sol" - zaštićena oznaka izvornosti.Udruga za zaštitu međimurskih autohtonih proizvoda, I. G. Kovačića 2, 40 000 Čakovec, Republika Hrvatska podnijela je dana 22. srpnja 2015. godine Ministarstvu poljoprivrede Zahtjev za zaštitu naziva „Međimursko meso 'z tiblice“ oznakom zemljopisnog podrijetla. Sukladno zakonskoj proceduri, nakon provedene evaluacije Zahtjeva i Specifikacije proizvoda od strane stručnog Povjerenstva te pojedinih izmjena i dopuna u dokumentaciji koje je Udruga izvršila, Zahtjev za zaštitu naziva „Međimursko meso 'z tiblice“ oznakom zemljopisnog podrijetla usvojen je u svibnju ove godine. Obavijest o istome objavljena je u Narodnim novinama, čime je, kao dio nacionalnog postupka, bilo omogućeno svakoj pravnoj ili fizičkoj osobi sa legitimnim interesom, a koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, uložiti prigovor na Zahtjev u roku od 2 mjeseca. Budući da nije zaprimljen niti jedan prigovor, Ministarstvo poljoprivrede je 08. kolovoza ove godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva „MEĐIMURSKO MESO 'Z TIBLICE “ – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.Prijelazna nacionalna zaštita označava vremenski period koji traje od datuma podnošenja zahtjeva za registraciju oznake Europskoj komisiji, koja provodi postupak na razini Europske unije, do donošenja konačne odluke o registraciji oznake na razini cijele Europske unije. Donošenjem odluke Europske komisije prestaje važiti tzv. prijelazna nacionalna zaštita, a naziv proizvoda postaje zaštićen od neovlaštenog korištenja i zlouporabe na cijelom tržištu Europske unije. Nazivi proizvoda zaštićeni prijelaznom nacionalnom zaštitom kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet imaju jednaku pravnu zaštitu kao i proizvodi zaštićeni na razini Europske unije, ali je važeća samo na teritoriju Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja prijelazne nacionalne zaštite na tržištu se mogu pod zaštićenim nazivom nalaziti samo proizvodi za koje je izdana Potvrda o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda od ovlaštenog kontrolnog tijela. Slijedeći korak koji Solana Pag d.d. i Udruga za zaštitu međimurskih autohtonih proizvoda, trebaju poduzeti je pokretanje postupka potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda, a kojeg provodi kontrolno tijelo ovlašteno od strane Ministarstva poljoprivrede. Nakon toga će, posredstvom Ministarstva podnijeti Europskoj komisiji zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti naziva „Paška sol“ i zahtjev za registraciju zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Međimursko meso 'z tiblice“ na razini Europske unije.Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Nećemo se obogatiti na plinu, već prije postati još veća sirotinja

Nećemo se obogatiti na plinu, već prije postati još veća sirotinja

Od plina iscrpljenog u Međimurju INA će godišnje dobiti 250 milijuna kuna, država više od 100 milijuna kuna (plus nekoliko milijuna raznih novčanih naknada), a Međimurje tek 12,5 milijuna kuna!Centralizacija zemlje u nas se očituje u različitim oblicima, no princip je isti: glavnina prihoda odlazi u središnjicu, gdje su više plaće, glavni poslovi, glavne tvrtke, dok se periferija isušuje i pretvara u provinciju s niskim plaćama i gotovo nikakvim razvojem. S vremenom tako uređenu provinciju počnu napuštati stanovnici, a zemlju čija je cijena spuštena u bescjenje kupuju bogataši iz središnjice, koji su se obogatili upravo na cijeđenju periferije. Političari, naročito oni koje mi biramo u Sabor, trebali bi stopirati taj proces i preokrenuti ga. Ne rade li to, nisu naši političari već nečiji plaćenici.Pred nama se upravo odvija primjer jednog takvog procesa, koji je pompozno najavljen kao „investicija od 450 milijuna kuna u Međimurje!“, a riječ je zapravo o isisavanju Međimurja. Najbizarnije je što je to isisavanje ovaj put doslovno.Mogli ste pročitati na našem portalu i našem tjedniku kako je INA počela s „proizvodnjom“ plina na međimurskim plinskim poljima. Riječ je dakako o crpljenju plina, koji gonjen vlastitim tlakom, bez dodatnih troškova ide cjevovodima do svog odredišta.Istina je da je INA imala ulaganja u izgradnju i istraživanje bušotina i cjevovoda, no glavninu posla odradila je njezina vlastita firma STSI ili druge firme iz Zagreba, tako da je to uglavnom investiranje u samu sebe, a ne u Međimurje. Naravno, mi i nemamo mnoge tvrtke profila kakav INA treba. No, INA se na crpljenje plina u Međimurje vratila nakon 25 godina stanke, a da je tada nastavila na osposobljavanju tih bušotina, masu toga mogle su odraditi i međimurske tvrtke, kojih danas više nema.No, INA će svoju investiciju vratiti za samo dvije godine, s time da će uz to plaćati i „usputne“ troškove kao što je renta, plaće, itd. Ne poznajem poduzetnika, tvrtku ili banku koja neće investirati u nešto gdje će joj prihod biti tako ogroman da se cijela investicija vrati za dvije godine, a još se i zaradi.Nije INA svemu kriva…...Mnogo toga kriva je država (čitaj: političari). Naravno, INA je samo tvrtka kojoj je država omogućila da eksploatira naše resurse. Budimo jasni do kraja, to nisu državni resursi, to su resursi svih hrvatskih građana, a ne elite koja je na vlasti i koja “drma” državom. No, oni se ne ponašaju tako.Država ubire u proračun prema ugovoru s „investitorom“ (INA-om) razne novčane naknade kompliciranih naziva. Od površine za odobreni istražni prostor, novčane naknade za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, novčane naknade za sklapanje ugovora između investitora i Vlade RH temeljem izdane dozvole i dr.Ono što će od novca kapnuti u Međimurje je jedino iz dijela naknada za „pridobivene količine ugljikovodika“, drugim riječima postotak od eksploatirane količine plina prema tržišnoj cijeni. Taj postotak sada iznosi 10 posto. Od toga novca opet pola ubire država (50 posto), a drugu polovicu međusobno dijele Županija (20 posto) i općine na čijem je području plin (30 posto).INA namjerava crpiti plin u Međimurju negdje do 2024. godine i pri tome će dobiti oko milijardu kubnih metara plina, što u tržišnoj vrijednosti iznosi oko 1,9 milijardi kuna, a u Međimurju će završiti sveukupno tek 95 milijuna kuna!  Ako uzmemo u obzir da će INA godišnje samo od našeg plina uprihodovati toliko novca koliko iznosi godišnji proračun Međimurske županije, onda možete misliti koliko vrijedimo ovoj državi. S time da je to što će INA iscrpiti kod nas u Zebancu i Vučkovcu tek pet posto njezine ukupne eksploatacije plina na području Republike Hrvatske. Kad krene i plinsko polje Vukanovec, bit će taj postotak još i viši. Vjerujemo da sad postaje jasnije koliko kao građani malo vrijedimo ovoj državi i zašto zbog INA-e padaju vlade, a ne zbog demokracije i volje birača.Ima toga još. U međimurskom plinu ima 60 posto ugljičnog dioksida, koji će se odvajati u Molvama do kojih stiže cjevovodom dugim 73 kilometra. Ugljični dioksid se ne baca već se otprema do naftnih ležišta Žutica i Ivanić, gdje će se utiskivati u bušotine, zahvaljujući čemu će se prinos nafte iz tih bušotina podići za dodatnih pet posto. Za taj ugljični dioksid nećemo dobiti ni lipe.Koliko novaca ide komuČarolija s plinom je u tome što je plinovit. A plinovite pojave možete komprimirati, ekspandirati, pretakati, rastakati, puštati u zrak. S plinom nikad ne znate na čemu ste.No ipak, pronašli smo način kako izračunati koliko će otprilike zaraditi INA crpeći plin u Međimurju, a koliko država, te koliko će ustvari ostati lokalnoj zajednici, točnije Županiji i općinama.Sve brojke u tekstu su okvirne jer točna cijena plina ovisi o njegovoj ogrjevnoj vrijednosti pa se plin više ne prodaje po metru kubnom, već po kWh (kilowatsatu), što unosi dodatne nejasnoće.Treba zapamtiti, plin je plinovit, dodavanjem zraka pada njegova ogrjevna vrijednost, a za tržište je određena donja granica ogrjevne vrijednosti. Zbog toga će cijene koje je moguće izračunati iz podataka INA-e i one koju će reći distributeri biti različite. Plin koji kupuju distributeri i onaj koji nama ulazi u bojlere nije isti pa mu tako ni cijena nije ista. INA pak, s druge strane, u svojim šturim podatcima o količini crpljenja plina ne govori o kvaliteti tog plina i ne upotrebljava kWh, već kubne metre.Krenimo redom. INA će, kad se odvoji ugljični dioksid, na plinskim poljima u Međimurju crpiti dnevno oko 360.000 kubnih metara plina (s ugljičnim dioksidom to je oko 900.000 kubnih metara plina). Godišnje će to iznositi oko 131,400.000 metara kubnih čistog plina namijenjenog tržištu.Godišnji iznos rente koji trebaju dati državi iznosi 10 posto od tržišne cijene plina. Prema podatcima koje smo izvukli iz INA-e, oni će za Međimurje plaćati rentu od nekih 25 milijuna kuna godišnje. Od toga polovica ide državi, dakle 12,5 milijuna kuna, a isto toliko Županiji i općinama na čijem području se plin crpi.U isto vrijeme INA će na iscrpljenom plinu godišnje zaraditi deset puta više ili oko 250 milijuna kuna. To otprilike odgovara i INA-inoj informaciji da investiciju od 450 milijuna kuna u plinska polja na našem području namjeravaju povratiti u dvije godine. Dakle, 500 milijuna kuna, minus 50 milijuna kuna naknade za rentu odgovara tom iznosu.Prema tomu ispada da je tržišna cijena plina kad je INA prodaje distributerima 1,90 kn za metar kubni (vjerojatno vrlo visoke ogrjevne vrijednosti).Kada taj plin stigne do nas, nešto prorijeđeni, po svojoj najnižoj dozvoljenoj energetskoj vrijednosti mi ga plaćamo otprilike 2,8 kn po metru kubnom. Naravno, postavlja se pitanje gdje je razlika. To je dio koji uglavnom ide distributeru koji dovodi plin do našeg doma.I naravno, na to ide PDV! Državnih 25 posto ili 0,7 kuna. Dakle, mi ćemo u konačnici plin koji će INA iscrpsti iz Međimurja i za koji ćemo od nje 0,095 kuna po kubnom metru u Međimurje, istovremeno plaćati više od 3,5 kune kada nam dođe u kuću.Od plina iscrpljenog u Međimurju država će na ime rente godišnje dobiti 12,5 milijuna kuna plus 92 milijuna kuna poreza s PDV-om. Da zaokružimo, od plina iscrpljenog u Međimurju INA će godišnje dobiti 250 milijuna kuna, država više od 100 milijuna kuna (plus milijuni kuna raznih novčanih naknada), a Međimurje 12,5 milijuna kuna!Plin je bogatstvo svih građanaVjerujemo da smo uspjeli grubom slikom i izračunima objasniti da crpljenje plina nije nikakva „blagovijest“ tipa: Evo, Međimurci, mi smo investirali u vas, a vi ćete još i zaraditi. Radujte se i veselite.Međimurje daleko više gubi nego što li će dobiti. Točnije, gubi 20 puta više nego što dobiva. Novci na kojem Međimurje trenutačno leži u obliku plina otići će u nepovrat, a plina više neće biti. Da su se barem razvijale naše tvrtke kad se gradio plinovod i plinske stanice. Je li INA zaposlila građane iz Međimurja na novim plinskim poljima i koliko njih? Koliko će se i hoće li se uopće poboljšati život u Međimurju od crpljenja plina pod spomenutim uvjetima?Mi bi smo zapravo mogli biti sretni samo kad INA na taj način crpi energente u drugim zemljama (ako ne volimo druge zemlje), a ne u našoj. Jer ovo je iscrpljivanje rudnih bogatstava najsličnije kolonijalističkom iscrpljivanju zemalja koje su okupirale i bogaćenju vlastitih tvrtki i države. Uzimaš siromasima da budu još siromašniji, a tada će još teže i vrjednije raditi da prežive. A kad je u takvoj psihozi, čovjek ne stigne razmišljati što mu se zapravo događa i postaje još lakši plijen. Nama to radi vlastita država.Uz to, iza leđa moramo slušati sprdnju zagrebačke elite i njihovih priljepaka “ah, ti nesposobni lokalci, htjeli bi još više novaca da hrane svoje uhljebe. Treba to sve ukinuti!”Kojom brzinom je sada sve krenulo, možda ćemo prije svi dobrovoljno otići, nego li dalje hraniti vaše elitne uhljebe. Naši lokalni uhljebi su jeftiniji, a i lakše ih je locirati.Ako i zanemarimo ovo sve iznad napisano i stanemo samo na trenutak i razmislimo - koliko je uopće logično da neka privatna tvrtka crpi naš plin, a nama daje “rentu”? Zar ne bi bilo logično da mi unajmimo firmu koja će nama crpiti naš plin, a mi bismo joj jednostavno za to platili? Ma, može i 15 posto od iscrpljenog plina. Tada bi nama išle milijarde, a njima milijuni. Zar ne bi to bio normalan poredak stvari?Takva iščašena situacija očito nekome jako odgovara u ovoj državi. Nekome tko ima koristi od toga, a to nisu građani.Samo za primjer. U Norveškoj su svoja rudna bogatstva proglasili nacionalnim bogatstvom svih građana. Država je odlučila tim resursima osigurati budućnost sljedećim generacijama kako ne bi postali nekim slučajem država siromaha. Sve prihode od nafte ulaže u fond za buduće generacije.Doduše, ne možemo u potpunosti tvrditi da se i kod nas ti novci ne ulažu u budućnost sljedećih generacija, no s malom razlikom - ulažu se u budućnost samo onih izabranih.

FOTO: Osjetite Kraljevsku dušu

Danas je u Donjem Kraljevcu, u Centru dr. Rudolfa Steinera otvorena turistička agencija SPIRITUS, koja se bavi event managementom odnosno organiziranjem događaja i promocija, te pružanjem usluga u turizmu. Zbog dobre međusobne suradnje s Centrom dr. Rudolfa Steinera u Kraljevcu na adresi Prvomajska 4, na toj je lokaciji i otvoren ured ove turističke agencije. Zvonka Lukša, vlasnica agencije nam je rekla: - Na fakultetu se rodila ideja o turističkoj  promociji Donjeg Kraljevca i donjeg Međimurja. Ja sam rodom iz Donjeg Kraljevca i želja mi je oživjeti moje mjesto i donje Međimurje. Mislim da je biodinamička zdrava hrana, prirodne ljepote donjeg Međimurja, speedway, kao i lik i dijelo dr. Rudolfa Steinera odličan temelj na kojem sam započela graditi priču o ovom kraju. Programi su namijenjeni turistima iz našeg kraja, ostatka Hrvatske ali i cijelog svijeta. Zato je SPIRITUS TURISTIČKA AGENCIJA DMC registrirana kao internet agencija na adresi Kolodvorska 15, Donji Kraljevec, jer vjerujem da će upravo preko internet poslovanja do naših programa doći najveći broj korisnika. U agenciji u Centru, na adresi Prvomajska 4 radi Tanja Jurmić, kao voditelj agencije. Imamo velike planove za budućnost - od otvaranja internet agencija u okolnim zemljama poput Njemačke, Austrije, Italije, Švicarske, do širenja klasične turističke ponude i agencijskog poslovanja.

 
Austrijanci saniraju Toplice Sveti Martin

Austrijanci saniraju Toplice Sveti Martin

Dioničari Toplica Sveti Martin za točno mjesec održat će glavnu skupštinu na kojoj se očekuje i nekoliko odluka koje bi na kraju trebale rezultirati injekcijom novog kapitala u iznosu do 10 milijuna eura ili 75 milijuna kuna. Tom povećanju prethodit će veliko smanjenje temeljnog kapitala koji će se doslovce desetkovati. Prijedlog je da se sa sadašnjih 248 milijuna kuna smanji na 24,8 milijuna, i to pojednostavljenim smanjenjem nominalne vrijednosti dionica (i redovnih i povlaštenih) sa 100 na 10 kuna, piše Poslovni dnevnik.Uspon i razvoj sportsko-termalnog kompleksa dugo se vezao uz dugogodišnjeg većinskog vlasnika tvrtke Rudolfa Radikovića. No, u ambicijama da Sveti Martin na Muri pozicionira visoko na karti kontinentalnih turističkih destinacija s tempom investicija je očito pretjerao. Kako bilo, procjene o 60 milijuna eura investicija (od 2004.) tvrtku je dovelo u situaciju preinvestiranosti tj. prezaduženosti.

Svečano na puštanju u rad INA-ih plinskih polja Vučkovec i Zebanec

Svečano na puštanju u rad INA-ih plinskih polja Vučkovec i Zebanec

U probnu proizvodnju danas su puštena Inina plinska eksploatacijska polja Vučkovec i Zebanec. Naime nakon 25 godina INA ponovno pokreće proizvodnju ugljikovodika na području Međimurske županije, što će imati značajan utjecaj, kako su potvrdili iz INE, ne samo na poslovanje kompanije, već i na razvoj cijeloga međimurskog kraja. Svečanost kojom su Međimurci dobili projekt vrijedan 450 milijuna, najveći takav INA-e na sjeveru, a koji će tek donijeti dobit zajednici, održana je u Termama LifeClass Sveti Martin, uz prisustvo ministra gospodarstva RH Tomislava Panenića, predsjednika Uprave INE Zoltána Áldotta, te župana Međimurske županije Matiju Posavca koji su se i obratili prisutnima netom prije obilaska postrojenja Vučkovec. - U posljednjih 5 godina INA je investirala gotovo 11 milijardi kuna, od čega je gotovo 7 milijardi uloženo u istraživanje i proizvodnju i to većinom u Hrvatskoj, pa mi je iznimno drago da smo pokrenuli i proizvodnju za Međimurje, ovo je jedan od najvećih takvih projekata, veliki posao koji smo realizirali uspješnom suradnjom s kompanijama okupljenima u četiri konzorcija, te lokalnim vlastima - u uvodu je rekao predsjednik Uprave INA-e, te naglasio kako je upravo Projekt Međimurje dobar primjer prema kojem će se raditi na drugim projektima i lokacijama. - Nadam se da Međimurju nećemo biti nepoželjan gost, već zajedno s njima domaćin svima koji žele vidjeti ovako dobar projekt - dodao je i zahvalio županu te načelnicima koji su pomogli u što skorijem okončanju projekta. U Međimurju se proizvodi petina plina koji koristi hrvatski kontinent- Nakon što smo ugovor potpisali prije samo dvije godine i cijelo to vrijeme naporno radili, danas možemo reći da smo svi zajedno uspjeli i drago mi je da se lokalna samouprava još jednom ovdje pokazala kao primjer. Nekoliko je benefita ovog projekta, najveći apsolutno taj što se vodilo računa o zaštiti okoliša i sigurnosti naših građana koji žive u okolici polja, te renta koju ćemo eksploatacijom dobiti, a koja će upotpuniti skromne proračune naših općina i pokrenuti stvaranje novih vrijednosti, investicija i podići standard Međimuraca - rekao je u svom govoru međimurski župan te naglasio kako su volja i odlučnost ključ realizacije ovakvih milijunskih projekata, te da će se, kada dosegnu određenu razinu proizvodnje, a to će biti sljedeće godine, u ovom malo kutku Hrvatske odvijati 20% proizvodnje plina na hrvatskom kontinentu i 5% proizvodnje plina u Hrvatskoj. Projektom Međimurje radi se privođenje proizvodnji plinskih i plinsko – kondenzatnih polja Vučkovec, Vukanovec i Zebanec, te time stvaraju preduvjeti za istraživačke radove na novim lokacijama s potencijalnim zalihama ugljikovodika u međimurskom podzemlju, a komercijalno pridobivene količine ugljikovodika procjenjuju se na oko milijardu m3. Ministar Panenić: „Projekt Međimurje još je jedan gospodarski uspjeh“- Eksploatacija na kopnu definitivno je industrija od koje puno očekujemo i želimo osigurati ne samo sigurnost, nego isto tako dugogodišnju stabilnost prihoda koji čine značajan udio prvenstveno lokalnih proračuna, jer velika je razlika u proračunskim prihodima kada imate takav izvor rudne rente. Projekt Međimurje još je jedan gospodarski uspjeh, a cilj nam je krenuti u nove prostore i projekte, prvenstveno na kopnu - rekao je ministar te objasnio kako se međimurska investicija odnosi na sabirno – transportni sustav, čime se omogućuje otprema proizvedenog plina cjevovodom od Čvora Međimurje prema centralnoj plinskoj stanici CPS-a Molve u Podravini u duljini od 73 km na daljnju obradu i čišćenje. Da je Međimurje kolijevka naftnog gospodarstva Hrvatske, u svojoj je prezentaciji istaknuo Želimir Šikonja, izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, te objasnio kako  je prva proizvodnja nafte na ovim prostorima započela prije 160 godina. - Danas smo u Međimurju napravili jedan cijeli sustav, koji uključuje opremanje 5 proizvodnih bušotina, izgradnju 4 bušotinska radna prostora, kompletnu revitalizaciju plinske stanice Mihovljan, bušenje nove u Mačkovcu, a isto tako izgradnju sustava cjevovoda - dodao je naglasivši kako dodatnu vrijednost projektu daje i mogućnost ove infrastrukture da posluži za interkonekciju plina iz susjednih zemalja Slovenije i Mađarske, što može dati još veći benefit. - Ovo nije kraj i sigurno će biti još takvih investicija, jer ovo područje ima potencijala koji Hrvatsku mogu napraviti energetski neovisnom zemljom. Projektom Međimurje i potvrđivanjem potencijala u proizvodnji nafte i plina te hidropotencijala koji imamo na elektranama, stječu se osnove da ću s budućom Vladom razgovarati o promjeni iznosa rudne rente. Nakon što je prije tri godine udvostručena hidrorenta, kako proizvodimo gotovo trećinu struje iz hidropotencijala, vrijeme je da se preispita i veći omjer rente iz državnog prema lokalnim proračunima, što bi bio dodatni iskorak u decentralizaciji zemlje - objasnio je župan Posavec. Za kraj su iz INA-e pohvalili kako je veliku vrijednost ovoj investiciji dalo i žurno rješavanje imovinsko - pravnih odnosa, naime 14 gradova i općina moralo je pristupiti izmjeni prostorno planske dokumentacije jer su se mijenjale granice eksploatacijskih polja, a sve je to realizirano na vrijeme, pa i prije roka, kako bi proizvodnja mogla krenuti, što je još jedna prednost Međimurja pred drugima. Izvor i foto: Međimurska županija

INA u probni rad pušta plinska polja Vučkovec i Zebanec

Danas se svečano puštaju u probnu proizvodnju Inina plinska eksploatacijska polja Vučkovec i Zebanec.Nakon 25 godina INA ponovno pokreće proizvodnju ugljikovodika na ovom području što će imati značajan utjecaj ne samo na poslovanje kompanije, već i na razvoj cijeloga kraja. Svečanost je počela danas, u 11 sati, u Svetom Martinu na Muri u LifeClass Termama Sveti Martin.Predstavnici INA-e i ministar gospodarstva Tomislav Panenić, čiji je dolazak najavljen, te predstavnici lokalnih vlasti i građevinskih konzorcija u 12 sati bi trebali obići Inina postrojenja na obližnjem eksploatacijskom polju Vučkovec.Ina je u projekt Međimurje uložila 450 milijuna kuna, a njegova uspješna realizacija znači i povratak proizvodnje ugljikovodika na ovaj prostor nakon 25 godina stanke.Početkom 2017. očekuje se pokretanje proizvodnje i na polju Vukanovec.

 
Županija će sufinancirati konzultantske usluge za poduzetnike

Županija će sufinancirati konzultantske usluge za poduzetnike

U srijedu, 27. srpnja, u 9 sati, u Maloj vijećnici Međimurske županije, održat će se konferencija za medije o provedbi programa izravnih potpora poduzetnicima.Radi se o potporama kroz Program potpora za mirko, male i srednje poduzetnike korisnike konzultantskih usluga za pripremu projekata financiranih bespovratnim sredstvima za 2016.Naime Međimurska županija će sufinancirati troškove konzultantskih usluga svojim poduzetnicima, te im na taj način olakšati pristup sredstvima bespovratnih potpora za ulagačke projekte.O toj će odluci na konferenciji za medije govoriti župan Međimurske županije Matija Posavec i direktorica Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA Sandra Polanec Marinović.

Turističke potpore Županije: Najviše novca za vlakić za vinske ceste

Turističke potpore Županije: Najviše novca za vlakić za vinske ceste

Više od 40 novih programa, sadržaja i novootvorenih kapaciteta, Međimurska županija financirala je izvan redovnog podupiranja turizma, tijekom pet godina provođenja programa Turističke potpore. Tako je na tržištu niz sadržaja, turističkih proizvoda koje međimurski turizam i djelatnici u turizmu predstavljaju svojim gostima. Naime temeljem Javnog poziva „Turističke potpore u 2016.“, dodijelit će se bespovratna potpora 11 prijavljenih turističkih projekata koje je nakon evaluacije stručno Povjerenstvo ocijenilo najboljima. Među njima je u Proračunu raspoređeno osiguranih 250.000 kuna, a ovogodišnji dobitnici su Udruga Međimurska gruda, PC Podrška d.o.o., Diacro - Mala hiža d.o.o., Zlatko Novinić, OPG Marinko Lisjak, Karolina Šimunković, Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir Jakopić, OPG Hren Marijan, Domaća radinost Antun Horvat, Maja Knezić i Vesna Osojnički, s kojima su danas i potpisani ugovori o potporama za realizaciju vrijednih projekata. S ovogodišnjim dobitnicima potpora MŽ je dosad uložila više od 1.150.000 kuna u 40 različitih turističkih projekata koji su našli svoje mjesto na tržištu. Najviše novca je dobila PC Podrška d.o.o iz Lapišine i to 50 000 kuna za turistički vlak. Novcem će biti kupljen turistički vlak za razvoj vinskih cesta i proširenja turističke ponude.Diacro – Mala hiža d.o.o. je dobila 30 000 kuna za kompletiranje show kuhinje. Jednak iznos je dobio i OPG Hren Marijan iz Brezja za Projekt Pozojovi gosti, a novac ide na izgradnju parkirališta, natkrivenog prostora i hortikulturalno uređenje.Zlatko Novinić dobio je 23 000 kuna za projekt Međimurski ceker – Hiža na Klarinom bregu, Udruga Međimurska gruda dobila je 22 000 kuna za uređenje zbirke „Štrekari“, a Karolina Šimunković dobivenih 20 000 kuna mora potrošiti na radove na staroj međimurskoj hiži u Merhatovcu.Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir Jakopić dobilo je 22 000 kuna za Konferencijsku dvoranu Terbotz.Ostali su dobili manje iznose.Posavec: „Ljudi su ti koji diktiraju razvoj i uspješnost međimurskog turizma!“- Zadovoljstvo mi je potpisati s vama ove ugovore te Vam čestitam na idejama, inovativnosti i želji da zajedno stvaramo nove turističke sadržaje i razvijamo međimurski turizam. Unatoč zahtjevnim financijskim vremenima, često puta i izostankom državne potpore u razvoju kontinentalnog turizma, drago mi je da smo i ove godine uspjeli  realizirati naš projekt i potpore u cilju razvoja lokalne zajednice. Svjesni smo kako turizam čine ljudi, njegov razvoj diktirate upravo vi i zato se svako ulaganje višestruko vraća nama, našem turizmu, gospodarstvu, a u konačnici i gostima - rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec, prije nego je potpisao 11 ugovora u okviru projekta za koji je ove godine zaprimljeno najviše, duplo više nego prošle godine projekata, od različitih prijavitelja iz svih segmenata turizma te svih dijelova Međimurja. U ovim je projektima prepoznata jedna dodatna vrijednost za naše gospodarstvo i turizam, pa će se tako financirati obrtništvo, domaća radinost izrade terakote, naglasak je stavljen i na cikloturizam kao rastući segment našeg turizma po kojem postajemo prepoznatljivi – financirat će se oprema za iznajmljivanje gostima, biciklističke staze, nabavka bicikala kao turistička ponuda, uz to kupit će se turistički vlak za razvoj vinskih cesta koji će voziti diljem cijelog Međimurja, a zaključit će se i uređenjem zbirke Štrekari, koja je predstavljena i u okviru Dana Međimurske županije, u susret 156. obljetnice prve hrvatske pruge.Međimurje iz godine u godinu podiže kvalitetu usluga stvaranjem novih vrijednosti Odabir projekata koji će zaživjeti najkasnije u prvoj polovici 2017. godine, odrađen je po zadanim kriterijima.  - Vrlo je važno naglasiti da je ove godine bio jako težak odabir obzirom da su svi prijedlozi bili veoma kvalitetni. Mi imamo jasne kriterije koje treba zadovoljiti, a glavna intencija i ovoga puta je bila da se stvara nova vrijednost u međimurskom turizmu, obogaćuje postojeća turističku ponudu, da podižu kvalitetu usluga, razvijaju nove smještajne kapacitete kojima privlačimo goste i povećavamo broj noćenja - naglasila je zamjenica župana, ujedno predsjednica Povjerenstva za odabir Sandra Herman.  U ime dobitnika zahvalio se  Marinko Lisjak, dobitnik potpore za završetak farme Muškatljin. - Čast mi je da se u ime svih dobitnika mogu zahvaliti Županiji na dodijeljenim sredstvima te obećajem da ćemo ih kvalitetno upotrijebiti te završiti ili započeti turističke projekte koji će doprinijeti razvoju turizma u Međimurskoj županiji. Nadam se da ćemo s otvaranjem novih radnih mjesta biti dodatni poticaj za nove primatelje potpora idućih godina. Drago mi je da živimo u Županiji koja prepoznaje vrijedne i marljive ljude koji svojim radom doprinose boljitku i napretku našega kraja - za kraj je dodao vlasnik OPG-a Marinko Lisjak. Izvor i foto: Međimurska županija

Sastanak međimurskih metaloprerađivača s tvrtkom LTH Alucast

U utorak, 28. lipnja, Županijska komora Čakovec organizirala je za svoje članice iz metaloprerađivačke djelatnosti poslovni sastanak s tvrtkom LTH Alucast d.o.o., članicom slovenske korporacije LTH iz Škofje Loke.Tvrtka LTH Alucast d.o.o ove će jeseni u Industrijskoj zoni „Istok“ u Čakovcu na površini od oko 20.000 četvornih metara započeti izgradnju nove tvornice za lijevanje aluminija pod pritiskom i strojnu obradu aluminijskih odljevaka. Predstavnici tvrtke Robert Vodušek, Bernardica Viher Gašparec i Primož Volčič su već sada željeli upoznati međimurske metalce o svojim namjerama i uspostaviti kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima iz djelatnosti metalne industrije u Međimurskoj županiji (poglavito u smislu proizvodne kooperacije u obradi aluminijskih odljevaka), pa su predstavili poslovanje tvrtke i plan aktivnosti prigodom izgradnje i početka rada nove ljevaonice u Čakovcu.Na sastanku je bilo nazočno petnaest predstavnika međimurskih metaloprerađivačkih tvrtki, koji su ukratko predstavili djelatnosti svojih tvrtki i iskazali interes za poslovnu suradnju s novom ljevaonicom. Nakon sastanka su predstavnici LTH Alucast d.o.o. na poziv nekoliko međimurskih poduzetnika otišli u obilazak njihovih tvrtki. Podsjetimo, sveukupno grupa LTH Casting zapošljava 2300 zaposlenika, a proizvodi odljevke za Anvis, Audi, Autoliv, Mercedes, BMW, Continental, Getrag, RTW, Valeo, Wabco i druge iz automobilske branše.Nova tvornica u Čakovcu trebala bi zapošljavati preko sto novih radnih mjesta. Župan je u svojim prethodnim najavama spominjao između 150 i 180 novih radnih mjesta.Izvor i foto: HGK

 
Više od 200 izlagača predstavit će se na danas otvorenom MESAP-u

Više od 200 izlagača predstavit će se na danas otvorenom MESAP-u

Otvorena je trodnevna gospodarsko poduzetnička manifestacija MESAP, a na otvorenje je kao što je bilo i najvaljeno došao i Darko Horvat, ali kao tehnički ministar poduzetništva i obrta. Kao i svake godine na MESAP-u se okupio velik broj uzvanika iz gospodarskog, političkog i javnog života Međimurske županije i Hrvatske. Otvorenje je pratio jak južni vjetar koji se kao igračkom poigravao i savijao binu. Ove godine posjetiteljima je omogućen besplatan ulaz na sajam. Na sajmu se ima što vidjeti jer izlaže preko 200 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, a po prvi puta partner na sajmu je Koprivničko – križevačka  županija. Osim za razgledavanje poduzetniciam će MESAP biti zanimljiv i za upoznavanje s onim što nudi konkurencija, ali i za sklapanje poslova.

MESAP postaje punoljetan, a vraća se i stočarska izložba

MESAP postaje punoljetan, a vraća se i stočarska izložba

Ovaj vikend, od petka do nedjelje, održava se MESAP u Nedelišću. Svečano otvorenje predviđeno je za petak u 11 sati. Osim što se stočarska izložba vraća na MESAP, a predviđena je za nedjelju, posjetiteljima će biti zanimljiva i izložba malih životinja koja će se održavati sva tri dana, kao i izložba starih traktora. Održavanje MESAP-a bit će popraćeno i zabavnim sadržajima.- Svaka sajamska godina je teška, ali mi nastojimo svaku godinu MESAP dići na još jednu višu razinu. - istaknuo je predsjednik organizacijskog odbora i zamjenik župana Vidović, te dodao kako se ovu godinu vraća stočarska izložba koja će se održati u nedjelju, 19. lipnja. Osim izložbenog dijela, ovogodišnji sajam nudi i brojne radionice koje će se organizirati u suradnji s Razvojnom agencijom, a odnosit će se na navodnjavanje te kako povući sredstva iz EU fondova.Na konferenciji za novinare, koja je održana prije ovogodišnjega, osamnaestoga po redu, MESAP-a, događanja na sajmu predstavili su zamjenik međimurskog župana Zoran Vidović, direktor MESAP-a Vitomir Kirić, načelnik Općine Nedelišće Darko Dania i Darko Radanović, pročelnik Odjela gospodarstva Međimurske županije.Vitomir Kirić, direktor MESAPA-a, naglasio je kako će ovu godinu biti između 270 i 280 izlagača, što je u odnosu na prošlu godinu bio porast od 10 do 12 posto. Sajam ovu godinu slavi svoju punoljetnost i tom prilikom ulaz za sve posjetitelje bit će besplatan. Izlagači, osim iz Hrvatske, dolaze i iz Slovenije i Srbije, dok će županija partner biti Koprivničko-križevačka, za koju je rezervirano 100 kvadrata unutarnjega i 300 kvadrata vanjskoga izložbenog prostora. Na sajmu će biti i tvrtke koje predstavljaju proizvođače određene opreme iz Italije, Njemačke i Austrije.- Cilj nam je u budućnosti privlačiti strane izlagače, jer funkcioniranje sajma još je uvijek na leđima domaćih poduzetnika i obrtnika. - dodao je Kirić.- Svojim poduzetnicima i ovu će godinu pomoći Općina Nedelišće, kako bi mogli sudjelovati i izlagati na sajmu, i to zakupom stotinjak kvadratnih metara izložbenog prostora koje će oni moći koristiti. Veći dio sufinancira Općina, dok će jedan manji dio zakupa financirati sami poduzetnici - kazao je općinski načelnik Darko Dania. Želja organizatora je da se svaka općina i grad na ovaj način aktivno uključuje u organizaciju sajma i na taj način pomogne lokalnim poduzetnicima da prezentiraju svoje proizvode. Sajam je za posjetitelje otvoren u petak i subotu od 9 do 20 sati, a u nedjelju od 9 do 19 sati.Svečano otvorenje predviđeno je za petak u 11 sati. Osim što se stočarska izložba vraća na MESAP, a predviđena je za nedjelju, posjetiteljima će biti zanimljiva i izložba malih životinja koja će se održavati sva tri dana, kao i izložba starih traktora. Foto: zv

Svibanj: U Međimurju posao našle 504 osobe

Četvrti mjesec zaredom nastavlja se pad evidentirane ne zaposlenosti u Međimurju. Krajem svibnja u evidenciji su bile 4.462 nezaposlene osobe, što je smanjenje broja nezaposlenih u od nosu na svibanj 2015. godine (16,6%) i travanj 2016. godine (6,0 %). Do smanjenja broja nezaposlenih u odnosu na prethodni mjesec došlo je zbog značajnog broja brisanih zbog zaposlenja, pa su tako tijekom svibnja zbog zaposlenja evidenciju napustile 504 osobe.Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec s 68,5% (345 osoba) zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (110 osoba ili 21,8%) i Ispostavu Mursko Središće (49 osoba ili 9,7%).Najviše je ljudi našlo posao u prerađivačkoj industriji, zatim javnoj upravi i obrani te na trećem mjestu u djelatnosti smještaja i pripreme hrane.Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 414 osoba, a broj ulazaka smanjen je u odnosu na prethodni mjesec (2,6%) i svibanj prethodne godine (7,0 %).

 
S Metalskom jezgrom Međimurje postaje izvorište inovacija

S Metalskom jezgrom Međimurje postaje izvorište inovacija

- Međimurje je danas epicentar hrvatske metalske industrije, a tvrtke koje se u Međimurju bave obradom metala su po prihodima gotovo nadrasle četiri velika nacionalna brodogradilišta. K tome u zadnjih dvadesetak godina, dok je država trošila milijarde kuna na subvencije i sanacije posrnulih brodogradilišta, u Međimurju je izrastao jedan od najrazvijenijih industrijskih klastera u državi – istaknuo je župan Matija Posavec na konferenciji za medije održanoj povodom završetka projekta izrade dokumentacije za Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju – METALSKA JEZGRA ČAKOVEC. Kako se moglo čuti u uvodnom dijelu same konferencije, cilj same jezgre je uspostaviti istraživačko-razvojnu infrastrukturu gdje će domaći i vanjski stručnjaci moći u potpunosti iskoristiti svoj potencijal i razvijati inovativne projekte visoke tehnološke razine.Po prvi put u Hrvatskoj nositelj jednog ovakvog projekta je županijaNositelj projekta, koji traje od 18. lipnja 2015. do 18. lipnja 2016. godine, je Međimurska županija i riječ je o prvom projektu takve vrste u Hrvatskoj koji je inicirala jedinica područne (regionalne) samouprave. Za operativnu pripremu projekta i kasniju uspostavu Metalske jezgre zaduženi su Regionalna razvojna agencija Međimurje (REDEA) i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM). Tijekom posljednjih 11 mjeseci pripremljena je studija izvedivosti s analizom troškova i koristi, izvedbeni projekt i projekt opreme za Metalsku jezgru koja će se smjestiti u prostorima bivše vojarne unutar Centra znanja, čime su osigurani preduvjeti za prijavu na očekivani poziv za ulaganje u infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija. Ukupna vrijednost projekta, uključujući rekonstrukciju zgrade u sklopu Centra znanja (bivša vojarna) i opremanje opremom za istraživanje i razvoj, iznosi 36 milijuna kuna. Sam koncept Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju predstavila je direktorica REDEA-e Sandra Polanec Marinović koji će, kako je naglasila, kao istraživačka institucija u vlasništvu Međimurske županije u početnoj fazi zapošljavati 6 stručnjaka i znanstvenika, a glavnina aktivnosti provodit će se kroz odjel za istraživanje i razvoj, odnosno njegova dva laboratorija - Lab za Internet stvari te Lab za prototipiranje. - Osim toga, Metalska jezgra će provoditi i aktivnosti prijenosa znanja i transfera tehnologije te nuditi usluge razvojnih programa predinkubacije i inkubacije za nove tvrtke nastale temeljem rezultata istraživanja – rekla Polanec Marinović te naglasila kako će se projekti istraživanja i razvoja provoditi u suradnji s poduzetnicima odnosno u skladu s njihovim konkretnim potrebama. U tijeku razrade projekta ostvareni su konkretni sporazumi s Fakultetom za strojarstvo iz Maribora i Međimurskim veleučilištem koji će sudjelovati na zajedničkim istraživačko-razvojnih projektima Metalske jezgre i dionika iz metalskog sektora. Prodekan za nastavu Međimurskog veleučilišta u Čakovcu dr. sc. Mihael Kukec istaknuo je kako je glavna prednost za njih upravo u uključivanju nastavnika i studenata u znanstveno-istraživački rad i stvaranje inovacija i novih znanja te dostupnosti suvremene i inovativne opreme koja slijedi svjetske trendove.Metalska branša u ovom trenutku generira gotovo 2 milijarde kuna prihoda- Projekt Metalske jezgre našim će poduzetnicima osigurati prostor za dodatni rast i razvoj, odnosno ostvarivanje veće dodane vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga. I upravo je to naša najveća uloga, stvaranje preduvjeta za bolji i veći rast i razvoj, a time i rast plaća naših radnika. Ne zaboravite, metalska branša u ovom trenutku generira prihode od gotovo 2 milijarde kuna, a to je, samo za usporedbu, otprilike jednako kombiniranim konsolidiranim prihodima Uljanika, 3. maja i Brodosplita - napomenuo je Posavec te zaključio kako u današnje vrijeme za adekvatan uspjeh se mora imati kvalitetan pogled i plan na budućnost i bez toga nema opstanka na tržištu. Županija ovime postaje kvalitetna podrška metalskoj branši i u razvoju proizvoda, obrazovanju potrebnog kadra, te lakšem planiranju njihove, a i vlastite budućnosti. - Metalska jezgra će predstavljati pogled u budućnost svim našim metalcima, ali i stručnjacima koji će tu kod kuće imati opremu, prostor, mogućnost da sve što zamisle provjere, ispitaju i u konačnici ostvare – zaključio je Posavec.Samoj konferenciji je prisustvovao i zamjenik ministra znanosti obrazovanja i sporta g. Hrvoje Šlezak, kao predstavnik posredničkog tijela zaduženog za provedbu poziva iz kojeg je financiran projekt. Istaknuo je da gospodarstvo kako bi bilo konkurentno, mora biti usko vezano uz tehnološki razvoj, biti u korak s tehnologijom i inovacijama. - Imam osjećaj da je projekt osmišljen na način da osigurava institucionalizaciju vodeće uloge Međimurja u metalskoj struci gdje aktualizacijom istraživačko- razvojnih aktivnosti, ne samo da ćemo preuzimati tehnologiju, nego ćemo konačno osmišljavati inovacije i tehnološki razvoj - izjavio je Šlezak. Na kraju svog obraćanja pohvalio je inicijativu Županije, ali i komponentu međunarodne suradnje koja je sastavni dio projekta te koja daje važan doprinos razvoju i primjeni istraživačke infrastrukture.Projekt Metalske jezgre 2014. godine uvršten je na indikativnu listu projekata (Zaliha projekata) za Operativni program KiK 2014.-2020. koju vodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt izrade izvedbenog projekta, projekta opreme i studije izvedivosti financiran je u okviru poziva pod nazivom ˝Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014. – 2020. – Drugi poziv“ organiziranog u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., unutar Prioritetne osi 2: Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjere 2.2 Istraživanje, razvoj i transfer tehnologije, sufinanciranog putem Europskog fonda za regionalni razvoj. Iznos bespovratnih sredstava je 609.475,50 HRK, a ukupni troškovi izrade dokumentacije iznose 610.225,50 HRK. Izvor i foto: Međimurska županija

Cijena vode se ne mijenja, jer su Međimurske vode poslovale dobro

Cijena vode se ne mijenja, jer su Međimurske vode poslovale dobro

Nakon odluke Vlade da sa Međimurskih voda skine teret otplate oko 42 milijuna kuna nepodmirenih obveza Minstarstva poljoprivrede za već izvedene investicije na području Međimurja, potpisan je i sporazuma o povratu sredstava Međimurskim vodama u razdoblju od 2016. do 2018. godine Skupština Međimurskih voda trajala je točno 12 minuta, koliko je zapravo bilo potrebno da se razgovjetno pročitaju i usvoje odluke koje se donose na redovnoj godišnjoj Skupštini. Nije bilo razloga za nezadovoljstvo, naprotiv predsjednik Skupštine Stjepan Kovač pohvalio je rad uprave. Međimurske vode poslovale su pozitivno s 1.277987,85 kuna dobiti. Zbog gubitka ostvarenog u prethodnoj godini Međimurske vode nemaju obvezu plaćanja poreza na dobit.- Postojeći sustavi kojima upravljamo vodoopskrba i odvodnja i pročišćavanje radili su na zadovoljstvo naših korisnika, povećali smo njihovu kvalitetu i sigurnost.  Ukupno smo s tog osnova oprihodovali preko 52 milijuna kuna, kazao je Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda.Istovremeno smo postojeće sustave modernizirali, ulagali smo u njih i povećali kvalitetu i sigurnost. Izveli smo mnogo kapitalnih ulaganja, kako u vodoopskrbu, tako u odvodnju i pročišćavanje. Uložili smo oko 8,5 milijuna u radove na vodoopskrbi, mahom su to bile rekonstrukcije koje su pratile radove na kanalizaciji ili na uređenju ulica. U sustav odvodnje uložili smo 86 milijuna kuna, gotovo cijelo Međimurje bilo je gradilište u prošloj godini i napravili smo zaista puno i to sa vlastitim kadrovima. Sami smo pripremali investicije, sami aplicirali  i na kraju samo vođenje investicija koje je jako veliki posao odradili  smo sami sa vlastitim kadrovima. Znači da u Međimurskim vodama imamo stručnjake koji mogu iznijeti i ovako zahtjevne projekte.Nakon odluke Vlade da sa Međimurskih voda skine teret otplate oko 42 milijuna kuna nepodmirenih obveza Minstarstva poljoprivrede za već izvedene investicije na području Međimurja, potpisan je i sporazuma o povratu sredstava Međimurskim vodama. U razdoblju od 2016. do 2018. godine Međimurske vode će putem Hrvatskih voda naplatiti u ratama tih 42 milijuna kuna nepodmirenih obveza. Vladimir Topolnjak direktor Međimurskih voda želio se ovom prilikom zahvaliti svima koji su svojim trudom i zalaganjem nakon višegodišnjih napora doprinijeli i pomogli pri donošenju odluke prošle Vlade da omogući daljnje neometano funkcioniranje Međimurskih voda. Zahvaljujući tome  neće biti ni povećanja cijena vode za potrošače, već ona za sada ostaje ista.

FOTO: Žene kao nositeljice gospodarstva

U vremenima gospodarske krize, malo tko se odlučuje na pokretanje vlastitog posla. Iznimka nisu ni žene koje se često suočavaju i s dvostrukim standardima. U zgradi Scheier je održan Sajam poduzetnica - "Žena sam. Poduzetnica sam". Ideja o organizaciji "ženskog sajma" potekla je od zamjenice predsjednika Skupštine Međimurske županije, laburistice Petre Kovačić i Josipe Carović iz Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije, a ideju je objeručke prihvatila i županijska izvršna vlast. Na otvorenje Sajma, uz petnaestak uspješnih poduzetnica, stigao je i ministar poduzetništva i obrta Darka Horvata te predsjednik Skupštine Mladen Novak. Cilj je dati podršku ženama poduzetnicama koje su se hrabro odlučile na pokretanje vlastitog posla i kroz predstavljanje poslovne politike, politike zapošljavanja i primjere dobre prakse, upoznati zainteresirane s mjerama i mogućnostima usmjerenima na razvoj ženskog poduzetništva. „Na ovaj način ćemo promovirati žene i dati im jedan putokaz. Međimurje je i u tim okvirima primjer drugima, jer je prvo poslalo ženu u skupštinu Obrtničke komore“, naglasila je Dragica Domjanić, zamjenica predsjednika Obrtničke komore Međimurske županije, ujedno voditeljica knjigovodstvenog servisa i hotela u Prelogu. Kroz ovakve primjere uspješnih poslovnih i životnih priča, bez sumnje će se potaknuti žene na pokretanje vlastitog posla i projekata te im prezentacijom dostupnih aktualnih mjera te programa isto učiniti dostupnijim. Ovakav oblik okupljanja, zemlje s naprednom ekonomijom i razvijenim poduzetništvom žena prakticiraju već desetljećima, pa će se tako na ovom drugom sajmu predstaviti gospodarstvenice najrazličitijih djelatnosti.  Kako su nam neke od njih na sajmu otkrile, danas je teže nego ikad baviti se poduzetništvom, ali na kraju dana, upornost i mukotrpan rad se isplate. foto: Mario Golenko

 
Majstori s diplomama

Majstori s diplomama

U Obrtničkoj komori Međimurske županije majstorske diplome polagali su kandidati iz 4 županije. Njih 24 iz Međimurske, tri iz Varaždinske, 1 iz Virovitičko podravske i po jedan iz Primorsko-goranske i Grada Zagreba. Ukupno 30 majstora javno je na svečanosti u Obrtničkoj komori u petak primilo diplome majstora. Oni su majstorske ispite polagali u rujnu i prosincu prošle godine i u veljači ove godine. Diplome majstora dimnjačara primili su Hrvoje Fuš i Milivoj Vugrinčić. Diplome elektroinstalatera Kristijan Vutek, Dejan Bihar, Josip Klinec, Marijan Ladić i Nenad Vibovec. Diplome kozmetičarki Danijela Hozjan i Nadica Gomiunik iz Zagreba. Diplome obućarki: Valentina Gosarić, Renata Markan iz Međimurske i Ružica Štabi Namjesnik iz Varaždinske županije. Diplome soboslikara ličilaca dobili su Goran Obadić, Zoran Pintarić, Luka Cirkvenčić, Dejan Rainer iz Međimurske i Marko Maljčec iz iz Virovitičko - podravske županije. Diplomu stolara dobio je  Elvis Podgorelec. Diplome strojobravara Matija Filipić i Zoran Gosarić. Diplomu tesara Marko Čerjavić. Diplome tokara Kristijan Pečarko i Jurica Tomac. Diplomu autoservisera  Žarko Zorić iz Primorsko-goranske županije. Diplomu frizerke Ivana Bajsić. Diplomu autolimara Dragutin Žižek. Diplomu automehaničara Leon Kalamari, a diplomu kuhara Božica Hanc Rendarić i Kristina Mikec.  U Obrtničkoj komori Međimurske županije majstorske diplome polagali su kandidati iz 4 županije. Njih 24 iz Međimurske, tri iz Varaždinske, jedan iz Virovitičko-podravske i po jedan iz Primorsko-goranske i Grada Zagreba. U 20 godine organiziranja majstorskih ispita u Obrtničkoj komori Međimurske županije ispite su uspješno položila 383 kandidata iz gotovo svih dijelova Hrvatske. U ovom trenutku u Obrtničkoj komori Međimurske županije može se polagati ispit za 32 različita obrtnička zanimanja.

U subotu Sajam - Žena sam. Poduzetnica sam.

U subotu Sajam - Žena sam. Poduzetnica sam.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Međimurske županije u suradnji s Međimurskom županijom, Obrtničkom komorom Međimurske županije i gradskim i općinskim povjerenstvima gradova Čakovec, Mursko Središće i Prelog i općinama Nedelišće, Sveti Martin na Muri, Belica i Dekanovec, a povodom Međunarodnog dana poduzetnica, organizira Sajam poduzetnica „Žena sam. Poduzetnica sam.“.Cilj je davanja podrške ženama poduzetnicama koje su se hrabro odlučile na pokretanje vlastitog posla i omogućavanja im da se predstave javnosti i dokažu da je moguće biti poslovno uspješan bez obzira na spol.Sajam poduzetnica „Žena sam. Poduzetnica sam.“ će se održati u subotu 21. svibnja, u zgradi Scheier, Matice hrvatske 1 u Čakovcu, a njegovo otvorenje planirano je za 10,00 sati. Planirano trajanje Sajma je od 10,00 do 15,00 sati.

U privatnom i državnom sektoru žene danas imaju prepreke

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Međimurske županije 7. svibnja je u čakovečkoj zgradi Scheier, organiziralo tribinu o ženskom poduzetništvu i značaju potpornih institucija u osnaživanju žena u gospodarstvu, koja je uvod u Sajam poduzetnica koji će se na istom mjestu održati 21. svibnja.Uz pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnju Ljubičić koja je predstavila novi EU projekt “Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog  i obiteljskog života”, tribini su se odazvali i izvršna direktorica Mamaforce-a i projektna partnerica na navedenom projektu Dijana Kobas Dešković, predstavnici i predstavnice Obrtničke komore Međimurske županije, HGK – Županijske komore Čakovec, čakovečkog Zavoda za zapošljavanje, te obrtnice i poduzetnice Međimurske županijePravobraniteljica Višnja Ljubičić na tribini je naglasila: “Neovisno o tome da li se radi o privatnom, državnom sektoru, žene danas imaju prepreke. Očekuje se da žena vodi sve poslove u obitelji, brigu o starijima, vezano za odgoj djece i da paralelno razvija privatni posao ili da bude djelatnica na tržištu rada. Majčinstvo je jedan od velikih prepreka s kojim se susreću žene teško usklađujući privatne i obiteljske poslove, a poslodavci nemaju razumijevanje za majčinstvo. Jedna sinergijska politika državnih institucija i inspekcije rada, pooštravanje kazni. Tu politiku treba razraditi na nacionalnoj razini. Imamo projekt vrijedan 450 tisuća eura, gdje želimo raditi sa poslodavcima kako bi imali razumijevanja za ove probleme”.Također je naglasila da je Hrvatska jedina zemlja Jugoistočne Europe koja ima Nacionalnu strategiju za razvoj ženskog poduzetništva te da je vidljiv pomak u statistici, razvoju, inovativnosti, poticajnim sredstvima koje žene dobivaju kao poduzetnice i obrtnice većih ili manjih kompanija. Pomak u otklanjanju prepreka i afirmaciji žena poduzetnica između ostalog nastoji se postići i Sajmom poduzetnica koji drugu godinu za redom organizira Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Međimurske županije. U subotu, 21. svibnja, u čakovečkoj “Scheierici” svoje djelatnosti i poduzetničke ideje predstavit će tridesetak žena poduzetnica.Izvor i foto: HOK

 
Gala večera TZ Međimurske županije za osvajanje tržišta Slovenije

Gala večera TZ Međimurske županije za osvajanje tržišta Slovenije

Međimurje postaje sve prepoznatljivija i atraktivnija turistička destinacija čemu je dokaz i prošlogodišnja nagrada EDEN, već druga takva za našu županiju.Turistička zajednica svake godine bilježi sve veći porast dolaska gostiju, a u 2015. godini taj je porast činio 22%, od čega gotovo polovicu svih inozemnih dolazaka čine gosti iz susjedne Slovenije. Stoga je Turistička zajednica Međimurske županije u suradnji s Uredom Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani i Udrugom međimurskih vinara Hortus Croatiae priredila gala večeru za osamdesetak novinara i turističkih agenata. - Ovo je sjajna prilika da se uoči jedne od naših top manifestacija, Urbanovo 2016., predstavimo slovenskoj publici kao jedinstvena destinacija u Hrvatskoj, tim više što se u Sloveniji pretvaramo u jedno od najpoželjnijih odredišta za kraći odmor - rekla je na samom početku zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, uz koju su domaćini večere bili voditelj Ureda Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani Metka Bradetić, predsjednik Hortus Croatiae David Štampar, a prisutni su također bili i predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Sloveniji Božena Leš i Krešimir Mahečić. Slovenski gosti izuzetno cijene očuvan i uređen krajobraz, aktivnosti u prirodi te dobru domaću hranu i kapljicu. Upravo takvi turistički aduti Međimurja predstavljeni su kroz bogat multimedijalni program u kojem su nastupili Dixieland band i Lidija Bajuk Trio kojem se tijekom večeri na kratko pridružio i legendarni Vlado Kreslin, a sve to pratila je tipična međimurska večera, koju je pripremila Slađana Herman, sljubljena s reprezentativnim međimurskim vinima. Cijelu prezentaciju Međimurja vodio je poznati međimurski sommelier Ivan Goričanec, a svakako valja spomenuti i neobičan početak večere kada su u dvoranu upali biciklisti iz Međimurja, predvođeni direktorom Life Class Termi Sveti Martin Branimirom Blajićem, kojima je do Ljubljane trebalo nešto više od 8 sati vožnje. Višesatni program nikoga od gostiju nije ostavio ravnodušnim, a brojne pohvale na međimurski konto uputili su neki od zaista respektabilnih uzvanika poput počasnog hrvatskog konzua u Kopru i predsjednika Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva Bože Dimnika, velikog poznavatelja kulinarstva dr. Janeza Bogotaja, svjetski poznati kuhari Janez Bratovž i Marko Žagar, zatim sommelieri jednake reputacije i ugleda Mira Šemić i Jože Rozman, biciklist Marko Baloh, ali i brojni drugi uzvanici. Istinsko uživanje u svim enogastronomskim delicijama, ali i kulturno-glazbenoj baštini Međimurja dostojno je predstavilo naš kraj među gostima čija se riječ izuzetno cijeni. Time su zajamčeni novi susreti te naznačeni novi dani u odnosima svih Međimuraca i naših susjeda Slovenaca uz jasnu poruku, dobro nam došli!Izvor i foto: Međimurska županija

Poslovanja poduzetnika u 2015.: Međimurci zlatna sredina tablice

Poslovanja poduzetnika u 2015.: Međimurci zlatna sredina tablice

Jedna od osnovnih karakteristika gospodarstva Hrvatske velika je razlika u razvijenosti pojedinih regija - županija i još veća razlika u razvijenosti pojedinih gradova i općina.Poduzetnici čije je sjedište u županiji Grad Zagreb, prvorangirani su po svim prezentiranim kriterijima, pokazuju podaci FINA-e za 2015. godinu Istarska županija je na drugom mjestu po dobiti razdoblja i neto dobiti, na trećem mjestu po broju poduzetnika, na četvrtom po gubitku razdoblja, a na petom mjestu po broju zaposlenih i po ostvarenom ukupnom prihodu poduzetnika. Na trećem mjestu prema ostvarenoj neto dobiti su poduzetnici Zagrebačke županije. Vrijedi istaknuti da su 75% od 17,1 milijardi kuna neto dobiti ostvarili poduzetnici u trima spomenutim županijama: Gradu Zagrebu, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji.Što se tiče većine kriterija u 2015. godini gospodarstvo u Međimurskoj županiji, gledano s obzirom na 20 županija i Zagreb, je negdje oko sredine tablice.U Međimurskoj županiji lani je bilo 2626 poduzetnika i po tome smo 10. na rang ljestvici. Oni imaju 25 316 zaposlenih po ćemu smo 8. S ukupnim prihodom od 12.074.344 kuna smo 10., s dobiti od 641.419 kuna smo 11. Ukupan gubitak u tom razdoblju je bio 297.565 po čemu smo 12. Ukupna dobit je na kraju oko 4 posto veća za gledano razdoblje 2014./2016., čime je međimursko gospodarstvo na 10. mjestu (od ukupno 21).

Zaštita na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika

Hrvatski Sabor je 2007. godine 28. travnja proglasio Danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, želeći na taj način ukazati dužnu pažnju zaštiti na radu i upozoriti na obvezi skrbi cijelog društva o primjerenim radnim i životnim uvjetima. Još od 1996. godine u 120 zemalja toga se dana obilježava Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike. Zaštita na radu jedan od prioriteta brige o stvaranju radnih i životnih uvjeta svakog radnika.  Prigodna sjednica ove godine održana je u tvrtki Tegra d.o.o. Čakovec.Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji Davor Sabolić istaknuo je da Vijeće već godinama prigodnom sjednicom obilježava taj dan, čime se želi  upozoriti na važnost činjenice da zaštita na radu mora biti temelj i početak svake aktivnosti, a zdravo i sigurno okruženje osnovno ljudsko pravo. Zamjenik župana Zoran Vidović, ujedno i dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji naglasio je da je stanje zaštite na radu u Međimurskoj županiji  na zadovoljavajućoj razini, zahvaljujući i poslodavcima i radnicima. Prostora za poboljšanje svakako ima no potrebno je svakodnevno educirati svakog radnika te adekvatno ekipirati i opremiti službe koje se bave zaštitom na radu.Tvrtka Tegra član je francuske grupe EUROVIA SAS, a o zaštiti na radu prisutne je upoznao predsjednik Uprave Ivan Kolarić. Istaknuo je da tvrtka ima dobro organiziranu zaštitu na radu, da svaki radni dan u tvrtki i na gradilištima počinje petminutnim  upoznavanjem radnika što će se toga dana raditi i koje opasnosti su moguće. Jednom mjesečno radnici se petnaest minuta educiraju o nekoj zadanoj temi vezanoj uz zaštitu na radu, a godišnje jedanput tvrtka obilježava svoj dan zaštite na radu, kada se na sat vremena prekida rad i svi se educiraju o nekom problemu vezanom uz sigurnost na radu. Troškovi nezgode na radu za poslodavca su vrlo veliki i bitno je da  takvih nezgoda bude što manje. Veliki dio poslova koje Tegra d.o.o. obavlja  vezani su uz izgradnju kanalizacijskog sustava, a to su poslovi koji spadaju u najopasnije.  Kao veliki problem istaknuo je neiskustvo radne snage za te poslove. Kod zapošljavanja mladih ljudi problem je što oni nisu naviknuti na fizički rad, a o zaštiti na radu ne znaju gotovo ništa.   Već za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja učenici koji se školuju za tehnička, graditeljska, tekstilna i slična zanimanja morali bi biti upoznati s zaštitom na radu.  Međimurje je u odnosu na ostatak Hrvatske postavilo visoke standarde zaštite na radu i takav standard treba održavati i još više poboljšavati. Također, je ukazao i na to da se inspekcijske službe više moraju posvetiti onima koji ne rade legalno i tu napraviti  više reda. Iz Državnog inspektorata Područnog ureda Varaždin nazočnima se obratio Zvonko Toplek. Područje djelovanja Inspektorata nisu samo radnici, već i volonteri, osobe na stručnom  osposobljavanju, službenici i svi koji su prostorima i prostorijama poslodavaca. Prema evidenciji ozljeda na radu u 2015. godini zaprimljeno je 408 prijava, priznatih je bilo 390, od toga je 76 bilo teških. Od tih ozljeda na radu 33 su bile kod dolaska ili odlaska na posao. U 2015. godini izdano je 164 rješenja, dano 68 savjeta, a kazne na mjestu izvršenja iznosile su 42.500 kuna.  Unatoč povećanoj aktivnosti u rizičnim djelatnostima prvenstveno metalna i građevinska industrija, nema povećanja broja teških ozljeda na radu. Pojačano je preventivno djelovanje na način da se kod inspekcijskog nadzora daju savjeti, na zahtjev nadziranog poslodavca, o načinu najučinkovitijih primjena pojedinim odredbi propisa čija se provedba nadzire.  Inspektorat  nastoji djelovati preventivno u svim onim situacijama kada je to moguće.     Pismom se Gospodarsko-socijalnom vijeću u Međimurskoj županiji obratio ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović. On je u svom pismu istaknuo da pravo na sigurno i zdravo radno mjesto treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo. Posebna je dužnost skrbiti o uvjetima rada i  prilagođavati mjesta rada posebno zaštićenim osobama, a to su osobe s invaliditetom, osobe sa smanjenom ili preostalom radnom sposobnošću kako bi im primjerenom zaštitom osigurali ravnopravno i aktivno sudjelovanje na tržištu rada. Zaključak svih prisutnih na sjednici bio je da je neprestano potrebno provoditi edukaciju radnika o primjerenoj zaštiti na radu, a da ta edukacija mora početi već od srednjoškolskog obrazovanja gdje se zaštita na radu mora uvrstiti u redovni srednjoškolski proces, naročito u onim školama koje daju buduće kadrove za zanimanja u građevinarstvu, metalnoj, drvnoj i sličnim industrijama gdje je opasnost od ozljeda veća nego drugdje. Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika. Poslodavci nabavljaju zaštitnu opremu, ali treba osigurati da se ta oprema i koristi. Radnik mora biti educiran kako opremu upotrebljavati, mora se koristiti njome, a ako to ne čini prema njemu treba primijeniti sankcije. Iako su unatrag nekoliko godina postignuti značajni pomaci u zaštiti na radu u Međimurskoj županiji i državi i dalje treba raditi na tome i poduzimati sve kako bi stanje zaštiti na radu bilo bolje. Izvor i foto: Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji

 
Poduzetnici iz Međimurja izabrani u vodeća tijela HGK

Poduzetnici iz Međimurja izabrani u vodeća tijela HGK

Na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore izabrano je 93 članova Skupštine te Nadzorni i Upravni odbor HGK. U vodeća tijela izabrani su i neki gospodarstvenici iz Međimurja.Predsjednik Upravnog odbora HGK je predsjednik HGK Luka Burilović, a za nove su članove jednoglasno izabrani Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečevo d.d., Franco Palma, savjetnik Liburnia riviera hoteli d.d. Opatija, Vladimir Džaja, predsjednik Uprave PIK Vinkovci d.d., Nikolina Babić, vlasnica Pana d.o.o., Ante Raspudić, vlasnik tvrtke Labud d.d. te glavni tajnik HGK Marina Rožić.Jednoglasno su izabrani i članovi Nadzornog odbora HGK. Predsjednik je Goran Blagojević, direktor Slavonija nova d.d., a članovi Denis Matijević, većinski vlasnik AgroFructusa d.o.o., Stjepan Šafran, predsjednik Uprave Metal product d.o.o., Miljenko Baković iz Auto Hrvatske d.d. Split te Antun Marodi, vlasnik i direktor tvrtke Toni d.o.o. Izvor: HGK

Hranilović:Hvala građanima na redovitom podmirenju računa za plin!

Hranilović:Hvala građanima na redovitom podmirenju računa za plin!

Ostvarili smo ukupni prihod od preko 218 milijuna kuna i u odnosu na 2014. godinu povećali su prihode od 6 posto i prodaju plina za 8,6 posto. Dobit je na razini od 10,7 milijuna kuna i time naši vlasnici mogu biti zadovoljni, kazao je direktor Međimurje plina Nenad Hranilović. Prošla godina bile je više nego uspješna za Međimurje plin, što znači da smo ostvarili sve zadane ciljeve kazao je direktor Nenad Hranilović. Ostvarili smo ukupni prihod od preko 218 milijuna kuna i u odnosu na 2014. godinu povećali su prihode od 6 posto i prodaju plina za 8,6 posto. Dobit je na razini od 10,7 milijuna kuna i time naši vlasnici mogu biti zadovoljni. Nenad Hranilović je smatrao bitnim za istači da je ukupnoj strukturi potrošnje od 633 milijuna kWh, 60 posto otpada na tržište među poduzećima, dok oko je oko 40 posto realizirano u kategoriji kućanstva. Ovi rezultati koje postižemo jesu rezultat aktivnosti koje imamo na tražištu, ono je u kategoriji poduzeća deregulirano još 2012. godine. U dijelu distribucije plinom povećane su ukupne ditribuirane količine plina na području Međimurja za oko 10 posto, dok su ukupna ulaganja iznosila 6,8 milijuna kuna. Najveći dio investicije se odnosi na izgradnju i rekonstrukciju plinovoda oko 4,1 milijun kuna, dok je 2,1 milijun kuna uloženo u mjernu opremu- zamjenu plinomjera. Što će se događati s cijenom plina budući da cijena nafte pada, može li se to očekivati i s cijenom plina?Pošto je tržište plina u kategoriji poduzeća već otvoreno, poduzeća već imaju priliku koristiti nižu cijenu plina, već nekoliko godina, kazao je Hranilović. To se od 1. travnja događa i s kućanstvima. Odluka o nižoj cijeni plina za kućanstva vrijedit će godinu dana, a nakon toga ili će uslijediti odluka vlade o potpunoj liberalizaciji tržišta u kategoriji kućanstava ili će se možda donijeti odluka kojom će se prolongirati odluka vlade o regulaciji cijene plina u kućanstvima.Pripremate li se i liberalizaciju tržišta u segmentu kućanstva?Međimurje plin je bi pionir u liberalizaciji u kategoriji poduzeća, jednako tako je naša želja da se pozicioniramo kao bitni opskrbljivač u Republici Hrvatskoj i za kućanstva. U kategoriji poduzeća nakon liberalizacije prisutni smo na preko 800 lokacija izvan Međimurske županije gdje opskrbljujemo plinom, pa  takav uspjeh želimo ponoviti i u kategoriji kućanstava kad dođe do liberalizacije tržišta, kaže Hranilović.Ima nekih poduzeća koja idu u prodaju, kakva je situacija oko Međimurje plina?Ja vjerujem da naši osnivači razmišljaju kao i uprava, da Međimurje plin nije za prodaju, jer naš strateški cilj je da mi kupujemo, a na da budemo na prodaju, kazao je Hranilović. Želimo se pozicionirati kao bitan energetski subjekt na području Hrvatske. Naravno da za to imamo potencijal i financijski i kadrovski i da smo s ovom utakmicom u kategoriji poduzeća pokazali da smo se u stanju nositi s konkurencijom. Vjerujem da znate da je konkurencija na tržištu plina izuzetno jaka,uz sve jaču prisutnost svjetskih korporacija.Nekada se nije lako snositi s firamama iza kojih stoji fleksibilni privatni kapital. Međimurje plin u ovom času opskrbljuje 30 800 potrošača. Broj korisnika ne pada, već se povećava, međutim daleko manjim tempom i obimom kako je to bilo u zlatnim godinama priključenja na plin, kazao je HranilovićNa naše rezultate u potrošnji plina utječe slabija ili jača zima, a u manjoj mjeri i čitav niz poticajnih subvencioniranih energetskih konkurenata. Drugim riječima plin je dobio ne samo konkurenciju na tržištu, već i konkurenciju među energentima. Često puta smo i u nepovoljnijem položaju, kazao je Hranilović. Zahvalio bih svim našim građanima na redovitom podmirenju računa za plin. Znamo da je cijena plina u odnosu na ostale režije visoka, ali građani unatoč tome svoje račune redovito podmiruju, poštuju plaćanje, izuzetno je mali broj onih koji svoje račune iz nekih razloga ne podmiruju.

Međimurski poslodavci traže uvoz radnika iz Srbije i Bosne

- Najveći problem nas obrtnika je što smo predugo bili učahureni i nismo se pripremali za ulazak u EU. To je ono gdje smo zaostali u odnosu na konkurenciju, koja je bila spremna doći k nama, a mi nismo osvajali nova tržišta - kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore Hrvatske, na izvanrednoj skupštini Obrtničke komore Međimurske županije.Tema izvanredne skupštine bio je drastični pad broja obrtnika u zadnjih deset godina. Međutim, umjesto propasti obrta na vidjelo su izašli mnogi drugi problemi.Zašto naši poslodavci trebaju strane radnike?Da obrtnici nisu bili spremni na konkurenciju koja je došla s ulaskom Hrvatske u EU, govori i drugi podatak - kako je otvaranje granica utjecalo na tržište rada. Ne samo da je strana konkurencija snažnije došla na naše tržište, već je u inozemstvo usisala ionako premali broj naših deficitarnih radnika, posebice majstora pojedinih građevinskih i metalskih zanimanja. Isto vrijedi i za vozače.U tom smislu pažnju je izazvalo pitanje prijevoznika Vlade Dobranića, kojega je zanimalo kada će se odobriti uvozne kvote za radnike i gdje to stoji.- Dnevno imam upite zainteresiranih radnika iz Bosne i Srbije, želim ih zaposliti, ali ne mogu jer nisu odobrene kvote za uvoz. - kazao je Dobranić.Dragutin Ramogajec odgovara da u ovoj situaciji nezaposlenosti nije zagovornik odobravanja uvoza radne snage, jer bi to povećalo demografske i socijalne probleme. Iznio je podatak da su domaći prijevoznici zatražili uvoz čak 600 vozača!Međutim, treba reći da prijevoznici imaju probleme posljednje dvije godine jer ne mogu pratiti uvjete koji se nude za ovo zanimanje u Austriji i Njemačkoj. Kada su se otvorila vrata EU-a, mnogi naši vozači gledaju prema van. Jer, profesionalni vozač je uglavnom non-stop na putu, tako da mu je svejedno radi li u Hrvatskoji ili Njemačkoj. Ali vani može zaraditi 2500 - 3000 eura neto i sve dobije na svoj račun, kreditno je sposoban, dok kod nas to može sanjati, iako je mjesečni prihod vozača kod naših poslodavaca također veći od 1000 eura. Ali polovica od toga često su dnevnice, tako da mu je plaća u “međimurskom prosjeku” oko 4000 kn.S time naši vozači više nisu zadovoljni i, ako imaju priliku, idu raditi u inozemstvo, budući da naši poslodavci uglavnom ne žele mijenjati uvjete rada. Kako se naša burza rada “ispraznila” i na njoj više nema adekvatne radne snage, pa tako ni profesionalnih vozača, dolazi do nedostatka radnika za naše obrte i tvrtke.Zašto je u zadnjih deset godina propala trećina obrtnika, zanimljivu analizu iznio je i Josip Murković, obrtnik strojobravar.- Analizirajući podatke o padu broja obrtnika ne znam zašto se krenulo od 2004., kao da se tada ‘Isus drugi put rodio’. - kazao je Murković, te dodao: - Za pravu analizu moramo gledati 25 godina unatrag i dobit  ćemo malo realniju sliku o porastu i padu broja obrtnika u Međimurju. Kada je krenuo građevinski bum, sigurno smo imali veliki porast broja obrtnika u Međimurju. Ali treba znati da su mnogi krenuli u obrtnike kao dobri majstori, ali nisu bili dobri ekonomisti ili knjigovođe. Ili nisu znali raditi ili su upali u sustav neplaćanja. Razloga je jako puno zašto su propali. Da bismo dobili točnije pokazatelje o broju obrtnika, trebalo bi gledati 25 godina unatrag. Ako govorimo o porastu broja obrtnika u Dubrovačko-neretvanskoj ili Splitskoj županiji, gdje broj raste, treba usporediti i to da naša Županija ima proizvodne obrte, a u Dalmaciji se javlja porast broja obrtnika u uslužnoj djelatnosti vezano uz porast turista. I potpuno je normalno da raste broj obrtnika. Više puta sam tu govorio da mi obrtnici radimo i živimo u Hrvatskoj, a naše školstvo je, čini mi se, ‘u Tunguziji’ i ne prati nas. Glas nas majstora, obrtnika se ne sluša, tako da porasta obrtnika neće biti dok nas školstvo neće pratiti. - bio je izričit.Za kraj pak je naglasio: - Nije stvar u tome da u Murskom Središću otvorimo školu za metalska zanimanja - naš problem je da nemamo kandidate. Moramo poticati mlade ljude da krenu u proizvodna zanimanja. Zadnji put je ministar tu kazao da ne zna koja je razlika između obrta i trgovačkog društva. Ako on to ne zna, onda bismo mu mi i Obrtnička komora morali ukazati na to. Stvari će krenuti nabolje kada ministar i premijer stanu pred kameru i kažu: ‘Radnik i majstor su broj jedan u državi!’ - naglasio je na kraju Josip Murković.

 
Poslovni uzlet besplatnim edukacijama privukao puno zainteresiranih

Poslovni uzlet besplatnim edukacijama privukao puno zainteresiranih

Besplatnim edukacijama, interaktivnim predavanjima i panel diskusijama, namijenjenih poduzetnicima, obrtnicima, vlasnicima OPG-a, kao i svim zainteresiranima, nastavljena je dobra suradnja Poslovnog dnevnika i Međimurske županije.U njihovoj je organizaciji održan je danas novi Poslovni uzlet koji je među građanima Međimurja pobudio veliki interes, što i ne čudi obzirom da se u našoj županiji poduzetništvu pridaje posebna pozornost. - Svaka pomoć našim je poduzetnicima dobro došla, a razmjena iskustva, mišljenja i kontakata, kao i stjecanje novih znanja i informacija koje se na ovim radionicama mogu dobiti, od velikog su značaja - istaknuo je uvodno u sklopu svog obraćanja predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, koji je pritom napomenuo kako je na radionicama u dvojakom svojstvu, kao predstavnik Županije, ali i kao poduzetnik. - Država traži prevelike izdatke, a uz to su poduzetnici opterećeni brojnim nametima koji ne samo da otežavaju poslovanje, već i onemogućuju da se radnicima povećaju plaće, jer nisu baš uvijek poslodavci ti koji ne žele bolje vrednovati svoje radnike - istaknuo je predsjednik Skupštine Novak, naglasivši također da u Međimurju trenutno postoje dva trenda koja se žele promijeniti. - Nezaposlenost pada, te se javlja problem nedostatka određenog radnog kadra, osobito u proizvodnji, a drugi su problem niske plaće i naša je zadaća da u narednom periodu radimo na njihovom povećanju kako bi zaustavili odlazak kvalitetne radne snage u zemlje Europske unije - zaključio je Novak. U sklopu Poslovnog uzleta održana je panel diskusija, radionice u kojima su se poduzetnici imali prilike informirati i zatražiti pomoć kod situacija i problema na koje nailaze u svojem poslovanju, te pronaći moguća rješenja na ista. - Ovaj je projekt, u protekle dvije i pol godine otkako ga provodimo, prometnuo u jedna snažan alat u nastojanju da naši poduzetnici podignu nivo svog znanja i poduzetničkih kompetencija na jedan stupanj na kojem će biti konkurentniji, ne samo na hrvatskom već i na čitavom zajedničkom tržištu Europske unije koja broji potencijalnih pola milijarde kupaca i klijenata - naglasio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović, dodavši kako je ova manifestacija bila deveta od njih tridesetak čime se već duboko zakoračilo u 3. Sezonu održavanja ovog vrijednog projekta. - Iz perspektive Poslovnog dnevnika, kao relevantnih poslovnih novina, malo poduzetništvo predstavlja esencijalni dio društva i kapilarni sustav čitavog gospodarstva - objasnio se Šimatović razlog održavanja ovih radionica namijenjenih prvenstveno malim i srednjim poduzetnicima. Iskoristio je tu priliku da iznese i nekoliko statističkih podataka, prema kojima upravo iz tog sektora dolazi 99 posto svih registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj koji zapošljava 65 posto ukupne radne snage, a u kojem nastaje gotovo 50 posto BDP-a. Krajnji je cilj ovih radionica da njihovi sudionici stečena znanja mogu praktično iskoristiti u sklopu svog poslovanja. Izvor i foto: Međimurska županija

Ostvarenju inovativnog Željezničkog hostela pomogla tvrtka iz Čakovca

Ostvarenju inovativnog Željezničkog hostela pomogla tvrtka iz Čakovca

Zvonko Momčilović iz tvrtke Adriatik željeznički hosteli vlasnik je prvog hostela na kotačima u Hrvatskoj, a smješten je na Glavnom kolodvoru.Željeznički hostel otvoren je u napuštenim i neiskorištenim vagonima, a spavaća kola preuređenena su u sobe, piše Poslovni dnevnik.Cijeli projekt sa željezničkim hostelima u Splitu, Zadru, Šibeniku, Rijeci i Puli koštati će oko tri milijuna eura, a financirati će se poduzetničkim kreditima.Vagon je u hostel preuređivala i čakovečka tvrtka Radionica željezničkih vlakova. Radnici ove tvrtke u pogonu u Bjelovaru radili su na preuređenju vagona u željeznički hostel na kotačima, gdje je dobiveno deset soba s po tri kreveta opremljenih svim potrebnim priključcima koje zahtijevaju propisani standardi, tuš kabina, wc (muški i ženski), te recepcija.

Nikolina Babić u utrci za predsjednicu Udruženja drvoprerađivača

U HGK Udruženju drvnoprerađivačke industrije odvijaju se izbori za novog predsjednika.Kako piše Poslovni dnevnik ima ukupno pet kandidata, a najistaknutije ime je Ivić Pašalić, kojeg je kandidirala grupa poduzeća.U uz Pašalića ozbiljni su kandidati Zdravko Jelčić iz požeškog Spin Valisa, koji je aktualni predsjednik i na ovoj poziciji se nalazi dva mandata, odnosno osam godina te Nikolina Babić iz Pane Čakovec, ispred Komore Čakovec.Nikolina Babić je istaknuta HDZ-ovka, a nakon pralamentarnih izbora bila je u pregovaračkom timu HDZ-a s MOST-om. Prema pisanju Poslovnog bila je kandidat za ministricu poduzetništva, ali se na istome zahvalila premijeru Oreškoviću i radije je ostala u realnom sektoru. Izborna skupština će se održati 4. svibnja.

 
Metalski i građevinski radnici mogu birati poslodavace

Metalski i građevinski radnici mogu birati poslodavace

U sportskoj dvorani u Murskom Središću 65 izlagača predstavilo je svoje firme, pogledati ponudu na tržištu rada, a nezaposleni upoznati potencijalne poslodavce. Poslodavci najviše traže zavarivače, metalska zanimanja, građevinske radnike, stolare… I to smo dočekali da su poslodavci radnike došli tražiti na sajam poslova.  Istina, razina nezaposlenosti je i dalje visoka, premda skoro prepolovljena u odnosu na recesijske godine. U najgorim godinama recesije bilo je preko osam tisuća nezaposlenih, a sad ih je ispod 4900. U poziciju da mogu birati došli su metalski, i građevinski radnici, ali i svatko tko zbilje želi raditi, a nije previše izbirljiv sada lakše posao. Nezaposlenima na sajmu poslova u Murskom Središću ove godine bile su dostupne i informacije i zapošljavanju na moru i u inozemstvu.U sportskoj dvorani u Murskom Središću 65 izlagača predstavilo je svoje firme, pogledati ponudu na tržištu rada, a nezaposleni upoznati potencijalne poslodavce. Ne treba posebno isticati da je najveći problem tržišta rada neusklađenost ponude i potražnje. Poslodavci najviše traže zavarivače, metalska zanimanja, građevinske radnike, stolare… Problem je tim veći što su tu deficitarna zanimanja i na europskom tržištu rada pa naše poslodavce tim više pogađa odljev deficitarnih zanimanja pogađa odljev radnika. Marina Kodba pročelnica Područnog ureda zavoda za zapošljavanje Čakovec kazala je da se broj zaposlenih sputio ispod 4900 nezaposlenih i to je značajni pad u odnosu na recesijske godine. Nezaposleni su se na ovogodišnjem sajmu poslova u Murskom Središću mogli upoznati i kako do poslova na mogu, ali i u inozemstvu. Svake godine oko 250 ljudi iz Međimurje preko sezone nalazi poslove na moru, kazala je Marina Kodba, a zavodu dolaze i puti poslodavaca iz inozemstva koji traže naše radnike. Međutim što je problem i inozemni poslodavci traže one struke koje su deficitarne kod nas, a jednako tako i na europskom tržištu rada. prije svega riječ je o metalskim i građevinskim zanimanjima. Koliko pak je nezaposlenih osoba posao našlo u inozemstvu Hrvatsko zavod za zapošljavanje nema takvu evidenciju. Predstavnice Sobočan - Interijeri, jednog od najznačajnijih poslodavaca na području Grada Mursko na sajam su došle predstaviti firmu u potragu za stolarskim i metalskim radnicima sa iskustvom. Za mlade kojih je bilo dosta na sajmu pripremile su prezentaciju o firmi. Sobočan interijeri rastu i zapošljavaju i želimo mladim skrenuti pažnju na nas, kazale su nam predstavnice Sobočan interijera. Zavarivače i bravare na sajmu je tražila iz firma Alvar Inox iz susjedne Peklenice. No osim lokalnih firmi na sajam poslova u Mursko Središće stigla je i zagrebačka građevinska tvrtka Kamgrad. - Imamo posla, otvorili smo nova gradilišta, trebamo radnike, osiguravamo im stan i hranu na terenu tako da nam je svejedno iz kojeg kraja radnici dolaze kazala nam je predstavnica te tvrtke na sajmu. Od devet sati ako su postavili štand zaprimili su 50 zamolbi za posao.

Triglav osiguranje d.d. i PBZ d.d. ponovno uz Urbanovo

Triglav osiguranje d.d. i PBZ d.d. ponovno uz Urbanovo

Već petu godinu zaredom Urbanovo kao najveća eno-gastronomska manifestacija u regiji uživa vjetar u leđa stalnih zlatnih sponzora. Nove ugovore o poslovnoj suradnji s predsjednikom Društva međimurskih vinara i vinogradara Hortus Croatiae Davidom Štamparom, ovih su dana potpisali Denis Sanjković, direktor Triglav osiguranja d.d. Regije sjever te Bojan Blažeka, direktor Centra za poslovanje s poduzećima PBZ-a Podružnice Međimurje. - Kad vas toliko godina uzastopce prate jedna od najvećih osiguravajućih kuća, kao i jedna od najvećih bankarskih institucija u Hrvatskoj, tada znamo da imamo kvalitetan proizvod i manifestaciju koja ne promiče samo nas vinare, već i cjelokupni međimurski turizam i našu županiju. Zahvaljujem se našim vjernim partnerima i uvjeren sam da ćemo i ove godine nastaviti trend rasta te da nas očekuje najbolje Urbanovo dosad – istaknuo je Štampar. Poznata je teza da se dobitna kombinacija ne mijenja, a višegodišnje partnerstvo dokaz je povjerenja i zadovoljstva kako organizatora manifestacije tako i vjernih poslovnih partnera.

Mijenjaju cijevi da bude što manje kvarova i puknuća

Novih 12,5 milijuna kuna ulaganja u rekonstrukciju i produženje vodovodne mreže u Međimurskoj županiji. U financiranju projekata sudjeluje Europska unija sa 65 posto, a Hrvatske vode sa 25 posto. Međimurske vode potpisale su ugovore za nova ulaganje za rekonstrukciju i produžetak vodovodne mreže u Međimurju, s izvođačima radova tvrtkom Đurkin iz Čakovca te zajednicom ponuditelja Međimurska Hidrogradnja iz Savske Vesi i Aquatehnika iz Varaždina. Radovi koji će se izvoditi  vrijedni su gotovo 12,5 milijuna kuna. U financiranju projekata sudjeluje Europska unija sa 65 posto, a Hrvatske vode sa 25 posto. Radi se o novim ulaganjima Međimurskih voda u vodopskrbu na području Međimurja. Izgrađeni sustavi dijelom su već i amortizirani  pa povremeno izazivaju probleme s kvarovima i pucanje cjevovoda, kazao je Vladimir Topolnjak, direktor Međimurskih voda.Rekonstrukcijom magistralnog cjevovoda Nedelišće – Savska Ves i spojnih cjevovoda na vodocrpilištu Nedelišće predviđa se zamjena dotrajalih cijevi s cijevima od adekvatnijeg materijala radi poboljšanja i sigurnosti vodoopskrbe, i to prvenstveno Grada Čakovca s širom okolicom. Mijenja se glavni cjevovod prema Čakovcu i to najveći profil (600 mm) u Međimurju.Rekonstrukcija magistralnog cjevovoda uz Dravu, III.faza predviđena je zbog učestalih puknuća cjevovoda koji je izveden od PVC cijevi, te će se isti  rekonstruirati s cijevima od adekvatnijeg materijala , radi poboljšanja i sigurnosti vodoopskrbe predmetnog područja te povezivanja I. i IV. vodoopskrbne zone.Rekonstrukcijom magistralnog cjevovoda Prekopa – Donji Koncovčak – II. faza  predviđa se zamjena dotrajalih cijevi koje su uzrok većeg broja kvarova, a čime će se postići veća sigurnost i kvaliteta vodoopskrbe područja Općine Štrigova i Selnica.Radove se planira izvoditi u koordinaciji sa Županijskom upravom za ceste, u čijoj se nadležnosti nalazi ova cesta, a koja je predviđena za rekonstrukciju i u čijem se koridoru nalazi planirana trasa rekonstrukcije magistralnog vodovoda.Međimurske vode ove će godine produžiti vodovodnu mreže na tzv. Kardinalovom bregu u Donjem Koncovčaku što će omogućiti priključenje na vodovod svih korisnika s tog područja.Krajnji rok provedbe svih navedenih radova je 31. prosinca ove godine. Predstavnici izvođača radova koji su potpisivali ugovora kazali su da su spremni osigurati kvalitetno izvođenje radova i poštivati zadani rok, tim više jer je to uvjet za povlačenje sredstava sa EU i državne razine.

 
Županija nastavlja financirati predstavljanje obrtnika na sajmovima

Županija nastavlja financirati predstavljanje obrtnika na sajmovima

- Svjesni da su obrtnici temelj razvoja gospodarstva, stalo nam je da međimursko obrtništvo i dalje živi te da bude svijetli primjer - rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec i potpisao Sporazum o sufinanciranju projekata i aktivnosti za unapređenje i razvoj konkurentnosti članova Obrtničke komore u 2016. godini s predsjednikom Obrtničke komore Međimurske županije Borisom Lukovnjakom. Na ovaj način sufinanciranjem aktivnosti, Županija svojim obrtnicima pomaže od 2009. godine, a u to je vrijeme na taj način oko 350 obrtnika dobilo priliku za izlaganje na sajmovima u zemlji i inozemstvu, sve s ciljem unapređenja i razvoja njihove konkurentnosti te očuvanje i promociju tradicijskih obrtnika. Samo u protekloj godini 30-ak izlagača odradilo je predstavljanje na devet sajmova, dok u proteklih sedam godina na čak 65 sajma diljem regije. Najzadovoljniji ovim Sporazumom dakako su sami obrtnici jer ne moraju odvajati svoja sredstva, već računaju na partnerstvo Međimurske županije. - Oni nam to uzvraćaju, odrađivanjem dobrog i uspješnog posla, stvaranjem novim vrijednosti i pozitivne slike međimurskog gospodarstva te pritom pomažu da preokrenemo negativne brojke. Svjesni smo da im time omogućujemo povoljnije predstavljanje uz mogućnost novih suradnji i poslova - objasnio je župan, a predsjednik komore dodao kako komori ovakav vid suradnje znači izuzetno puno, jer omogućuje nastavak aktivnosti koje su im uskraćene 2014., nedostatkom potpore ministarstva i komore na nacionalnoj razini. - Da nam Županija tu ne pomaže, aktivnosti obrtništva bile bi svedene na nulu, a upravo su nam logistička potpora i organizacija nastupa na manifestacijama i dalje jedne od prioritetnih aktivnosti komore - naglasio je Lukovnjak. Tvrtka Lamela iz Gornje Dubrave primjer uspješnog hrvatskog obrtništva- Svake je godine to jedan iskorak, napredak našem obrtništvu i poduzetništvu, ali i Međimurskoj županiji, koja s pravom slovi kao jedna od uspješnijih županija, uz pomoć i rad svih nas - pritom je naglasio Franjo Golub, uspješan međimurski obrtnik, vlasnik tvrtke Lamela iz Gornje Dubrave, u kojoj je Sporazum i potpisan. Naime njegovim domaćinstvom i u praksi je odaslana jasna poruka kako su Županija i komora spremne pomagati svoje obrtnike te im se što više približiti. Međimurje je jedna od županija u kojoj se gospodarstvo temelji na obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima, pa su svjesni kako svaka pomoć može imati velik utjecaj na razvoj obrtništva u Hrvatskoj u vrijeme kada se nastavlja trend gašenja radnji. - Stoga ovo za nas nije samo sporazum, list papira, ovo je mnogo više, jer kada govorimo o brojkama i slici Međimurja kao atraktivne gospodarske sredine, onda treba naglasiti da svega toga ne bi bilo bez obrtnika - pritom je rekao Posavec, objasnivši kako ima puno svijetlih primjera, kao rad gospodina Goluba, dobitnika plakete „Zlatne ruke“ Hrvatske obrtničke komore, čiji je obrt primjer kako danas treba funkcionirati hrvatsko obrtništvo. Ujedno Županija uz sufinanciranje sajmova, izdvaja sredstva iz Proračuna za projekte razvoja obrtništva, ali i sufinanciranje deficitarnih zanimanja, svjesna kako upravo ulaganjem u mlade stvara dugoročni boljitak svom gospodarstvu. Obrtnici su u 2016. godini već odradili tri predstavljanja, u Virovitici, Osijeku i Bjelovaru, a uz niz sajmova, vesele se i domaćem predstavljanju, na sajmu Mesap u lipnju. - Iako skromni, naši obrtnici uz malo znaju učiniti mnogo za zajednicu, a uz to su čuvari naše tradicije - rekao je međimurski župan i dodao kako je ovo način kako bi trebali funkcionirati svi krajevi, jer im to obrtnici vraćaju višestruko. Izvor i foto: Međimurska županija

Mladen Novak kravama za bolje raspoloženje i više mlijeka pušta glazbu

Mladen Novak kravama za bolje raspoloženje i više mlijeka pušta glazbu

Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane - poslovica je koju je dobro iskoristio Mladen Novak iz Preloga, poljoprivrednik koji je uz svog oca Petra stasao u pravog farmera. Naime, prije tri tjedna riješio se svog stada holsteinki, koje je uzgajao godinama zbog milijeka.Naime, vidjevši situaciju na terenu i državi prekinuo je isporuku mlijeka te krenuo u gradnju male sirane koja samo što se nije i službeno otvorila. No, kvalitetan sir traži i kvalitetnu sirovinu, pa je bio nužan zaokret.- Čovjek je u Slavoniji zatvarao svoju farmu i prodavao krave. - rekao nam je Novak mlađi. - Više nije mogao držati glavu iznad vode budući da mu je Dukat mlijeko plaćao 1,6 kn/l. Ja sam prvi došao, birao sam i kupio najboljih trideset krava. U tjedan dana svoje dotadašnje dao sam u klaonicu i staju napunio simentalkama. Istina, holstein pasmina, kao mliječno govedo, daje i do 30 litara po kravi, dok simentalka slovi kao mesnata pasmina. Stoga daje manje mlijeka, do 25 litara, no mlijeko je kvalitetnije za sir.Krave su prvotelke i drugotelke i trenutačno gotovo izgubljene u velikoj staji. No, kako nam je rekao ovaj mladi preloški farmer - ne još zadugo.Kako kaže, želja mu je preorijentirati se isključivo na ekološki uzgoj bez bilo kakve ishrane smjesom, odnosno premiksima. Prehranu stoke misli bazirati na sjenaži, silaži i sijenu, odnosno dati im što više voluminoznih tvari za kvalitetnije mlijeko. Samim time i sirevi će imati bolju kvalitetu. A o kvaliteti njihovih sireva svjedoči i zlatna medalja na nedavnoj izložbi u Zagrebu.Farma traži cijelog čovjeka- Ako se dobro radi, mljekar nije na koljenima. Seljak je kao država. Ako je ona siromašna, siromašan je i seljak. - vedro nam je objasnio. - Farma traži cijelog čovjeka, pa ako joj se on da onda rezultat ne izostaje. Doduše, nije to posao kojim ćete se danas obogatiti, no može se normalno živjeti. Tu i tamo treba se prilagoditi vremenu u kojem živimo i izvući maksimum iz sebe i trenutne situacije.A da on daje sve od sebe, vidi se po svakodnevnom boravku u staji, glazbi koja se pušta kravama, ali i poslu do duboko u noć sa svježim mlijekom koje treba preraditi u sir. Kakvi pak sirevi izlaze iz njihove male, kućne sirane, trebali bismo uskoro saznati jer se čeka i službeno otvorenje.Naravno, koči ga "samo" još jedna od niza dozvola koje trebaju stići iz Ministarstva.Novi plan: tov bikovaI dok drugi farmeri kukaju, Mladen Novak ne miri se s teškom situacijom u poljoprivrednoj proizvodnji. U hodu se mijenja i prilagođava onomu što se događa na tržištu. Tako se planira baviti i vlastitim tovom bikova, također simentalske pasmine, za koju vlada velika potražnja na tržištu.U nedostatku domaće proizvodnje po bikove putuje u Rumunjsku.- U narednih mjesec dana idem u Rumunjsku po bikove. - kaže nam Mladen Novak. - Kapacitet staje je još četrdesetak grla i za početak namjeravam nabaviti trideset komada. Nažalost, u našoj zemlji bikova nema jer je uništena njihova proizvodnja. Zanima me ta proizvodnja, tim više što bikove nije problem plasirati. Zemlju imam, strojeve također, pa mi nije problem osigurati i vlastitu hranu. - optimistično je poručio naš domaćin.

U Draškovcu počeli radovi na hibridnoj geotermalnoj energani

Prigodnom svečanošću u Draškovcu označen je početak radova na izgradnji prve hrvatske hibridne geotermalne energane, za što je Europska komisija tvrtki AAT Geothermae 2014. nepovratno dodijelila 14,7 milijuna eura.Kako je rekao voditelj projekta geotermalne energane Draškovca Danijel Kušić, a prenosi Poslovni dnevnik, projekt primjenjuje najmoderniju inovativnu tehnologiju u proizvodnji energije iz geotermalnih izvora, što u konačnici znači čistu, zelenu energiju. Izgradnja hibridne geotermalne energane, s instaliranom snagom od 18,1 megavat električne i 89 megavata toplinske energije, prvi je korak u ostvarenju šireg projekta u Draškovcu.Energana će služiti za izgradnju lječilišno-turističkog kompleksa, stakleničku proizvodnju i distribuciju toplinske energije.Prva faza - izgradnja energane bit će gotova do kraja godine.>> Izgradnja termalne energane u Draškovcu podržana s 14,7 mil. eura

 
Potražite kupon i ostvarite popuste u BUKAL elektronici!

Potražite kupon i ostvarite popuste u BUKAL elektronici!

Potražite kupon u Međimurskim novinama i ostvarite popust kod kupnje televizora u prodavaonici BUKAL elektronika.Od popusta do poklona Poznata elektronička tvrtka BUKAL elektronika iz Čakovca, i ovog travnja pripremila je za svoje kupce niz iznenađenja, od popusta do poklona. Posebno izdvajamo televizore: 32“ model, PCK000 32 VLE 6620 BP  2.449,00 kn43“ model, PCL000 43 VLE 6620 BP  3.549,00 kn49“model, PCM000 49 VLE 6620 BP  4.099,00 kn 55“ model, PCN000 55 VLE 6620 BP 5.399,00 kn 32" popust 5% + poklon auto usisavač Grundig VCH 361043" popust 5% + poklon Grundig sušilo HD 530049" popust 5% + poklon Grundig parna pegla SI 335055" popust 5% + poklon Grundig usisavač VCC 4350Izdvajamo TV SENCOR 32"(81 cm) DVB-T2/C/S2 po cijeni od 1.399 kn Na Vama je samo da nabavite najnoviji broj Međimurskih novina, izrežete kupon i kod kupnje u Bukal elektronici ostvarite popust, te dobijete poklon.  Kupon vrijedi do 15.5., a Grunding televizori imaju 5 godina jamstva. Kontakt: Čakovec, N. Pavića 4; tel. 040/363-396Prelog, Trg Sv. Florijana 18; tel. 040/646-787Varaždin, Zagrebačka 53; tel: 042/200-944

Obrtnici imaju rješenja za oporavak obrtništva

Obrtnici imaju rješenja za oporavak obrtništva

Velik broj je obrtnikom postao „na silu“, pokušavajući na taj način osigurati kakvu takvu egzistenciju. Mnogi od tih obrtnika u poslovanje su ušli bez i najmanjeg znanja o poslovanju i tržištu. To je rezultiralo neminovom silaznom putanjom u razdoblju 2005.-2015. kada je nestalo je 749 obrtnika. Obrtnička komora Međimurske županije pod predsjedanjem Borisa Lukovnjaka u srijedu navečer održala je izvanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o velikom padu broja obrtnika u našoj županiji u posljednjih 10 godina. Sjednici je bio nazočan i Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore Hrvatske i međimurski župan Posavec. Na sjednici su uz analizu razloga pada obrtništva prihvaćen i dokument s predloženim mjerama za oporavak obrtništva koje su upućene komorskim tijelima na višoj razini i čija je zadaća borba za bolji položaj obrtništva na državnoj razini. Međimurje je desetljećima unatrag, još za vrijeme bivše države, pa i prvih 10-ak godina u suverenoj Hrvatskoj, slovilo kao najrazvijeniji obrtnički kraj. U odnosu na druge znatno je premašivao državne pokazatelje. U posljednjih 25 godina najveći broj obrtnika u Međimurju bio je 2004. godine kada je bilo registrirano 2.020 obrta i do tada se broj obrtnika iz godine u godinu uglavnom povećavao. Treba reći da se taj broj nije povećavao prvenstveno zbog posebno povoljnih uvjeta poslovanja već je dosta veliki broj obrta u tom razdoblju otvaran iz ekonomske potrebe onih radnika koji su masovno ostajali bez posla u bivšim velikim tvrtkama koje su u procesu privatizacije na hrvatski način opljačkane i propadale. Tako je velik broj obrtnikom postao „na silu“, pokušavajući na taj način osigurati kakvu takvu egzistenciju. Mnogi od tih obrtnika u poslovanje su ušli bez i najmanjeg znanja o poslovanju i tržištu. To je rezultiralo neminovom silaznom putanjom u razdoblju 2005.-2015. godina od 1,11% do najviše 9,69% na godišnjoj razini. Zbirno za tih 10 godina  nestalo je 749 obrtnika ili 37,84%. Po veličini pada smo na 3. mjestu, iza Bjelovarsko-bilogorske županije čiji je pad 42,50% i Brodsko-posavske s 40,47%, a približno smo jednaki Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji gdje je pad 37,43%. Na nivou cijele Hrvatske pad broja obrtnika je 28,05%Razloge velikog pada obrtnika u najvećoj mjeri ne možemo tražiti lokalno, na nivou županije, grada ili općine, jer je kompletan sustav funkcioniranja hrvatske države krajnje centraliziran pa lokalna samouprava i uprava malo mogu na to utjecati, tvrde u Obrtničkoj komori.U vrijeme privatizacije veliki broj građana je obrt otvorio radi pokušaja osiguravanja egzistencije. To su dakle bili obrtnici koji su se u poslovanje upustili po principu „pogodaka i pogrešaka“ pa je bilo i za očekivati da jedan manji dio njih uskoro zatvori obrt.Zato i smanjenje obrta 2006. i 2007. od nešto više od 1% i nije bilo zabrinjavajuće. Međutim od 2008. do 2015. godine taj je postotak znatno veći i kreće se od 3 pa gotovo do 10% godišnje, a razloga za to ima više: recesija koja je i Hrvatsku i hrvatsko te međimursko obrtništvo zahvatila u najžešćem obliku uzrokujući prije svega nedostatak posla, a uz to značajne poremećaje u cijenama proizvoda i usluga, kao i u plaćanjima. Posebno je to imalo odraza u nekim djelatnostima koje su dominantne u strukturi međimurskog obrtništva, prije svega na građevinsku djelatnostNajznačajniji razlog velikom padu broja obrtnika, a istovremenom povećanju pravnih osoba, je u nejednakim uvjetima pri otvaranju i poslovanju. Zakonska prisila obrtnicima da nakon ispunjenja određenih uvjeta MORAJU prijeći na dvojno knjigovodstvo, što ih je onda usmjeravalo na organiziranje u pravne osobePolitičko propagiranje otvaranja pojedinih oblika pravnih osoba („tvrtke za 10 kuna“), pri tome obmanjujući ljude o visini troškova otvaranja kao i uvjeta koje j.d.o.o. mora ispuniti da bi imao pravo na isplatu dobiti . Obrtnici su preložili mjere za zaustavljanje pada broja obrtnikaMjere koje predlažu prije svega odnose na aktivnosti koje se mogu i moraju poduzimati na državnom nivou da bi to osjetili i međimurski obrtnici.Obrtnici prije svega traže izjednačavanje uvjeta otvaranja-registracije za sve gospodarske subjekte. Za sve gospodarske subjekte prilikom otvaranja, registracije, primjenjivati Pravilnik o vezanim obrtima - djelatnostima u pogledu stručnosti vlasnika ili zaposlenihIzjednačavanje uvjeta poslovanja za sve gospodarske subjekte - obrtnike tretirati jednako kao pravne osobe u poslovanju, u natječajima, javnoj nabavi, predstečajevima, stečajevima.Zbog toga  je nužno uvođenje posebnog OIB-a za obrt, odvojenog od OIB-a vlasnikaTražiti od Ministarstva poduzetništva i obrta neutralnost u pogledu stava o tome koji je oblik gospodarskog djelovanja najbolji,- u istupima ne favorizirati j.d.o.o.  i   d.o.o., kako je to do sada bio slučaj. Ured za gospodarstvo mora u jednakoj mjeri upoznati stranke s prednostima i nedostacima u radu obrta, j.d.o.o. i d.o.o.Decentralizacija upravljanja i financiranja - donošenje većine odluka u području uprave i financiranja prenijeti na lokalne jedinice uprave i samouprave tako da barem 75% upravljanja i prihoda od poreza pripada županijama, gradovima i općinama, 25% centralnoj državiSmanjenje fiskalnih i parafiskalnih davanja - porezno rasterećenje i/ili oslobađanje plaćanja poreza na dohodak u prve 3 godine od otvaranja obrta, u prve dvije godine poslovanja obrta plaćanje 50% doprinosa. Svođenje poreza na dohodak na stope koje će opterećivati obrtnike približno opterećenju prema porezu na dobit (20%). Smanjenje stopa poreza na dohodak i/ili povećanje cenzusa za prijelaz s jedne na drugu stopu poreza - dati mogućnost paušalnog oporezivanja trgovcima i ugostiteljima, bitno smanjenje stope PDV-a (18-20%), osnovne namirnice 0%, ukidanje ili smanjenje broja i stopa parafiskalnih davanja, rasteretiti poreznu administraciju obrtnika s manjim obujmom poslovanjaUvođenje stroge financijske discipline, efikasnije pravosuđe i javna uprava, promijeniti Zakon o javnoj nabavi: ukinuti kriterij najniže cijene i uvesti kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, niža cijena žalbenih postupaka i brže rješavanje žalbi, jednaka pristupačnost natječajima obrtnika i pravnih osoba, objediniti natječaje na području Županije za sve jedinice lokalne uprave i samouprave.Efikasnija borba protiv obavljanja djelatnosti bez registracije („fuša“). Zakon promijeniti na način da inspekcijske službe lakše mogu kontrolirati rad na crno, kod toga teret dokazivanja prebaciti na stranu prekršitelja. Zakonom obvezati komunalne redare u jedinicama lokalne samouprave da moraju prijaviti sve radove koje izvode osobe bez registrirane djelatnosti. Investitore koji su naručili uslugu od osobe bez registrirane djelatnosti visoko kazniti. Sve osobe bez registrirane djelatnosti koje se zateknu ili budu prijavljene da su izvršile uslugu ili isporučile proizvod visoko kazniti i oduzeti im sva sredstva za rad koja su bila korištena kod isporučene usluge ili proizvoda. Zakon o obrtu unijeti odredbe koje bi ograničavale odgovornost obrtnika. Izjednačiti odgovornost gospodarskih subjekata tako da i obrt, kao i d.o.o., odgovara visinom temeljnog kapitala do 20.000 kuna, koji može biti u novcu ili imovini obrta. Promjena Zakona o radu - omogućiti fleksibilnije radno zakonodavstvo, a posebno ponovno uvesti ugovore o povremenim ili privremenim poslovimaZakonima o ustrojstvu, radu i financiranju lokalnih jedinica zabraniti osnivanje poduzeća od strane lokalnih jedinica - ne dozvoliti da jedinice lokalne uprave putem svojih poduzeća nelojalno konkuriraju pravim gospodarskim subjektima Osigurati bespovratna poticajna sredstva i subvencije na državnoj razini ali i na razini jedinica lokalne uprave i samouprave, a time bi se povećala stabilnost i konkurentnost obrtnikaUkinuti sve vrste koncesija na nivou jedinica lokalne uprave i samouprave i porez na potrošnju. Ova su davanja neka vrsta poreza na porez, a to je nedopustivo jer obrtnici sve te lokalne jedinice već financiraju plaćanjem poreza i doprinosa. Stalna promocija obrta i obrtništva kroz sve vrste medija.To bi trebala biti jedna od važnih funkcija sustava Hrvatske obrtničke komore, a tome bi se trebalo priključiti Ministarstvo poduzetništva i obrta. Stimulirati obrazovanje za proizvodna obrtnička zvanja i obrtnike za provođenje  naukovanja zbog drastičnog pada radnika proizvodnih zvanja na tržištu rada (odlazak u zemlje EU, malo novo upisanih učenika) predlažemo stimuliranje njihovog obrazovanja. Obrtnicima koji provode praktični dio naukovanja priznati pravo na dodatne troškove i ugovorom o naukovanju dati mogućnost da učenik, ukoliko obrtnik to traži, mora ostati raditi kod njega u vremenskom trajanju koliko je kod njega proveo na naukovanju.

Hrvoje Prkačin na čelu društva Perutnina Ptuj Pipo Čakovec

Nadzorni odbor društva Perutnina Ptuj Pipo Čakovec, koja posluje u sustavu Grupe Perutnina Ptuj, danas je donio odluku o imenovanju novog glavnog direktora, Hrvoje Prkačina, poznatog hrvatskog gospodarstvenika s bogatim iskustvom rada u upravama Agrokora, Konzuma, Varteksa i Europlakata.- Za mene dolazak na čelo kompanije znači novi poslovni izazov, jer dolazim u sredinu marljivih i vrijednih ljudi posvećenih trajnom podizanju kvalitete svojih proizvoda, a uz jasnu viziju i strategiju vlasnika Perutnine Ptuj opslužuje preko dva milijuna potrošača dnevno na tržištima na kojima posluje, od kojih Hrvatska predstavlja jedno od najznačajnijih tržišta - istakao je Hrvoje Prkačin.U ovoj grupaciji sigurni su da će ovo pojačanje Perutninina tima u Hrvatskoj dodatno ojačati tržišnu poziciju brandova Poli i Perutnina Ptuj.Nadzorni odbor zahvaljuje se dugogodišnjem direktoru Predragu Šegoviću na doprinosu razvoju kompanije.

 
Tehnix na kontejnerima za imigrante zaradio šest milijuna eura

Tehnix na kontejnerima za imigrante zaradio šest milijuna eura

Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca od migrantskog će vala koji je pogodio Europu zaraditi čak šest milijuna eura (oko 46 milijuna kuna). Toliko, naime, iznosi vrijednost kontejnera za stanovanje za koje su primili – i ugovorili – narudžbe iz inozemstva.Otkad se razbuktala kriza, narudžbe partnera iz tih država za kontejnere za stanovanje porasle više od 50 posto, kaže direktor tvrtke Đuro Horvat za Večernji list. Sada je, zbog priljeva izbjeglica, potražnja kontejnera u EU eksplodirala, dodaje.– Prije krize proizvodili smo kontejnere u vrijednosti oko 5 milijuna eura (oko 38 milijuna kuna), dok ih sada imamo ugovoreno za oko 11 milijuna eura (oko 84 milijuna kuna) – ističe.

Dio od 200 milijuna kuna za vojnu opremu i međimurskim tvrtkama

Dio od 200 milijuna kuna za vojnu opremu i međimurskim tvrtkama

MORH je u ponedjeljak 4. travnja, potpisao ugovore vrijedne oko 200 milijuna kuna s hrvatskim proizvođačima vojne opreme.Ugovori su potpisani s 27 tvrtki koje će za potrebe OS RH proizvesti odjeću, obuću, naoružanje, usluge servisa i remonta, kao i prehrane i osiguranja vojnika.Potpisivanju Ugovora nazočili su ministar obrane Josip Buljević, načelnik Glavnog stožera OS RH, general-pukovnik Mirko Šundov, zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić te predstavnici hrvatskih tvrtki.Obraćajući se nazočnima ministar Josip Buljević je izrazio zadovoljstvo ovakvom suradnjom i činjenicom da je hrvatski vojnik opremljen kvalitetnim hrvatskim proizvodima. Ministar je spomenuo kako do ovog potpisivanja dolazi nešto kasnije nego prijašnjih godina, s obzirom da je u prvom kvartalu godine na snazi bio privremeni proračun, ali naglasio je, ipak u najkraćem mogućem roku po usvajanju Državnog proračuna.- Hrvatski proizvođači proizvode dobre proizvode koji su usklađeni sa standardima NATO-a, a ovi ugovori su primjer suradnje u kojoj MORH promovira hrvatske tvrtke i pomaže im u njihovom razvoju. Ovakvom suradnjom dobivaju svi. Kupujemo hrvatske proizvode ne samo zato što su naši, već što su to vrhunski proizvodi, dokazani i na zahtjevnim međunarodnim tržištima - rekao je ministar Buljević.- U ugovorima koji se danas potpisuju, sudjeluje 27 domaćih tvrtki i ugovoreno je gotovo tristo tisuća komada raznih proizvoda. Vrijednost ugovora je oko dvjesto milijuna kuna, što je značajan iznos, te predstavlja značajan poticaj hrvatskom gospodarstvu - naglasio je ministar Buljević. Na kraju je zaključio kako ovakvi ugovori pomažu da svi skupa budemo snažniji, sposobniji, opremljeniji, da svatko sa svoje strane doprinosi između ostalog i razvoju domaćeg gospodarstva, pa tako i Republlici Hrvatskoj u cjelini, te je dodao kako je financijska konsolidacija jedan od prioriteta djelovanja ove Vlade.U ime zajednice proizvođača za posebne namjene vojne proizvodnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, prigodno se obratio Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan Busch d.o.o. Prelog, naglasivši kako je potpisivanje ovog ugovora pokazuje da MORH zaista podržava svoju namjensku proizvodnju koja može biti generator razvoja. Istaknuo je višestruku važnost ovih ugovora, kojima je osigurana ovogodišnja proizvodnja ali je i određeni certifikat za izlaz na strana tržišta. - Hrvatska vojna industrija je mala, ali je jedna od najkvalitetnijih u svijetu - rekao je Alojzije Šestan. Zaključio je kako ovakav događaj i suradnja MORH-a i hrvatskih proizvođača vojne opreme može biti uzor i poticaj i drugim ministarstvima koji su također korisnici državnog proračuna te kako bi javna nabava mogla biti generator rasta i razvoja.Ugovor o nabavi borbenih odora potpisan je sa Zajednicom proizvođača čiji je nositelj tvrtka Kroko Prizvodnja i razvoj d.o.o. Zajednica obuhvaća tvrtke - Čateks d.d. Čakovec, Odjeća d.o.o. Zagreb, Šešir d.o.o. Zagreb, URIHO Ustanova Zagreb, te podizvoditelje VARTEKS PRO d.o.o. Varaždin i Hemco d.o.o. Đakovo. Ugovor o nabavi obuće za potrebe pripadnika Oružanih snaga Rh potpisan je sa Zajednicom proizvođača obuće, čiji je nositelj tvrtka INKOP Obuća d.o.o. iz Poznanovca, a obuhvaća još i tvrtke BOROVO d.d. Vukovar te JELEN PROFFESIONAL d.o.o. iz Čakovca.     Ugovori su potpisani i s tvrtkama: Pleter-usluge Zagreb (usluga prehrane), Croatia osiguranje d.d., Šestan Busch d.o.o. Prelog (kacige), HS produkt d.o.o. Karlovac (naoružanje), Đuro Đaković d.d. Slavonski Brod (remont), Tehnomont brodogradilište Pula d.o.o. (servis brodova), Jadran Tvornica čarapa d.d. Zagreb (čarape), Galeb d.d. Omiš (donji veš), Mako d.o.o. Osijek (vojničke veste), Skiplet d.o.o. Rakitje (pozamanterija), Kap-ko d.o.o. Zagreb (kape), Krojostil d.o.o. Jakovlje (jakne), Jaquard d.o.o. Zagreb (tekstilne oznake), Kovnica d.o.o. Popovec (metalne oznake), Techtex d.o.o Varaždin (kabanice), Čarliana Zagreb (rukavice) i Antipiros d.o.o. Split (servis aparata).Sveukupno se ugovara oko 300.000 komada raznih proizvoda od čega preko 10.000 pari obuće, 70.000 komada dijelova odore, preko 140.000 komada donjeg rublja, preko 50.000 pari čarapa i drugih proizvoda. Na izradi navedenih proizvoda radit će preko 5.000 radnika. Izvor: MORH

Predstavljena uspješna turistička godina u Međimurskoj županiji

Prošla godina za Međimursku županiju bila je iznimno uspješna u sektoru turizma, koji je definiran kao jedna od ključnih odrednica njenog razvoja.Brojne nagrade na samo su dokaz toga, a brojke svakako tome idu u prilog. Više od 127 tisuća ostvarenih noćenja i oko 58 tisuća dolazaka demonstrira rast u svim segmentima, a posebno veseli da je porastao udio stranih turista, posebno Slovenaca i Austrijanaca, i to preko 20 posto. Slijedom toga, u hotelu Spa Golfer u Termama Sveti Martin predstavljeni su svi ostvareni rezultati turizma u prošloj godini, kao i neki od dobitnika nagrada koji su promovirali i predstavljali Međimurje diljem Hrvatske, pa i šire. - Ovi rezultati nisu slučajni, već su posljedica kontinuiranog rada na podizanju kvalitete turističkih proizvoda i usluga na području čitavog Međimurja - izjavila je na samom početku zamjenica župana Međimurske županije, ujedno zamjenica predsjednika Turističke zajednice Međimurske županije Sandra Herman, naglasivši kako je 2015. godinu obilježila druga dobivena nagrada Europske destinacije izvrsnosti za područje gornjeg Međimurja, po čemu smo jedinstveni u Europi. No, kako napominje voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, potrebno je isticati i uspjehe naših pojedinaca jer su upravo oni ti koji pokreću nove trendove i koji svojim doprinosom  utječu na povećanje cjelokupne turističke ponude našeg kraja. Ovom je predstavljanju tako, među ostalima, prisustvovao načelnik općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec, dobitnik nagrade „Antun Štifanić“ u sklopu Dana hrvatskog turizma, za osobite zasluge i doprinos u razvoju turizma. To je prva takva nagrada koja je prešla Dravu, naglašava Makovec, te ističe kako je općina Sveti Martin na Muri ove godine kandidat za nagradu Zlatni cvijet Europe sa zlatnim znakom zbog čega krajem lipnja očekuju povjerenstvo koje će odlučiti kome će se ona dodijeliti, dok će se sama svečanost održati u Kanadi. Čestitke županijskih predstavnika primila je i Tatjana Hažić koja je prošle godine nagrađena u kategoriji „Čovjek ključ uspjeha u turizmu“ doprinoseći kvaliteti usluge na obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu, a ona ističe kako je osobito ponosna na 3. mjesto Zlata vrijednog OPG-a, nagradu koju su na razini Hrvatske dodijelili Ministarstvo poljoprivrede, Večernji list i HRT. Ovom predstavljanju, kao domaćin, prisustvovao je direktor Termi Branimir Blajić, koji je spomenuo kako je prošla godina za njih bila iznimno uspješna po pitanju nagrada, obzirom da su proglašeni najboljim hotelom za aktivni odmor, te primili nagradu za iskazan održivi turizam kroz doprinos očuvanju prirode i okoliša. - Nadamo se brojnim nagradama i ove godine, no ona najveća bi svakako bila da dostignemo 'magičnu' brojku od 100 tisuća noćenja što planiramo i ostvariti - naglasio je Blajić. Uz sve spomenuto, valja svakako naglasiti kako je na prošlogodišnjem natječaju za „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“, u Međimursku županiju otišlo najviše nagrada čime joj je pripala i Velika zlatna povelja. Najboljima su uručene zlatne, srebrne i brončane plakete te posebna priznanja u šest kategorija. Tako su nagrađeni Poljoposavec iz Dunjkovca, Restoran Terbotz – Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopić iz Orehovčaka, vinska kuća Hažić iz Jurovčaka, Medeni vrt – kušaonica meda, OPG Tatjane Šardi iz Črečana, koja je također prisustvovala ovom predstavljanju, te posljednja nagrada Rudiju Gruli i Turističkoj zajednici Međimurske županije. Spomenuti treba i nagradu Zlatni Interstas 2015. koju je, u sklopu predstavljanja hrvatskih gradova i mjesta za međunarodnu nagradu „Zlatni cvijet Europe“, primila Turistička zajednica Međimurske županije i to za izniman doprinos unapređenju razvoja turizma, a time i značajan doprinos razvoju kontinentalnog turizma Hrvatska 365. Zamjenica župana za kraj predstavljanja rekla je kako je 2016. godina dobro počela, ali da nam predstoje veliki izazovi, obzirom da je u prošloj godini letvica postavljena visoko, no da vjeruje kako ćemo te rezultate nadmašiti dobrom suradnjom javnog i privatnog sektora.Izvor i foto: Međimurska županija

 
Vinogradarstvu Zvonka Belovića 287 tisuća kuna

Vinogradarstvu Zvonka Belovića 287 tisuća kuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je na osnovi odobrenih sredstava iz Vinske omotnice za završena ulaganja u sklopu mjere Investicija u vinarije i marketing vina.U razdoblju od 1. siječnja do 18. ožujka je isplaćena potporu u ukupnom iznosu od 3.240.852,17 kuna sljedećim korisnicima:  - BASTIJANA D.O.O. iz  Splitsko-dalmatinske županijeu iznosu od 198.900,00 kuna za projekt  „Ulaganje u opremanje vinarije - nabava tangencijalnog filtera za filtraciju vina“,- OPG "KOLAR" iz  Osječko-baranjske županijeu iznosu od 56.719,14 kuna za projekt  „Investicija u vinarije i marketing vina/nabava nove opreme“,- OPG Katarina Peršurić Bernobić iz Istarske županije u iznosu od 252.309,82 kuna za projekt  „Oprema za vinariju i uređenje gospodarstva“,- AGROLAGUNA D.D. iz Istarske županije u iznosu od 82.243,49 kuna za projekt  „Unapređenje procesa proizvodnje i kontrole kvalitete crnih vina“,- "Vinarija Krajančić" obrt za proizvodnju i promet vinima iz Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 329.595,80 kuna za projekt  „Opremanje vinarije“,- POLJOPRIVREDNA ZADRUGA TRS iz Vukovarsko-srijemske županije u iznosu od 759.383,17 kuna za projekt  „Ulaganje u opremu za vinski podrum i punionicu vina“,- OBRT VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO ZVONKO BELOVIĆ iz Međimurske županije u iznosu od 286.868,57 kuna za projekt  „Ulaganje u kupnju novih strojeva i opreme za proizvodnju i preradu vina“,- KOZLOVIĆ OBRT, VL. GIANFRANCO KOZLOVIĆ iz Istarske županije u iznosu od 226.659,94 kuna za projekt  „Uvođenje novih tehnologija u proces proizvodnje vina“,- INDIVIDUALNI POLJOPRIVREDNIK ANĐELO BRČIĆ iz Istarske županije u iznosu od 210.132,95 kuna za projekt  „Ulaganje u vinski podrum Brčić“,- KALNIČKA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA iz Koprivničko-križevačke županije u iznosu od 602.358,60 kuna za projekt  „Opremanje Kalničkog vinskog podruma“,- VINOGRADARSTVO I VINARSTVO OBITELJI "TOMAC" iz Zagrebačke županije u iznosu od 235.680,69 kuna za projekt  „Kupnja novih strojeva i opreme za preradu grožđa i kretanje vina“.   Podsjetimo, u okviru Vinske omotnice iz EU osigurano je 57 milijuna eura za razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva  tijekom petogodišnjeg razdoblja. Cilj ovog programa je povećanje konkurentnosti naših vinara kroz tri mjere u okviru projekata restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanje vinarija te projekte marketinga i promocije vina. Za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se prijaviti vinari i vinogradari koji su upisani u Vinogradarski registar. Općenito za sve tri mjere, najmanji iznos potpore je 3.000 eura, a najveći 1.500.000 eura, ovisno o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50% do 80% ukupno prihvatljivih troškova.

 
FOTOGALERIJE
 
 
 
VRIJEMEPINOVA.HR
TRENUTAČNO
PROGNOZA
min.
max.
sada
6°C / 14°C
24.02.2017.
18:08
6 °C
12 mm
N/A  (N/A)  W/m²
REL. VLAŽNOST ZRAKA:

87 %

61 % / 87 %
VJETAR: 1 m/s
1 m/s / 2 m/s
 
 
 
 
 
 
 
VIDEO
 
 
 
ELEKTRONSKO IZDANJE
 
 
 
 
 
 
 
TEČAJNA LISTA
 
 
Rubrike
Rubrike

Međimurje

Hrvatska

Svijet

Crna

Sport

Lifestyle

Gastro

Foto

OglaŠavanje

Mali oglasi

Kolumne
Kolumne

Božena Malekoci-Oletić

Dejan Zrna

Josip Šimunko

Jožek radnik

Stjepan Mesarić

Tomislav Novak

Informacije
Informacije

Marketing

Slobodna radna mjesta

Oglasnik

Prognoza vremena

Korisni linkovi i brojevi

Pošaljite vijest

Pošaljite fotografiju

Pošaljite komentar ili pritužbu

Pošaljite osmrtnicu ili sjećanje

Elektronsko izdanje

Tečajna lista

Pretplata

Pošaljite oglas

Impressum

Međimurske Novine

PRATITE
NAS NA

MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB:37268927073
Telefon: 00385 40 323 600, 00385 40 323 601 Fax: 00385 40 493 305